Konačni prijedlog zakona o posredovanju u prometu nekretnina podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. svibnja 2026. godine.

''Posredovanje u prometu nekretnina u Republici Hrvatskoj uređeno je važećim Zakonom o posredovanju u prometu nekretnina. Donošenjem ovoga Zakona očekuje se ostvarenje više razine pravne sigurnosti, transparentnosti i profesionalnosti u obavljanju djelatnosti posredovanja u prometu nekretnina, što će u konačnici pridonijeti jačanju povjerenja građana u tržište nekretnina te smanjenju pojave nelojalne konkurencije. Zakonom se uspostavljaju precizniji mehanizmi nadzora, jasno se uređuju prava i obveze posrednika u prometu nekretnina i agenata posredovanja u prometu nekretnina, dok se istodobno osigurava odgovarajuća zaštita korisnika njihovih usluga. Cilj je unaprijediti pravni okvir djelatnosti posredovanja, osigurati jednak pravni položaj svih sudionika te podići razinu stručnosti i etičkih standarda posrednika.''

Uvodi se obveza godišnjeg dostavljanja dokumentacije HGK-u radi ažuriranja Registra posrednika. Određuje se i način vođenja i ažuriranja Registra posrednika. Unaprjeđenjem e-usluge START Plus osigurava se modernizacija i pojednostavljenje postupaka podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti i izdavanja rješenja za obavljanje djelatnosti posredovanja u prometu nekretnina, kao i upisa u Registar posrednika i Imenik agenata.

Novi zakon treba urediti mogućnost trajnog obavljanja djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske za posrednike s poslovnim nastanom u drugim državama članicama Europskog gospodarskog prostora, uz uvjet ispunjavanja istih zakonskih pretpostavki kao i za domicilne posrednike.

Trenutno je plaćanje posredničke naknade prepušteno dogovoru ugovornih strana, što u praksi dovodi do različitih rješenja i pravne nesigurnosti. Kako bi se otklonile navedene nejasnoće, predviđa se jasno zakonsko uređenje obveze plaćanja posredničke naknade, posebice prilikom posredovanja za obje strane radi transparentnosti i pravne sigurnosti korisnika usluga posredovanja. Visina posredničke naknade, koja se u pravilu obračunava u postotku od vrijednosti nekretnine koju posrednik prodaje u sadašnjim uvjetima omogućava posrednicima značajne prihode. Upravo zbog toga postoji interes svih dionika tržišta da se ono uredi jasnim i provedivim zakonodavnim okvirom, koji će omogućiti profesionalno obavljanje djelatnosti, ulaganje u kvalitetu usluga te učinkovitu zaštitu od nelojalne konkurencije i neetičnih postupaka, a na što kontinuirano upozorava Hrvatska gospodarska komora.

Zakonom se propisuje i razgled nekretnine u smislu zabrane uvjetovanja razgledavanje nekretnine trećoj osobi prethodnim potpisivanjem ugovora o posredovanju i transparentnost naplate posredničke naknade posebice u slučajevima posredovanja za obje ugovorne strane te se propisuje maksimalni limit iznosa posredničke naknade koja mora biti propisana cjenikom.

Izmjenama se redefiniraju obveze posrednika, čime se smanjuje njihova prekomjerna odgovornost, dok se uvodi mogućnost naplate troškova posredovanja u visini između jedne trećine i pune naknade u slučaju nepoštenog postupanja nalogodavca. Propisana je i povećana polica osiguranja od odgovornosti za štetu koju posrednik može prouzročiti nalogodavcu ili trećim osobama.

Jasnim propisivanjem obveza agenata u radnom odnosu kod posrednika uklanjaju se dosadašnje nejasnoće koje su mogle dovesti do zbunjujućih i štetnih praksi. Zakonom su uređeni i opći uvjeti poslovanja posrednika, koji moraju biti vidljivo istaknuti i obuhvaćati sve ključne radnje u posredovanju, uključivo i cjenik usluga, visinu i sadržaj naknade, te troškove povezane s pružanjem usluge.

Konačni prijedlog zakona o slobodnim zonama podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. svibnja 2026. godine.

''Slobodne zone su dio teritorija Republike Hrvatske, posebno su ograđene i označene i u njima se gospodarske djelatnosti obavljaju uz posebne uvjete. Slobodne zone se mogu osnovati na području morske ili zračne luke, riječnog pristaništa, uz međunarodnu prometnicu te na drugom području na kojemu postoje uvjeti za rad slobodne zone. U Republici Hrvatskoj posluje šest slobodnih zona i to u Zagrebu, Bakru, Puli, Rijeci, Splitu i Pločama.

Zakon o slobodnim zonama na snazi je od 1996. godine te je tijekom godina višekratno mijenjan i dopunjavan. Nastavno na smanjenje broja slobodnih zona u Republici Hrvatskoj od 14 u 2013. godini do šest u 2026. godini temeljem članstva u Europskoj uniji te posljedično i značajnih promjena u gospodarskom okruženju, utvrđena je potreba unapređenja zakonodavnog okvira kroz izradu novoga zakona koji će sustav slobodnih zona regulirati u skladu s potrebama i izazovima današnjice.'' 

Konačnim prijedlogom zakona zamjenjuje se izraz ''korisnik koncesije'' izrazom ''nositelj suglasnosti'' koji će se sada koristiti za sve slobodne zone, neovisno da li se nalaze na kopnenom ili na lučkom području.

''Zbog smanjene atraktivnosti instituta slobodnih zona u novom gospodarskom okruženju nakon članstva u Europskoj uniji, od posljednjeg osnivanja nove slobodne zone sredinom srpnja 2013. godine, nadležno ministarstvo nije zaprimilo niti jedan zahtjev za osnivanje nove slobodne zone, već naprotiv, samo zahtjeve za ukidanje režima slobodne zone ili eventualno za smanjenje površine u režimu slobodne zone.'' 

Pojednostavljuje se model osnivanja slobodne zone podnošenjem zahtjeva za osnivanje nadležnom ministarstvu, a u konačnici Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o davanju suglasnosti za osnivanje slobodne zone. Pojednostavljuje se i produženje suglasnosti za osnivanje slobodne zone na način da se kriterij vezan uz ukupne prihode svih korisnika pojedine zone koji trebaju biti ostvareni poslovanjem izvan područja Republike Hrvatske snižava s dosadašnjih 50 % na 33 %.

''Promjenom gospodarskog okruženja, posebno od trenutka ulaska Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, atraktivnost sustava slobodnih zona značajno je izmijenjena te su se slobodne zone profilirale u specifični instrument gospodarske politike koji ima značaj za međunarodnu konkurentnost Republike Hrvatske, ulaganja, izvoz i internacionalizaciju gospodarstva i koji iako nije široko zastupljen, na određenim lokacijama i za određenu skupinu tvrtki – korisnica slobodnih zona, ostaje nezamjenjiv.''

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator