Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. travnja 2026. godine zbog usklađivanja s EU pravom i uočenih praktičnih problema u primjeni.

Donošenjem predloženog zakona omogućit će se reguliranje boravka državljana trećih zemalja kako nalaže Direktiva (EU) 2024/1233 Europskog parlamenta i Vijeća o jedinstvenom postupku obrade zahtjeva za izdavanje jedinstvene dozvole za boravak i rad državljanima trećih zemalja na državnom području države članice te o zajedničkom skupu prava za radnike iz trećih zemalja koji zakonito borave u državi članici (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2024/1233)., odnosno izdavanje jedinstvene dozvole za boravak i rad u okviru jednog upravnog akta. Direktiva (EU) 2024/1233) zamjenjuje Direktivu 2011/98/EU o jedinstvenoj dozvoli za boravak i rad koja se stavlja  izvan snage 22. svibnja 2026.

Sukladno članku 18. Direktive (EU) 2024/1233, države članice obvezne su donijeti zakone i druge propise koji su potrebni radi njena prenošenja do 21. svibnja 2026.

Uz to, potrebno je provesti i Pakt o migracijama i azilu (10 uredbi, usvojenih 14. svibnja 2024.).

Nakon što je 2025. stupio na snagu prethodni Zakon o izmjenama (NN 40/25), uočen je niz zlouporaba i administrativnih opterećenja poput zlouporabe deficitarnih zanimanja (dozvola ishodovana na jednom području, radnik poslan drugamo gdje zanimanje nije deficitarno). Također broj izdanih dozvola raste drastično: 82.000 u 2021. godini do  206.000 u 2024. godini.

Navodimo neke od ključnih promjena:

Jedna od najznačajnijih novina je uvođenje obveze poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma (osnovna razina A1.1) kao uvjeta za produljenje dozvole za boravak i rad.

Omogućuje se lakša promjena zanimanja kod istog poslodavca, kao i promjena samog poslodavca unutar važenja dozvole, bez potrebe za ishođenjem potpuno nove dozvole za boravak i rad. Time se nastoji smanjiti administrativno opterećenje i povećati fleksibilnost radne snage. Produženo je dopušteno vrijeme nezaposlenosti unutar važenja dozvole, što radnicima daje više vremena za pronalazak novog posla bez gubitka boravišnog statusa.

Uvodi se obvezna elektronička dostava potvrda i dokumenata poslodavcima putem sustava e-Građani, čime se eliminira potreba za fizičkim dolaskom u policijske postaje. Na temelju propisanog roka od 90 dana (koji uključuje i provedbu testa tržišta rada) za rješavanje zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad policijske uprave odnosno policijske postaje moći će ocijeniti radi li se o poslodavcima koji uredno posluju u Republici Hrvatskoj, zapošljavaju domaće radnike te doprinose gospodarskom razvitku, čime će se smanjiti mogućnost zlouporabe postupka izdavanja dozvola za boravak i rad.

Dozvole za sezonski rad sada se mogu izdati s rokom važenja do tri godine za istog poslodavca, uz mogućnost rada do 90 dana ili do 9 mjeseci godišnje. A kod studenata, privremeni boravak u svrhu studiranja može se odobriti na rok do tri godine (umjesto dosadašnje jedne), pod uvjetom redovitog dostavljanja potvrda o upisu.

Uvode se nacionalne dugotrajne vize (D) za vozače teretnih vozila i autobusa kako bi im se omogućio dulji zakoniti boravak dok obavljaju svoju profesionalnu funkciju.

Izmjenama prekršajnih odredbi usklađuju se sankcije s novim materijalnim normama Zakona, čime se jasno naglašava koja pravna dobra se štite i šalje se poruka nulte tolerancije prema kršenjima zakonskih obveza, s ciljem odvraćanja od počinjenja prekršaja.

Provedba predloženog zakona doprinijet će smanjenju administrativnog opterećenja za poslodavce i djelatnike policijskih uprava odnosno policijskih postaji, učinkovitijem vođenju postupaka te jačoj zaštiti radnika iz trećih zemalja i očuvanju postojeće strane radne snage, uz istovremeno poštivanje svih sigurnosnih zahtjeva.

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator