09.12.2024.

Novi akti u saborskoj proceduri

Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja; Konačni prijedlog zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja

Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja podnijela je Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2024. godine.

Zakon o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja (u daljnjem tekstu: Zakon) uređuje pravo na starosnu mirovinu zaposlenika na poslovima razminiranja.

Ovim Zakonom je pravo iz mirovinskog osiguranja uređeno pod povoljnijim uvjetima u odnosu na Zakon o mirovinskom osiguranju (u daljnjem tekstu: ZOMO) za zaposlenike na poslovima razminiranja koji se u smislu Zakona smatraju pirotehničarima.

Navedenim Zakonom su za pirotehničare propisani povoljniji uvjeti za stjecanje prava na starosnu mirovinu, odnosno pravo na starosnu mirovinu stječu bez obzira na godine života, ako imaju navršenih 25 godina mirovinskog staža, od čega najmanje 8 godina stvarno provedenih na poslovima pretraživanja, razminiranja, nadzora ili tehničkog izvida.

Prema Zakonu o protuminskom djelovanju voditelji radilišta i pomoćni djelatnici ne smatraju se zaposlenicima na poslovima razminiranja te pravo na starosnu mirovinu mogu ostvariti samo prema općem propisu, odnosno ZOMO-u.

Budući da su voditelji radilišta i pomoćni djelatnici izloženi jednakoj opasnosti kao i pirotehničari koji rade na poslovima razminiranja, potrebno je i njima omogućiti stjecanje prava na starosnu mirovinu pod jednakim uvjetima pod kojima to pravo stječu pirotehničari kako je to propisano Zakonom.

Ovim Prijedlogom zakona omogućit će se voditeljima radilišta i pomoćnim djelatnicima izjednačavanje u pogledu stjecanja prava na starosnu mirovinu te izračuna visine mirovine s pirotehničarima. Predlaže se i mogućnost ostvarivanja prava na starosnu mirovinu zaposlenicima koji su bili zaposleni na navedenim poslovima na razminiranju u trajanju propisanom za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema Zakonu, a već su ostvarili pravo na mirovinu prema ZOMO-u.

Konačni prijedlog zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

Konačni prijedlog zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenoga 2024. godine.

Od donošenja Zakona o zaštiti i očuvanja kultunih dobara 1999.g. puno toga se promijenilo na području gradnje, materijala, tehnologije i suočili smo se sa oštećenim kulturnim dobrima. To je zahtijevalo novi, moderniji pristup uređenja materije.

Zakonom se propisuje novi način proglašenja statusa kulturnog dobra, odnosno kriteriji za utvrđivanje statusa kulturnog dobra. Sad se donosi odluka o proglašenje statusa kulturnog dobra i kulturno dobro se upisuje u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske te vrši upis zabilježbe u zemljišne knjige.

Posebna pozornost posvećena je mjerama zaštite i očuvanja kulturnih dobra. Novim odredbama se pojednostavljuje ishođenje dokumentacije za gradnju jer će mjere zaštite kulturnog dobra biti sadržane u konzervatorskim podlogama i javno dostupne putem Informacijskog sustava kulturne baštine te Geografsko informacijskog sustava.

Detaljno je propisana potrebna dokumentacija te postupanje u svim situacijama kada se poduzimaju radovi i zahvati na kulturnom dobru, što će pojednostaviti zahvate na kulturnom dobru. Novost je prethodna konzervatorska lokacijska obavijest kojom se Ministarstvu kulture i medija propisuje obveza izdavanja obavijesti o mjerama zaštite i očuvanja kulturnih dobara i mjerama održavanja kulturnog dobra te opsegu prihvatljivih promjena.

Uređuje se upravljanje kulturnim dobrom, obveza izrade plana upravljanja, uvjeti za uvoz, izvoz i povrat kulturnih dobara, uređena su prava i obveze vlasnika kulturnih dobara, uređuje se rad ustanova i drugih pravnih osoba za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara te se osigurava jedinstvenost konzervatorske službe na području cijele Republike Hrvatske.

Kao razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona i razlozi zbog kojih su te razlike nastale, navedeno je:

''Dorađen je nomotehnički izričaj svih predloženih odredbi Konačnog prijedloga zakona.

Brisane su odredbe Glave V. o koncesijama i koncesijskim odobrenje brisane iz razloga što od njihovog uvođenja u tekst Zakona od 2003. godine do danas nije dodijeljena nijedna koncesija na kulturnom dobru, a ni odredbe o koncesijskom odobrenju koje su trebale dodjeljivati javne ustanove nisu prihvaćene u praksi.

U članku 29. koji uređuje provedbu upravljanja kulturnim dobrom dodani su novi stavci 2. i 10. kojima se propisuje da se ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska, a koje upravljaju pojedinačno zaštićenim nepokretnim kulturnim dobrima temeljem posebnih propisa ili ranije donesenih odluka Vlade Republike Hrvatske ili odluka ministarstva nadležnog za poslove kulture, smatraju nositeljima prava upravljanja iz stavka 1. ovoga članka. Ministarstvo kulture i medija može pojedino zaštićeno kulturno dobro u vlasništvu Republike Hrvatske povjeriti na upravljanje ustanovi ili drugoj pravnoj osobi u vlasništvu Republike Hrvatske, primjerice muzeju, arhivu, kazalištu i sl. 

U članku 36. stavku 1. precizirane su mjere koje se mogu poduzeti protiv izvođača radova arheoloških iskapanja i istraživanja koje obavlja bez odobrenja ili protivno uvjetima utvrđenim u rješenju o odobrenju.

U članku 44. stavcima 8. i 10. umjesto roka od 15 dana za izdavanje posebnih uvjeta zaštite i donošenje rješenja o obustavi toga postupka predviđa se rok od 15 radnih dana iz razloga što je kod složenijih zahtjeva nedovoljno vremena za postupanje napose ako se u rok s obzirom na okolnosti ubroje i veći broj neradnih dana, a što ima za posljedicu u slučaju propuštanja ovoga roka da se prema zakonu kojim se uređuje gradnja predmnijeva da posebnih uvjeta za zaštitu kulturnih dobara uopće nema, a što ne odgovara pravnom i činjeničnom stanju stvari.

U članku 50. dodan je novi stavak 2. koji propisuje da obustavu radova na kulturnom dobru može narediti komunalni redar ako investitor ili izvođač radova poduzima radnju ili zahvat na kulturnom dobru, kao i na području unutar obuhvata kulturnoga dobra bez odobrenja za zahvat na kulturnom dobru ili potvrđenog glavnog projekta, a rješenje o obustavi dostavlja bez odgode Ministarstvu.

U odnosu na obvezu vlasnika kulturnog dobra glede povrata uloženih sredstava u državni proračun u slučaju prodaje prije isteka roka od pet godina dodana je u članku 83. odredba kojom se propisuje i ništetnost pravnog posla o prodaji ako nije prethodno izvršen povrat sredstava. Na ovaj način se onemogućava vlasnik kao korisnik sredstava da se istekom roka kojim se uređuje zastara tražbine nakon prodaje izbjegne izvršenje obveze povrata sredstava odnosno istekom roka za pobijanje pravnog posla zbog nepoštivanja odredbi o zakonskom pravu prvokupa.

U članku 84. stavku 1. dodan je podstavak kojim se određuje da se smatra da postoji interes Republike Hrvatske za izvlaštenje kulturnog dobra i u slučaju pronalaska iznimno značajnog arheološkog nalaza ili nalazišta.

Članak 117. koji uređuje indirektnu spomeničku rentu je preuređen i usklađen sa zakonima koji uređuju plaćanje poreza na dobit i dohodak, na način da je u članku 6. unesena dopuna odredbe prema kojoj se plaćanje utvrđene obveze spomeničke rente kao i predujam spomeničke rente obavlja na način propisan za plaćanje poreza na dobit/dohodak.''

Pripremila: Lana Matanović

Fotografija: Novi informator