Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. lipnja 2026. godine, u svrhu reforme ulaska u pravosudne dužnosti i radi ujednačavanja uvjeta za prvo imenovanje pravosudnih dužnosnika, a zbog Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske U-I-2826/2023 od 11. srpnja 2023. („Narodne novine“, broj 83/23.)

Kao pitanja koja se planiranim izmjenama Zakona planiraju urediti, ističe se:

- definiraju se novi kriteriji koji će jamčiti veću objektivnost i transparentnost postupka imenovanja, a neće predstavljati administrativnu zapreku niti odugovlačiti ovaj postupak;

- propisuju se opći uvjeti za imenovanje zamjenika državnih odvjetnika i to, uz trenutno propisani uvjet hrvatskog državljanstva, izrijekom se navodi da svaki kandidat mora imati položen pravosudni ispit, da protiv njega nije započet kazneni postupak za kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti te da nije osuđivan za kaznena djela koja ga čine nedostojnim za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti;

- kao poseban uvjet za ulazak u pravosudne dužnosti propisuje se i određeno prethodno radno iskustvo prema kojem se kandidati grupiraju u kategoriju onih koji po samom svojstvu imaju omogućen ulazak (pravosudni dužnosnici, odvjetnici, javni bilježnici i javnobilježnički prisjednici), kategoriju savjetnika u pravosudnim tijelima, odvjetničkih vježbenika i javnobilježničkih savjetnika s najmanje dvije godine iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita te kategoriju svih drugih pravnika koji su nakon položenog pravosudnog ispita najmanje četiri godine radili na drugim pravnim poslovima;

- kod kandidata za zamjenike općinskih državnih odvjetnika predlaže vrednovati uspjeh postignut na pravosudnom ispitu te dodatno ocjenu rada u svojstvu savjetnika u pravosudnim tijelima odnosno uspjeh na posebnoj pisanoj provjeri pred nadležnim Vijećem. Za već imenovane pravosudne dužnosnike vrednuje se njihova ocjena obnašanja pravosudne dužnosti, a za sve se kategorije kandidata u obzir uzima i ocjena dodijeljena na razgovoru pred Vijećem;

 - uvode se pravila o presumiranom povlačenju prijava u slučaju neodaziva u pojedinim fazama postupka. Također se skraćuje rok za dostavu mišljenja nadležnih državnih odvjetnika i kolegija o kandidatima, a s obzirom na uočene poteškoće u dostavi pojedinih odluka Vijeća, prvenstveno onih o imenovanju zamjenika državnih odvjetnika, posebno se propisuje dostava odluke o imenovanju javnom objavom na mrežnim stranicama Vijeća;

- u postupcima imenovanja županijskih državnih odvjetnika izostavlja se uvjet prethodnog obnašanja dužnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika u trajanju od najmanje dvije godine radi veće učinkovitosti ovih postupaka i proširenja kruga mogućih kandidata.

Predloženim procesnim izmjenama u postupcima imenovanja zamjenika državnih odvjetnika provesti će se reforma ulaska u pravosudne dužnosti te će se povećati objektivnost, transparentnost i učinkovitost ovih postupaka. Također, omogućit će se pristup sustavu različitim kategorijama kandidata uz objektivne kriterije prema kojima će se provoditi selekcijski postupci.

Dodatno navedeno, u postupcima podnošenja izvješća o imovini državnoodvjetničkih dužnosnika  izričito se definiraju bitne promjene u njihovoj imovini i imovini članova njihovih obitelji kako bi se otklonile postojeće pravne praznine, a radi ispunjenja preporuka Odbora za javno upravljanje u postupku pristupanja Republike Hrvatske Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj.

Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1805 o upotrebi obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom prometu i izmjeni Direktive 2009/16/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. lipnja 2026. godine.

Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku temeljem članaka 204. i 206. Poslovnika Hrvatskog sabora , s obzirom da se isti donosi radi usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s propisima Europske unije iz područja zaštite okoliša, to jest, smanjenja onečišćenja zraka štetnim stakleničkim plinovima, odnosno osiguravanja pretpostavki za provedbu Uredbe (EU) 2023/1805 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2023. o upotrebi obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom prometu i izmjeni Direktive 2009/16/EZ (SL L 234, 22.9. 2023.: u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2023/1805) takozvana FuelEU maritime uredba, kao dio zakonodavnog paketa Komisije „Fit for 55“ za smanjenje emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji za najmanje 55% do 2030. godine.

Glavni cilj je povećati potražnju i dosljednu upotrebu obnovljivih i niskougljičnih goriva i smanjiti emisije stakleničkih plinova iz pomorskog sektora, uz osiguravanje neometanog odvijanja pomorskog prometa i izbjegavanja poremećaja na unutarnjem tržištu.

Uredba (EU) 2023/1805 također uvodi dodatne zahtjeve za nultu emisiju za brodove na vezu, nalažući putničkim brodovima i kontejnerskim brodovima u lukama korištenje kopnenog napajanja električnom energijom (OPS) ili alternativnih tehnologija s nultom stopom emisija s ciljem ublažavanja onečišćenja zraka u lukama, koje su često blizu gusto naseljenih područja.

Primjenom pristupa koji se temelji na životnom ciklusu, ciljevima i tehnološkoj neutralnosti, Uredba (EU) 2023/1805 omogućuje inovacije i razvoj novih održivih goriva i tehnologija pretvorbe energije, nudeći brodarima slobodu odlučivanja koja će goriva upotrebljavati. Uredba (EU) 2023/1805 također predviđa različite mehanizme fleksibilnosti kojima se podržavaju postojeće flote u pronalaženju odgovarajućih strategija usklađenosti i nagrađuje one koji su prvi krenuli ulagati u energetsku tranziciju.

S obzirom na to da je Uredba (EU) 2023/1805 u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama, ovim Zakonom potrebno je odrediti nadležna tijela, njihove ovlasti i prekršajne odredbe nužne za provedbu Uredbe (EU) 2023/1805 na području Republike Hrvatske.

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator