Konačni prijedlog Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2024/1787 o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. ožujka 2026. godine, a u svrhu provedbe Uredbe (EU) 2024/1787 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru i izmjeni Uredbe (EU) 2019/942 (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/1787), koja je stupila na snagu 4. kolovoza 2024.

Uredba (EU) 2024/1787 u cijelosti je obvezujuća i primjenjuje se u svim državama članicama, ali je potrebno Zakonom odrediti nadležno tijelo odgovorno za provedbu i nadzor mjera iz Uredbe (EU) 2024/1787 te prekršajne odredbe.

Uredba (EU) 2024/1787 predviđa:

- praćenje, izvještavanje i verifikaciju, što uključuje mjerenje emisija metana, prikupljanje i komunikaciju tih podataka, dok verifikacija osigurava točnost i pouzdanost prijavljenih informacija putem neovisnih procjena i procesa validacije

 - otkrivanje i sanaciju mjesta propuštanja, što uključuje identificiranje i otklanjanje neplaniranih propuštanja - ograničenja rutinskog ispuštanja i spaljivanja plina, što uključuje namjerno ispuštanje metana u atmosferu

- zatvorena, neaktivna, privremeno zatvorena i napuštena bušotina

- države članice trebaju javno dostupnim učiniti popis svih evidentiranih neaktivnih bušotina, privremeno zatvorenih bušotina te trajno zatvorenih i napuštenih bušotina, koji se mora redovito ažurirati. Dokaz o nepostojanju emisija metana trebao bi biti dostupan za bušotine trajno zatvorene i napuštene prije manje od 30 godina, a ako je dostupno, i za bušotine trajno zatvorene i napuštene prije više od 30 godina.

Ministarstvo nadležno za energetiku određuje se nadležnim tijelom odgovornim za praćenje i provedbu Uredbe (EU) 2024/1787 i isto uspostavlja kontaktnu točku radi izvršenja svojih zadaća.

Zakonskim se prijedlogom određuje da inspekcijski nadzor nad provedbom Uredbe (EU) 2024/1787 i zakonskog prijedloga provode nadležne inspekcije.

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. ožujka 2026. godine, a radi usklađivanja s novim europskim regulatornim okvirom kojim se mijenja regulatorni okvir za referentne vrijednosti na razini Europske unije.

Uredbom (EU) 2025/914 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. svibnja 2025. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu područja primjene pravila za referentne vrijednosti, upotrebe u Uniji referentnih vrijednosti koje pruža administrator smješten u trećoj zemlji i određenih zahtjeva za izvješćivanje (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2025/914, 19.5.2025.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2025/914) važeći Zakon mijenja se kako bi se osigurala potpuna usklađenost s novim europskim regulatornim okvirom.

U tom kontekstu, „nacionalni zakon mora prepoznati novu razinu nadležnosti ESMA-e, ograničiti primjenu važećeg Zakona na one referentne vrijednosti koje ostaju u obuhvatu Uredbe (EU) 2016/1011, jasno razgraničiti ovlasti Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Hrvatske narodne banke te osigurati mehanizme za provedbu upozorenja i zabrana u slučaju nezakonite upotrebe referentnih vrijednosti.

Zakonodavne izmjene uključuju i uspostavu prijelaznih pravila, primjerice u slučajevima kada referentna vrijednost dosegne prag za značajnost ili kada administrator treba podnijeti zahtjev za priznanje, odobrenje ili registraciju. Također se uvode nove prekršajne odredbe koje se odnose na zlouporabu oznaka povezanih s ESG vrijednostima (EU CTB i EU PAB), a koje pružaju administratori koji nisu upisani u registar iz članka 36. Uredbe (EU) 2016/1011. Donošenjem ovoga Konačnog prijedloga zakona omogućit će se učinkovit nadzor, smanjenje regulatornog opterećenja za subjekte s malim tržišnim udjelom, pravna sigurnost kod promjena statusa referentne vrijednosti, poticanje održivog financiranja kroz jasniji ESG okvir te osiguranje funkcionalnosti tržišta kapitala u skladu s pravilima Europske unije. Ujedno će se osigurati i odgovarajući pravni temelj za djelovanje nacionalnih nadležnih tijela u preostalim segmentima njihove nadležnosti.“

Pripremila: Lidija Doko, mag. iur.

Fotografija: Novi informator