Akti u proceduri

29.01.2025.
Novi akti u saborskoj proceduri
Konačni prijedlog zakona o razmjeni podataka između tijela za provedbu zakona država članica Europske unije; Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023-2631 o europskim zelenim obveznicima i neobveznim objavama za obveznice koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive i za obveznice povezane s održivošću.
Konačni prijedlog zakona o razmjeni podataka između tijela za provedbu zakona država članica Europske unije podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. prosinca 2024. godine.
Zakonom o pojednostavljenju razmjene podataka između tijela država članica Europske unije nadležnih za provedbu zakona koji uređuje pojednostavljenje razmjene postojećih podataka između tijela RH i nadležnih tijela država članica EU u svrhu provođenja izvida, istraživanja i istraga kaznenih djela te traganja i utvrđivanja imovinske koristi stečene kaznenim djelom, u pravni poredak Republike Hrvatske prenesene su Okvirna odluka Vijeća 2006/960/PUP od 18. prosinca 2006. o pojednostavljenju razmjene informacija i obavještajnih podataka između tijela zaduženih za izvršavanje zakona u državama članicama Europske unije (SL L 386, 29.12.2006.) i Odluka Vijeća 2007/845/PUP od 6. prosinca 2007. o suradnji između ureda za oduzimanje imovinske koristi država članica povezane s kaznenim djelom.
Okvirna odluka 2006/960/PUP nije dovoljno jasna i ne osigurava odgovarajuću i brzu razmjenu relevantnih informacija između država članica i rijetko se upotrebljava u praksi. Razmjena podataka o kriminalu i kriminalnim aktivnostima, uključujući terorizam, služi općem cilju zaštite sigurnosti fizičkih osoba i očuvanja važnih interesa pravnih osoba zaštićenih zakonom.
Konačnim prijedlogom zakona u hrvatsko zakonodavstvo se preuzimaju Direktiva (EU) 2023/977 od 10. svibnja 2023. o razmjeni informacija između tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica i o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2006/960/PUP i Direktiva (EU) 2023/2123 od 4. listopada 2023. o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP od 20. rujna 2005. radi usklađenja s pravilima Europske unije o zaštiti osobnih podataka.
''Cilj zakona je da se propišu točna pravila za pristup i razmjenu podataka i uspostava Jedinstvene kontaktne točke Republike Hrvatske za razmjenu podataka između tijelima za provedbu zakona u Republici Hrvatskoj i drugim državama članicama, i sve to u svrhu sprječavanja, otkrivanja i istraživanja kaznenih djela. Želi se sistematizirati komunikacijske kanale i ojačati uloga Europola kao informacijskog središta Europske unije za kaznena djela.''
Kao razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona i razlozi zbog kojih su te razlike nastale, navedeno je:
''U odnosu na tekst Prijedloga zakona, koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskome saboru, u tekstu Konačnog prijedloga zakona došlo je do određenih promjena u odnosu na tekst Prijedloga zakona prihvaćenog u prvom čitanju. U Konačnom prijedlogu zakona uvažene su primjedbe Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora koje se odnose na članke 3., 6., 13., 17. i 20.''
Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023-2631 o europskim zelenim obveznicima i neobveznim objavama za obveznice koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive i za obveznice povezane s održivošću podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2024. godine, uz prijedlog da se sukladno čl. 206. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
''Uredba (EU) 2023/2631 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. studenoga 2023. o europskim zelenim obveznicama i neobveznim objavama za obveznice koje se stavljaju na tržište kao okolišno održive i za obveznice povezane s održivošću, donesena je kako bi se unaprijedilo tržište zelenih obveznica koristeći znanstveno utemeljene standarde za procjenu njihove usklađenosti sa zelenim politikama, a s obzirom na to da se na tržištu u pogledu zelenih obveznica koriste standardi različitih razina ambicioznosti i transparentnosti, što može imati negativne efekte na zaštitu ulagatelja, kao i doprinijeti pojavi tzv. manipulativnog zelenog marketinga (greenwashing).''
Uredba (EU) 2023/2631 definira jedinstvene zahtjeve za izdavatelje obveznica koji žele koristiti oznaku ''europska zelena obveznica'' ili ''EuGB'' za svoje okolišno održive obveznice.
U cilju sprječavanja manipulativnog zelenog marketinga na tržištu zelenih obveznica, Uredba (EU) 2023/2631 predviđa zahtjeve za dobrovoljnu objavu podataka u odnosu na druge obveznice koje deklariraju ekološku održivost.
Uredba (EU) 2023/2631 uspostavlja sustav registracije i nadzora nad vanjskim ocjenjivačima europskih zelenih obveznica, za što je nadležno Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), a nacionalna nadzorna tijela matične države članice su nadležna za nadzor nad izdavateljima.
Primjena odredbi Uredbe (EU) 2023/2631 je dobrovoljna, ali može se očekivati kako će se izdavateljima europskih zelenih obveznica otvoriti izvori financiranja po bitno povoljnijim uvjetima, čime bi rizik pojave manipulativnog zelenog marketinga trebao biti bitno smanjen, jer će ulagatelji moći lakše procijeniti jesu li njihova ulaganja doista održiva. Korištenje oznake ''europska zelena obveznica'' ili ''EuG'' moguće je samo za obveznice za koje se izrađuje prospekt, tj. obveznice na koje je primjenjiva Uredba (EU) 2017/1129, osim ako se radi o državnim ili municipalnim obveznicama.
Primitke od europske zelene obveznice trebalo bi koristiti za financiranje gospodarskih djelatnosti koje imaju trajan pozitivan utjecaj na okoliš (dugotrajna imovina koja nije financijska imovina, kapitalni rashodi, operativni rashodi, imovina i rashod kućanstava).
Uredba (EU) 2023/2631 omogućava i izdavanje sekuritizacijske europske zelene obveznice (izdavatelj je odgovoran za ispunjavanje obveza preuzetih u prospektu u pogledu korištenja prikupljenih sredstava).
Da bi se ishodila usluga vanjskog ocjenjivanja europske zelene obveznice, društva moraju ishoditi odobrenje ESMA-e, osigurati da njihovi analitičari i zaposlenici imaju potrebno znanje za poslove koji su im dodijeljeni te uspostaviti učinkovitu funkciju praćenja usklađenosti. Nadzorno tijelo vanjskih ocjenjivača je ESMA, a nadzor nad obvezama izdavatelja i inicijatora obavlja Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.
Uredba (EU) 2023/2631 je u cijelosti obvezujuća.
''Predlaže se donošenje Prijedloga zakona po hitnom postupku u cilju pravovremenog uređenja hrvatskog regulatornog okvira za tržište zelenih obveznica imajući u vidu obveze transponiranja pravne stečevine u nacionalno zakonodavstvo i primjenu određenih odredbi Uredbe (EU) 2023/2631 već od 21. prosinca 2024.''
Pripremila: Lana Matanović
Fotografija: Novi informator