Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2024/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode i izmjeni Uredbe (EU) 2022/869 podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. lipnja 2026. godine.

''Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030. godine nastoji se osigurati da će se do 2030. godine bioraznolikost u Europi usmjeriti prema oporavku. Njome se utvrđuje ambiciozan plan EU-a za obnovu prirode s nizom ključnih obveza, uključujući obvezu da se iznese prijedlog pravno obvezujućih ciljeva EU-a za obnovu prirode kako bi se obnovili degradirani ekosustavi, posebno oni koji imaju najveći potencijal za hvatanje i skladištenje ugljika, te za sprečavanje i ublažavanje posljedica prirodnih katastrofa.

Temeljni propis kojim se u Republici Hrvatskoj uređuje pitanje zaštite i očuvanja prirode je Zakon o zaštiti prirode. Zakonom i pripadajućim provedbenim propisima prenesene su odredbe Direktive Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992.) (Direktiva o staništima) i Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010.) (Direktiva o pticama).

Direktivom o staništima i Direktivom o pticama osigurava se dugoročna zaštita, očuvanje i opstanak najvrjednijih i najugroženijih vrsta i staništa u Europi, kao i ekosustava čiji su oni dio. Nadovezujući se na Direktivu o staništima i Direktivu o pticama, a da bi podržale postizanje ciljeva utvrđenih u tim direktivama, države članice obvezuju se, temeljem Uredbe (EU) 2024/1991, uspostaviti mjere obnove kako bi osigurale oporavak zaštićenih staništa i vrsta, uključujući divlje ptice, na svim područjima u Europskoj uniji, pa i na područjima izvan ekološke mreže Natura 2000. 

Direktivom o staništima nastoje se u povoljno stanje očuvanosti vratiti i u tom stanju održati prirodna staništa i vrste životinja i biljaka koji su od interesa za Europsku uniju. Međutim, njome se ne utvrđuje rok za postizanje tog cilja. Slično tomu, Direktivom o pticama ne utvrđuje se rok za obnovu populacija ptica u Europskoj uniji. Stoga se Uredbom (EU) 2024/1991 utvrđuju rokovi za uspostavljanje mjera obnove na područjima ekološke mreže Natura 2000 i na područjima izvan mreže Natura 2000 radi postupnog poboljšanja stanja zaštićenih stanišnih tipova u cijeloj Europskoj uniji te radi njihove ponovne uspostave dok se ne postigne povoljna referentna površina koja je potrebna za postizanje povoljnog stanja očuvanosti tih stanišnih tipova u EU. 

Uredba (EU) 2024/1991 kombinira opći cilj obnove za dugoročnu obnovu prirode u kopnenim i morskim područjima Europske unije s obvezujućim ciljevima obnove za specifična staništa i vrste. Ove mjere trebale bi obuhvatiti najmanje 20 % kopnenih i morskih područja Europske unije do 2030. godine, a na kraju sve ekosustave koji trebaju obnovu do 2050. godine.

Konačnim prijedlogom zakona utvrđuju se nadležna tijela za provedbu Uredbe (EU) 2024/1991, uključujući izradu i donošenje nacionalnog plana obnove prirode, praćenje stanja i utvrđivanje zadovoljavajućih razina pojedinih pokazatelja te za izvješćivanje o provedbi.''

Prijedlog zakona o veterinarskim lijekovima i veterinarskim medicinskim proizvodima, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. lipnja 2026. godine uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Nakon stupanja na snagu važećeg Zakona o veterinarsko-medicinskim proizvodima na razini Europske unije izrađen je i usvojen potpuno novi zakonodavni okvir u području veterinarskih lijekova.

Uredba (EU) 2019/6 donijela je niz značajnih promjena u odnosu na prethodne propise Europske unije: uvedena su stroža pravila za antibiotike, zabranjena je preventivna (profilaktička) upotreba antibiotika u skupinama životinja, osim u iznimnim situacijama, ograničena je i metafilaktička upotreba veterinarskih lijekova, pojednostavljeni su postupci odobrenja i stavljanja veterinarskih lijekova na tržište te je produženo trajanje odobrenja za stavljanje u promet (s dosadašnjih pet godina na neograničeno trajanje, osim ako su potrebne dodatne provjere), pojednostavljeni su i postupci za paralelni uvoz i registraciju generičkih lijekova, uvedena je digitalizacija, uvedena je obvezna elektronička evidencija i izvješćivanje o upotrebi antimikrobnih sredstava u veterinarskoj medicini, olakšan je pristup inovativnim veterinarskim lijekovima, uvedena su nova pravila za prodaju veterinarskih lijekova na daljinu (putem interneta) i poboljšani su sustavi prijavljivanja nuspojava veterinarskih lijekova. 

''Slijedom navedenoga, uzimajući u obzir činjenicu da važećim Zakonom nije omogućena ni osigurana provedba Uredbe (EU) 2019/6, kao i provedbenih te delegiranih akata donesenih na temelju iste, kao i činjenicu da navedeno usklađivanje zahtijeva značajne izmjene odredbi važećeg Zakona, predlaže se donošenje novog Zakona o veterinarskim lijekovima i veterinarskim medicinskim proizvodima.''

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenoj statistici, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. lipnja 2026. godine uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

''Područje službene statistike u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o službenoj statistici te provedbenim propisima donesenima na temelju Zakona. S obzirom na potrebu uvođenja novih mjera i instrumenata usklađivanja sustava službene statistike Republike Hrvatske s Europskim statističkim sustavom, prilagodbom europskom pravnom okviru, izrada ovoga Zakona smatra se optimalnim i potrebnim rješenjem.''

U Prijedlogu zakona jasno se navodi da se Zakon odnosi i na privatne imatelje podataka, predlaže se da Hrvatska narodna banka bude nositelj službene statistike određen Programom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske i Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske (GPP) kao i druga tijela javne vlasti koja proizvode određenu službenu statistiku, predlaže se dopuna Zakona tako da se nositeljima službene statistike propiše mogućnost da provode statističke aktivnosti koje nisu utvrđene GPP-om, kada postoji hitna potreba za proizvodnjom rezultata službene statistike u kriznim situacijama izazvanima događajima kao što su pandemija bolesti COVID-19, energetska kriza i sl., u skladu s odredbama članka 16.a Uredbe (EZ) br. 223/2009.

Prijedlogom zakona se propisuje pravo nositelja službene statistike na pristup podacima privatnih imatelja podataka, postupak podnošenja zahtjeva za pristup tim podacima, obveze privatnih imatelja podataka te obveze nositelja službene statistike. Propisuje se obveza privatnih imatelja podataka da daju na korištenje tražene podatke bez naknade i daljnji postupak u slučaju da se s privatnim imateljem podataka ne postigne dogovor odnosno da privatni imatelj ne ispuni uvjete dogovora. Nadalje, Prijedlogom zakona propisuju se i obveze nositelja službene statistike pri upotrebi podataka dobivenih od privatnih imatelja podataka za potrebe provedbe aktivnosti službene statistike tako da se ti podaci mogu koristiti isključivo za statističke svrhe. Također, ovim Prijedlogom zakona predlaže se propisivanje novčanih kazni za privatne imatelje podataka u slučaju nepoštivanja odredaba Zakona.

Prijedlogom zakona predlaže se propisivanje prava Državnog zavoda za statistiku i ostalih nositelja službene statistike u Republici Hrvatskoj na razmjenu podataka koji nisu povjerljivi.

''Prihvaćanjem ovoga Prijedloga zakona, osobito mogućnosti korištenja potencijala novih izvora podataka i tehnologija, omogućit će se daljnja relevantnost službene statistike te razvoj statističkog sustava Republike Hrvatske kao dijela Europskoga statističkog sustava, usklađenoga s pravnim okvirom Europske unije i prilagođenoga nacionalnim potrebama.''

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator