Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. srpnja 2025. godine.

Zakon o tržištu kapitala potpuno je usklađen s pravnom stečevinom Europske unije na području tržišta kapitala, te se ovaj Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama odnosi  samo na daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira s pravnom stečevinom Europske unije.

Konačnim prijedlogom se prenose odredbe Direktive (EU) 2023/2864 i Uredbe (EU) 2023/2859 od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost. ''Cilj uspostave jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup (u daljnjem tekstu: ESAP) jest tržišta kapitala Europske unije učiniti atraktivnijima time što će informacije potrebne za donošenje utemeljenih ulagačkih odluka korištenjem suvremenih digitalnih alata biti dostupne na jednom mjestu, tzv. „jednoj točki pristupa”, uz njihovo lako i besplatno korištenje. To bi tržište kapitala Europske unije trebalo učiniti atraktivnijim, a društvima u Europskoj uniji i njihovim financijskim proizvodima dati veću vidljivost u odnosu na globalnu investicijsku zajednicu otvarajući im više mogućih i povoljnijih izvora financiranja. U središtu ESAP projekta je uspostava baze za centralizirano prikupljanje, pretraživanje i povlačenje/korištenje financijskih i nefinancijskih podataka te podataka u vezi održivosti koji su već javno dostupni na temelju odredbi brojnih drugih propisa Europske unije. Predloženim zakonskim izmjenama prenose se ključni standardi na kojima se temelji dostava podataka, tj. definiraju se tzv. metapodaci koji moraju biti dostavljeni u točno određenom formatu ili biti strojno čitljivi. Na taj se način osigurava ujednačena dostava i usporedivost podataka.''

Također, Konačnim prijedlogom prenose se odredbe Direktive (EU) 2024/790 od 28. veljače 2024. o izmjeni Direktive 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata kojom se zabranjuje primanje plaćanja za usmjeravanje naloga pojedinom mjestu izvršenja, praksa koja se smatra nespojivom s obvezom najpovoljnijeg izvršenja za male ulagatelje i profesionalne ulagatelje na zahtjev. Zatim Direktivom se širi izuzeće od obveze dobivanja odobrenja za rad kao investicijsko društvo te radi administrativnog rasterećenja ukida se obveza  izvješćivanja o kvaliteti izvršenja naloga. 

''Konačnim prijedlogom zakona se u svrhu regulatornog rasterećenja ukidaju odredbe kojima je bila propisana obveza dostave godišnjeg izvješća o usklađenosti s odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012 na način da se od navedene obveze izuzimaju svi FC-ovi i NFC-ovi koji ne prelaze pragove poravnanja (…) Također, Konačnim prijedlogom zakona vrši se izmjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala („Narodne novine“, broj 85/24.)i to u dijelu prijelaznih i završnih odredaba kojima se propisuju rokovi za primjenu zahtjeva za izvješćivanje o održivosti za određene izdavatelje. Direktiva (EU) 2025/794 od 14. travnja 2025. o izmjeni direktiva (EU) 2022/2464 i (EU) 2024/1760 u pogledu datuma od kojih države članice moraju primjenjivati određene zahtjeve za korporativno izvješćivanje o održivosti i dubinsku analizu za održivo poslovanje odgodila je primjenu rokova za podnošenje zahtjeva za izvješćivanje o održivosti za određene kategorije izdavatelja i to za dvije godine. Odgoda zahtjeva za podnošenjem izvješća o održivosti svoje uporište ima u zahtjevima Europske komisije za smanjenjem opterećenja povezanih s izvješćivanjem kao i sa zahtjevima povećanja konkurentnosti europskih trgovačkih društava.'' Izmjene se odnose na velike poduzetnike ili matično društvo velike grupe, male i srednje poduzetnike, male i jednostavne kreditne institucije i vlastito društvo na osiguranje ili vlastito društvo za reosiguranje.

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator