Prijedlog zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30 travnja 2026. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Od stupanja na snagu važećeg Zakona 2006. godine bitno se izmijenio zakonodavni okvir koji uređuje financijski i institucionalni sustav Republike Hrvatske. Terminološke i sadržajne promjene u zakonima o kreditnim institucijama, tržištu kapitala, faktoringu i obveznim odnosima, uz donošenje Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 102/25., u daljnjem tekstu: ZPOVRH), nametnule su potrebu za usklađivanjem upravljačke strukture  Hrvatske banke za obnovu i razvitak  (u daljnjem tekstu: HBOR) i sveobuhvatnom normativnom revizijom.

HBOR je definiran kao razvojna i izvozna banka Republike Hrvatske te posebna financijska institucija u stopostotnom vlasništvu države. Specifičnost HBOR-a je da se nad njim ne može provesti stečaj, predstečajni postupak niti likvidacija, a prestati s radom može isključivo donošenjem novog zakona. Za sve obveze HBOR-a Republika Hrvatska jamči bezuvjetno, neopozivo i na prvi poziv, a ta je odgovornost solidarna i neograničena.

Povećava se broj članova Nadzornog odbora s deset na dvanaest te se ujedno preciznije uređuje njegov sastav, na način da ga čini osam ministara, tri člana koja imenuje Hrvatski sabor te predsjednik Hrvatske gospodarske komore. Unutar odbora osnivaju se tri specijalizirana tijela: Revizijski odbor, Odbor za imenovanja i primitke te Odbor za rizike.

Predviđeno je povećanje temeljnog kapitala HBOR-a na iznos od 1.910.612.383,22 eura kojeg čine uplate iz državnog proračuna i prenesena dobit iz zadržane dobiti i rezervi HBOR-a. Također, propisuje se kako je iznos temeljnog kapitala moguće povećati odlukom Vlade Republike Hrvatske kao vlasničkog tijela. HBOR ne posluje s ciljem ostvarivanja dobiti; eventualna dobit raspoređuje se u rezerve banke. Također, banka nije obveznik poreza na dobit.

Djelatnosti HBOR-a su aktualizirane i proširene kako bi obuhvatile financiranje obnove, razvitka gospodarstva i infrastrukture, potporu malom i srednjem poduzetništvu te poticanje izvoza i klimatski neutralno i održivo gospodarstvo (usklađivanje s EU ciljevima do 2050. godine).

Prema Prijedlogu zakona, Nadzorni odbor usvaja planove poslovanja, utvrđuje financijske izvještaje i donosi odluku o izboru revizorskog društva, a izvještaje dostavlja Hrvatskome saboru i Vladi Republike Hrvatske. Time se istodobno postiže usklađenost s općim pravilima korporativnog upravljanja i zadržava parlamentarna kontrola nad institucijom koja upravlja javnim sredstvima i provodi politike od strateškog nacionalnog interesa.

U odnosu na važeće uređenje, prijedlogom se uvodi i dodatna razina transparentnosti kroz primjenu ZPOVRH-a. Ministarstvo financija podnosit će objedinjeni godišnji izvještaj Vladi Republike Hrvatske do 31. listopada, a Vlada će ga u roku od mjesec dana proslijediti Hrvatskome saboru, čime se zatvara krug parlamentarnog nadzora. Nakon saborskog usvajanja, izvještaj se objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva financija na hrvatskom i engleskom jeziku. HBOR će biti dužan javno objavljivati i sve ostale dokumente propisane ZPOVRH-om, a podrobni zahtjevi uredit će se posebnim pravilnikom koji će standardizirati obveze transparentnosti za sve pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske.

Donošenje zakona predloženo je po hitnom postupku kako bi se omogućila pravovremena dokapitalizacija i ispunjenje obveza prema Europskoj komisiji do kraja kolovoza 2026. godini.

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator