Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. svibnja 2026. godine uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

''Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada stupio je na snagu  1. siječnja 2023. kao potpuno novi propis. Njegovo donošenje rezultat je višegodišnjih aktivnosti strateškog pristupa samom problemu, a koje aktivnosti su rezultirale i dokumentom strateškog planiranja, Nacionalnim programom za suzbijanje neprijavljenoga rada 2021. do 2024. i Akcijskim planom za provedbu ovoga Nacionalnog programa. Također, donošenje ovoga Zakona predstavljalo je, uz izmjene i dopune Zakona o minimalnoj plaći te Zakona o radu, jedan od pokazatelja mjere Unaprjeđenje radnog zakonodavstva u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti Republike Hrvatske.''

Međutim, u praksi je uočena otežana primjena pojedinih zakonskih odredbi, osobito u provedbi inspekcijskog nadzora, koji se preciznije uređuje ovim Prijedlogom kako bi se osigurao ujednačen i učinkovit nadzor na terenu. Dodatno će se urediti mogućnost prijave zatečene osobe koja obavlja neprijavljeni rad na obvezno mirovinsko osiguranje do punog radnog vremena.

Nadalje, Pravilnik o objavi podataka o poslodavcima kod kojih je proveden nadzor u području prijavljivanja rada donesen je tek u prosincu 2024. Zbog nerazumijevanja povezanosti zakonskih odredbi i odredbi pravilnika, ocijenjeno je da je potrebno dodatno razraditi zakonsku materiju. Također, nakon izmjene Zakona o strancima, javna objava popisa poslodavaca kod kojih je inspekcijskim nadzorom utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada dobila je značajno ozbiljnije posljedice.  

''Izmjenama odredbi koje uređuju objavu podataka na Popisu poslodavaca kod kojih je u tijeku inspekcijskog nadzora utvrđen neprijavljeni rad (na tzv. Crnoj listi), zakonska materija približit će se izričaju i detaljnijem sadržaju kasnije donesenog podzakonskog propisa kao i s tumačenjem odredbi tog propisa s obzirom da isti daje potpunije uređenje usklađeno s postupanjem u praksi. 

Ujedno će se odredba koja uređuje uvjete brisanja s popisa poslodavaca kod kojih je zapisnikom nadležnog inspektora utvrđeno postojanje neprijavljenog rada horizontalno uskladiti s drugim propisima u Republici Hrvatskoj, osobito s izmjenama Zakona o strancima u dijelu koji propisuje uvjete za dobivanje dozvole za boravak i rad, i to u smislu da se dobivanje dozvole onemogućava poslodavcu koji se nalazi na spomenutom Popisu.

Obzirom da se nije pokazala opravdanost objavljivanja podataka o poslodavcima kod kojih tijekom nadzora nisu utvrđene nepravilnosti u pogledu prijavljivanja rada (tzv. Bijela lista), potrebno je brisati odgovarajući članak Zakona.''

Zatim je donesen Pravilnik o Jedinstvenoj elektroničkoj evidenciji rada koji se odnosi na evidenciju rada putem digitalnih radnih platformi, čime su postignuti pozitivni učinci u praćenju rada i nepravilnosti u radu putem digitalnih radnih platformi, stoga je ocijenjeno da zakonske odredbe koje uređuju sustav JEER potrebno prilagoditi namjeri širenja ovog sustava na druge djelatnosti odnosno područja izvan rada koji se obavlja putem digitalnih radnih platformi (npr. na graditeljstvo).

Ovim Prijedlogom će se unaprijediti pravni standardi u području suzbijanja neprijavljenoga rada i uskladiti Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada s drugim nacionalnim propisima.

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o stečaju potrošača podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. svibnja 2026. godine.

Zakon o stečaju potrošača donesen je 10. rujna 2015. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 2016. godine.

''Nadležnost za provođenje postupka stečaja potrošača povjerena je Zakonom općinskim sudovima. Trgovačkim sudovima oduvijek je bilo povjereno rješavanje predmeta vezanih za stečaj pravnih osoba, a od 1. srpnja 1997. i rješavanje stečajnih predmeta u kojima se kao dužnik pojavljuje fizička osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost. 

S ciljem uravnoteženja radne opterećenosti, boljeg korištenja raspoloživih ljudskih potencijala i osiguranja učinkovitosti u rješavanju nužno je donijeti zakonsko rješenje kojim će se povjeriti rješavanje predmeta stečaja potrošača trgovačkim sudovima.''

U skladu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, potrebno je izmijeniti niz zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom. 

Jednostavni postupak stečaja potrošača može se provesti samo nad imovinom potrošača koji ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, a Zakonom je propisano da je u postupku stečaja potrošača isključivo stvarno i mjesno nadležan općinski sud, odnosno izmjenom Zakona to će biti trgovački sud, na čijem području potrošač ima prebivalište. 

Donošenjem ovoga zakona smanjit će se broj novih predmeta stečaja potrošača na općinskim sudovima, što bi trebalo rezultirati većom stopom rješavanja i skraćenjem trajanja postupaka na općinskim sudovima. ''Također, ostvarila bi se veća specijaliziranost rješavatelja u postupcima stečaja potrošača s obzirom na dugogodišnju specijaliziranost trgovačkih sudova u rješavanju stečajnih postupaka. Također bi se ostvarila ravnomjernija opterećenost rješavatelja na sudovima.''

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator