Konačni prijedlog zakona o kreditnim institucijama podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. siječnja 2026. godine.

Budući da je važeći Zakon o kreditnim institucijama izmijenjen i dopunjen osam puta, bilo je svrsihodno donijeti novi Zakon o kreditnim institucijama. Također, bilo je potrebno u hrvatsko nacionalno zakonodavstvo prenijeti Direktivu (EU) 2024/2994 u pogledu tretmana koncentracijskog rizika koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama te rizika druge ugovorne strane za transakcije izvedenicama čije poravnanje obavlja središnja druga ugovorna strana, Direktivu (EU) 2024/1619 u pogledu nadzornih ovlasti, sankcija, podružnica iz trećih zemalja i okolišnih, socijalnih i upravljačkih rizika (CRD VI)  i Direktivu (EU) 2023/2864 o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne (ESAP direktiva).

''Cilj CRD-a VI je unaprijediti usklađivanje nadzornog okvira za banke unutar EU-a, s posebnim naglaskom na jačanje otpornosti financijskog sustava kroz integraciju okolišnih, društvenih i upravljačkih rizika (u daljnjem tekstu: ESG rizici) i, u konačnici, produbiti unutarnje tržište za bankarstvo. Zbog strategije prelaska na održivo i klimatski neutralno gospodarstvo EU-a te zahtjeva vezanih uz regulativu u području održivog financiranja, pojavila se sve veća potreba za smanjenjem financijskih rizika koji proizlaze iz fizičkih posljedica klimatskih promjena,gubitka bioraznolikosti i osobito uništavanja ekosustava.

Radi osiguravanja dugoročne i duboke tranzicije prema održivom, klimatski neutralnom i kružnom gospodarstvu, CRD-om VI utvrđene su ovlasti nadležnih nadzornih tijela da procijene proces prilagodbe kreditnih institucija i interveniraju u svrhu jačanja ciljeva, mjera i djelovanja u okviru bonitetnih planova institucija ako se oni smatraju nedostatnima kao odgovor na ESG rizike u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju i ako bi zbog toga mogli predstavljati značajne rizike za njihovu solventnost. Konačnim prijedlogom zakona određuje se da će Hrvatska narodna banka provoditi postupak procjene i ocjene upravljanja kreditne institucije ESG rizicima.

Novost CRD-a VI je i opsežna regulacija podružnica koje su osnovala društva iz treće zemlje radi pružanja bankovnih usluga u državi članici EU-a, koje trenutačno podliježu samo vrlo općenitim zahtjevima za pružanje informacija, ali ne i bonitetnim standardima ili mehanizmima suradnje u području nadzora na razini EU-a. Zbog nepostojanja ikakvog zajedničkog bonitetnog okvira, na podružnice iz trećih zemalja primjenjuju se neusklađeni nacionalni zahtjevi različite bonitetne razine i opsega. (…) Rascjepkano regulatorno okruženje stvorilo je rizike za financijsku stabilnost i cjelovitost tržišta EU-a što je stvorilo potrebu za formiranjem usklađenog regulatornog okvira za podružnice iz trećih zemalja.

U skladu s CRD-om VI, Konačnim prijedlogom zakona predviđena je mogućnost da podružnicu iz treće zemlje u Republici Hrvatskoj može osnovati društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koje je u matičnoj državi licencirano za primanje depozita i drugih povratnih sredstava i kreditna institucija sa sjedištem u trećoj zemlji. Iz važećeg Zakona je zadržan „subsidiary-like“ pristup prema kojem se podružnice iz treće zemlje osnovane u Republici Hrvatskoj tretiraju kao društva kćeri koje je osnovalo društvo sa sjedištem u EU-u i koje stoga imaju pravnu osobnost, za razliku od podružnica. Prema tome, za izdavanje odobrenja za rad primjenjuju se jednaki uvjeti kao za osnivanje kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Iznimno, odobrenje nije dužna ishoditi kreditna institucija, odnosno društvo osnivač ako je taj klijent ili druga ugovorna strana mali ulagatelj; ako je kvalificirana druga ugovorna strana ili profesionalni ulagatelj koji ima poslovni nastan ili se nalazi u EU-u, ako taj klijent ili druga ugovorna strana isključivo na vlastitu inicijativu pristupi društvu s poslovnim nastanom u trećoj zemlji radi pružanja bilo koje usluge ili djelatnosti koju kreditna institucija, odnosno društvo osnivač pruža; kreditna institucija ili društvo koje pripada istoj grupi kao i to društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji.

Konačnim prijedlogom zakona se u pravni okvir Republike Hrvatske prenosi odredba članka 1. stavka 20. Direktive (EU) 2019/879 u pogledu kapaciteta pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije kreditnih institucija i investicijskih društava (tzv. BRRD 2). Naime, predmetnom direktivom obvezuje se države članice da osiguraju subordinaciju određenih obveza pravnih osoba (poput financijskih institucija i holding društava), konkretno onih koje proizlaze iz ulaganja u njihov regulatorni kapital.

Također, Konačnim prijedlogom zakona u nacionalno zakonodavstvo prenosi se Direktiva (EU) 2024/2994, čiji je cilj osigurati da kreditne institucije i njihova nadležna tijela učinkovito prate, ublažavaju i otklanjaju koncentracijski rizik koji proizlazi iz izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika koje pružaju usluge od znatne sistemske važnosti. Stoga, Konačnim prijedlogom zakona propisuje se obveza kreditnih institucija da uspostave i provode djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja.

Kako bi se javnosti pružio jednostavan centralizirani pristup informacijama o subjektima i njihovim proizvodima koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost, a koje tijela i subjekti moraju objavljivati u skladu sa zakonodavnim aktima EU-a u tim područjima, na temelju ESAP direktive uspostavljena je jedinstvena europska pristupna točka (ESAP). U svrhu funkcioniranja ESAP-a potrebno je imenovati tijelo za prikupljanje koje će od kreditnih institucija prikupljati informacije od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost. Konačnim prijedlogom zakona Hrvatska narodna banka određuje se kao tijelo za prikupljanje podataka za potrebe ESAP-a.

Konačnim prijedlogom zakona dorađuju se odredbe o zaštiti potrošača na način da se jasnije odnosno detaljnije uređuju postojeće obveze kreditne institucije u vezi s pružanjem predugovornih informacija i ugovaranja usluga, objave i redovitog ažuriranja parametara promjenjive kamatne stope i dostave godišnjih obavijesti. Ujedno se Konačnim prijedlogom zakona uvodi obveza kreditnim institucijama da izrade i dostave Hrvatskoj narodnoj banci interne metodologije utvrđivanja strukture naknada za sve usluge koje kreditna institucija ima u ponudi za potrošače te obveza obavještavanja Hrvatske narodne banke o izmjenama i dopunama metodologije najmanje 30 dana prije njihovog stupanja na snagu.  

U cilju poticanja rješavanja sporova između kreditnih institucija i njihovih klijenata posredovanjem centara za mirenje ili centara za alternativno rješavanje sporova, Konačnim prijedlogom zakona uvodi se obveza kreditnim institucijama da sudjeluju u postupku mirenja odnosno alternativnog rješavanja spora koji je pokrenuo potrošač.''

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator