Konačni prijedlog zakona o otocima podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. studenoga 2025. godine.

Provedbom važećeg Zakona o otocima ''uočena je potreba za poboljšanjem, osuvremenjivanjem i unaprjeđenjem institucionalne i zakonodavne osnove kako bi se briga za otoke dodatno unaprijedila, mjere uskladile s europskim i međunarodnim inicijativama i politikama te kako bi se postojeće mjere modernizirale i uvele nove. Iz tih se razloga pristupilo izradi novoga zakona, u kojem su postojeće odredbe i mjere unaprijeđene, a uvedene su i nove.

Konačnim prijedlogom redefinirat će se pojam otoka i otočana te način razvrstavanja otoka radi boljega usmjeravanja mjera za poboljšanje života na otocima. Nadalje, poboljšat će se sustav praćenja i koordinacije pripreme i provedbe programa, mjera i projekata na nacionalnoj međuresornoj razini. Dodatno će se definirati uloga Registra otoka.

Radi izjednačavanja životnih uvjeta na otocima s uvjetima na kopnu, Konačnim prijedlogom obuhvaćene su mjere subvencioniranja cijene prijevoza vode na otocima/otočnim naseljima koja nisu spojena na vodoopskrbni sustav. Radi poticanja poduzetničkoga okružja te poticanja konkurentnosti otočnoga gospodarstva, zadržana je postojeća mjera za očuvanje radnih mjesta za otočne poslodavce te je uvedena nova mjera usmjerena na digitalnu i zelenu tranziciju otočnih gospodarstvenika te uvođenje pametnih i održivih tehnoloških rješenja. Zadržan je i Program „Hrvatski otočni proizvod“, kojim se želi osigurati prepoznatljivost otočnih proizvoda te potaknuti proizvodnju i očuvati tradiciju.

Konačnim prijedlogom zakona definiraju se sljedeće mjere za razvoj otoka: vodoopskrba i odvodnja na otocima, povlašteni javni pomorski prijevoz, povlašteni javni otočni cestovni prijevoz, infrastrukturni razvoj otoka, Hrvatski otočni proizvod, poticanje razvoja civilnoga društva na otocima, poticanje konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima, razvoj zdravstvene zaštite na otocima, gospodarenje otpadom na otocima i otočna iskaznica.

Također, Prijedlogom zakona omogućit će se veća zastupljenost otoka u propisima i programima resornih tijela. U novom Zakon o otocima nastavlja se i suradnja s resornim tijelima u čijoj su nadležnosti ostale mjere koje su od iznimne važnosti za razvoj otoka, posebice prometna povezanost, zdravstvena zaštita i gospodarenje otpadom te će se ojačati sustav međuresorne koordinacije na nacionalnoj razini o pitanjima pripreme i provedbe programa i mjera za otoke.''

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. prosinca 2025. godine.

''Zakonom o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata omogućilo se ostvarivanje statusa i prava onim civilnim stradalnicima Domovinskog rata koji to nisu mogli po do tada važećem zakonu te su uvedena nova prava, odnosno postojeća prava dodatno su prilagođena potrebama korisnika.

Od početka provedbe Zakona donesenog 2021. do 31. listopada 2025. ukupno je podneseno 1340 zahtjeva za priznavanje statusa, te je doneseno 988 rješenja (pozitivno 529, odbijeno/odbačeno 459). Trenutno je na isplati 1511 korisnika osobne invalidnine i 542 korisnika obiteljske invalidnine. 

Nužne su izmjene koje će iznos osnovnih prava po osnovi oštećenja organizma, odnosno gubitka člana obitelji u Domovinskom ratu prilagoditi potrebama korisnika i trenutačnom ekonomskom stanju u Republici Hrvatskoj. Stoga će se svake godine naknada određivati prema osnovici koju Vlada Republike Hrvatske određuje odlukom. Time će se osigurati rast prava, odnosno pravovremeno prilagođavanje iznosa prava potrebama korisnika i ekonomskom stanju u Republici Hrvatskoj.

Korisnicima obiteljske invalidnine iza poginulih, umrlih ili nestalih civilnih osoba u Domovinskom ratu kao i korisnicima osobne invalidnine VI. do X. skupine, osim osnovice za određivanje prava, povećan je i postotak od osnovice.

Osim toga, s obzirom  na oštećenje organizma nastalo kao posljedica Domovinskog rata, a koje se dodatno pogoršava s obzirom na starosnu dob korisnika, nužno je opseg prava iz ovoga Zakona proširiti i na područje zdravstvene zaštite.

Također jedno od pitanja koje se uređuje ovim Zakonom je i proširenje prava na troškove ukopa za posmrtne ostatke civilnih stradalnika iz Domovinskog rata te propisivanje ukopa po službenoj dužnosti za one civilne stradalnike iz Domovinskog rata koje nema tko ukopati.

Uvodi se mogućnost ostvarivanja prava na jednokratnu novčanu pomoć nakon ekshumacije i identifikacije ili proglašenja nestale civilne osobe iz Domovinskog rata umrlom za članove obitelji koji imaju priznat status člana obitelji poginule ili nestale civilne osobe u Domovinskom ratu.''

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o živi i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1102/2008 podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. prosinca 2025. godine.

''S ciljem potpunog ukidanja uporabe žive u Europskoj uniji, donesena je Uredba (EU) 2024/1849 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o izmjeni Uredbe (EU) 2017/852 o živi u pogledu zubnog amalgama i drugih proizvoda kojima je dodana živa, a koji podliježu ograničenjima izvoza, uvoza i proizvodnje kojoj je cilj normativno urediti posljednje preostale oblike namjerne uporabe žive u proizvodima u Europskoj uniji.

Uredbom (EU) 2024/1849 se proširuje zabrana uporabe zubnog amalgama kako bi se od 1. siječnja 2025. obuhvatile sve skupine stanovništva Europske unije, a pritom doktori dentalne medicine i dalje mogu koristiti zubni amalgam kad se to smatra nužnim zbog posebnih zdravstvenih potreba pacijenta uz vođenje evidencije i izvješćivanje o količinama žive u opravdanoj upotrebi. Nadalje, uvodi se zabrana izvoza zubnog amalgama od 1. siječnja 2025. kao i uvoz i proizvodnja zubnog amalgama od 1. srpnja 2026. 

U Prilog II. Uredbe (EU) 2017/852, dio A, dodaje se pet proizvoda/žarulja (tropojasne fosforne žarulje za opću rasvjetu, halofosfatne fosforne žarulje za opću rasvjetu, nelinearne tropojasne fosforne žarulje, nelinearne halofosfatne fosforne žarulje, visokotlačne natrijeve žarulje (HPS) za opću rasvjetu te proširenje za kompaktne fluorescentne žarulje za opću rasvjetu koje nisu još pokrivene/uključene (CLF) kako bi se na njih primjenjivala zabrana proizvodnje, uvoza i izvoza s utvrđenim datumima zabrane od 31. prosinca 2025. i 31. prosinca 2026. Također, uvodi se praćenje provedbe mjera smanjivanja emisija žive iz krematorija sukladno Smjernicama Europske komisije o tehnologijama za smanjivanje emisija žive iz krematorija. 

Temeljem navedenoga, razlog za donošenje Zakona je osiguravanje provedbe Uredbe (EU) 2024/1849 te radi pravne jasnoće unaprjeđenje odredbe o nadležnim tijelima i nadležnim inspekcijama, kao i važeće odredbe kojima su uređene obveze gospodarskih subjekata. Osim toga, nužno je i usklađivanje važećih prekršajnih odredbi sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22. i 88/22. - ispravak) uz dopunjavanje prekršajnih odredbi radi osiguravanja provedbe Uredbe (EU) 2024/1849.''

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator