Konačni prijedlog zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2024. godine, između ostaloga, s ciljem sprječavanja raširene pojave bespravne gradnje na način da se komunalnim redarima proširuju, odnosno daju određene ovlasti za postupanje u vezi s bespravnom gradnjom.

Imajući u vidu problem svih jedinica lokalne samouprave koji se odnosi na bespravnu gradnju, odnosno građenje bez potrebnih dozvola te relativno nedovoljan broj građevinskih inspektora koji postupaju na cijelom području Republike Hrvatske ovim Zakonom želi se doprinijeti efikasnijem postupanju protiv nezakonitih graditelja na način da se komunalnim redarima proširi ovlast djelovanja po pitanju sprječavanja bespravnog građenja.

U svrhu sprječavanja bespravnog građenja u samom začetku ovim Zakonom dopunjuju se odredbe važećeg Zakona o građevinskoj inspekciji tako da isti bude usklađen sa Zakonom o Državnom inspektoratu i da ne dovodi do neujednačenog postupanja građevinskih inspektora i komunalnih redara, odnosno da je jasno propisano što može poduzeti građevinski inspektor, a što komunalni redar.

U tu svrhu propisuje se da upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva, odnosno jedinstveni upravni odjel na čijem se području gradi, odnosno provodi zahvat u prostoru uz već propisane poslove nadzora obavlja i poslove obustave građenja zgrade.

U tome smislu, ovim Zakonom propisuje se da u provedbi nadzora komunalni redar rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku i/ili izvođaču obustavu građenja zgrade ako se:

• gradi bez izvršne građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta za građenje
• gradi bez glavnog projekta sukladno propisu kojim se uređuju jednostavne i druge građevine i radovi.

Ujedno, propisuje se da komunalni redar obustavu građenja zgrade provodi zatvaranjem gradilišta zgrade postavljanjem posebnog službenog znaka na gradilište, odnosno zgradu, te da je nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom zabranjeno svako građenje na zatvorenom gradilištu do prestanka važenja mjere obustave građenja.

Također, propisuje se da u slučaju ako investitor, odnosno vlasnik i/ili izvođač nastavi graditi poslije zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, komunalni redar provodi sprečavanje daljnjeg građenja izricanjem novčanih kazni.

Propisuju se i prekršajne odredbe za pravne i fizičke osobe ako grade bez izvršne građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta za građenje, odnosno bez glavnog projekta sukladno propisu kojim se uređuju jednostavne i druge građevine i radovi.

Ovlastima koje bi prema ovome Zakonu imali komunalni redari, isti mogu učinkovito i pravovremeno reagirati na bespravnu gradnju i pritom sveukupno pridonijeti smanjenju te negativne pojave i zaštiti prostora. Ujedno, zbog činjenice većeg broja osoba koje će imati ovlast postupati prema nezakonitim graditeljima cijeni se da će ovaj Zakon doprinijeti učinkovitijem sprječavanju bespravnog građenja.

Kao razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim Prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona i razlozi zbog kojih su te razlike nastale, navedeno je:

- propisana je prekršajna odgovornost uz pravnu osobu i za odgovornu osobu u pravnoj osobi na prijedlog Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora i zastupnice u Hrvatskome saboru Dušice Radojčić

- u tekst Zakona unesene su novčane kazne koje izriču komunalni redari radi prisilnog izvršenja rješenja o obustavi građenja zgrade i novčane kazne radi izvršenja rješenja koje su bile propisane Naputkom o novčanim kaznama koje izriču komunalni redari („Narodne novine“, broj 23/18.), a koji ovim Zakonom prestaje važiti.

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator