Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Nakon kratkog uvoda u postojeće stanje važećeg Zakona, u Prijedlogu se obrazlaže potreba za donošenjem izmjene:

„Prijedlogom zakona predlaže se dopuniti odredbe važećeg Zakona o određivanju minimalnog  zahtjeva na način da se propišu uvjeti pod kojima Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može društvu kćeri sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje nije sanacijski subjekt naložiti primjenu minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i podložne obveze na konsolidiranoj osnovi. Ujedno, predlaže se propisati koje se obveze uključuju u iznos regulatornog kapitala i podložnih obveza te institucije koja minimalni zahtjev ispunjava na konsolidiranoj osnovi.

Predlaže se izmijeniti odredbe važećeg Zakona o određivanju minimalnog zahtjeva za subjekt planiran za likvidaciju na način da se utvrđuje da Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga isti u pravilu ne određuje, ali uz propisivanje ovlasti za navedena sanacijska tijela da, ako smatraju opravdanim, mogu odrediti minimalni zahtjev za subjekt planiran za likvidaciju u iznosu koji je viši od iznosa dostatnog za pokriće gubitaka i to u mjeri koja je potrebna s obzirom na potencijalne rizike koje je utvrdilo sanacijsko tijelo.

S obzirom na predloženu mogućnost određivanja minimalnog zahtjeva za subjekt planiran za likvidaciju u skladu s procjenom Hrvatske narodne banke odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Prijedlogom zakona predlaže se u važeći Zakon dodati novi članak kojim se određuje kojim obvezama, uz regulatorni kapital, subjekt planiran za likvidaciju u tom slučaju ispunjava minimalni zahtjev.

Također, ovim Prijedlogom zakona propisuje se učinak neodređivanja minimalnog zahtjeva za subjekte planirane za likvidaciju na okvir za odbitke te na potrebu podnošenja zahtjeva za prethodno odobrenje za smanjenje instrumenata podložnih obveza u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013.), kao i na obvezu dostave izvješća te javne objave informacija o minimalnom zahtjevu.

S ciljem naglašavanja važnosti kontinuiranog ispunjavanja naloženog minimalnog zahtjeva, predlaže se da u slučaju da subjekt planiran za likvidaciju ili institucija koja je društvo kći za koju je minimalni zahtjev određen na konsolidiranoj osnovi ne ispunjava kontinuirano minimalni zahtjev u skladu s odlukom sanacijskog tijela, sanacijsko tijelo ima ovlast pokretanja prekršajnog postupka. Za potrebe pravilne primjene navedenih odredbi Prijedloga zakona, u važeći Zakon predlaže se uvesti pojam „subjekt planiran za likvidaciju“.

Ujedno, ovim Prijedlogom zakona vrši se prijenos Direktive (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (SL L 2023/2864, 20. 12. 2023., u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2023/2864) u dijelu u kojem Direktiva (EU) 2023/2864 člankom 11. mijenja Direktivu 2014/59/EU na način da joj dodaje članak koji regulira dostupnost informacija na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (ESAP) uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (SL L 2023/2859, 20. 12. 2023.). Iako je utvrđeni rok za usklađivanje s Direktivom (EU) 2023/2864 do 10. siječnja 2026., institucije i Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužne su ispunjavati propisane obveze tek od 10. siječnja 2030.

Dodatno, dorađene su pojedine odredbe važećeg Zakona kojima je ranije provedeno usklađivanje s odredbama Direktive (EU) 2019/879, s obzirom na utvrđenu potrebu njihovog preciziranja.

Naposljetku, osigurava se i nomotehnička uređenost članaka, uzimajući u obzir izmjene i dopune obuhvaćene ovim Prijedlogom zakona te se ispravljaju netočna pozivanja u važećem Zakonu.“

Zbog utvrđenog kratkog roka za prijenos Direktive (EU) 2024/1174 (rok za usklađenje nacionalnog zakonodavstva do 13. studenoga 2024. i primjenom tih mjera od 14. studenoga 2024.) u važeći Zakon, predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.

Dana 15. studenog 2024. na 4. sjednici prihvaćena je primjena hitnog postupka.
Zakon je donesen na 4. sjednici, 6. prosinca 2024.

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator