Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. prosinca 2025. godine.

Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom u potpunosti je usklađen s trenutno važećom pravnom stečevinom Europske unije u području investicijskih fondova. 

Novine koje donosi ovaj Konačni prijedlog zakona prvenstveno su vezane uz daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira za otvorene investicijske fondove s javnom ponudom s pravnom stečevinom Europske unije.

Konačnim prijedlogom zakona omogućava se društvima za upravljanje: zaprimanje i prijenos naloga u vezi s financijskim instrumentima; bilo koja druga funkcija ili djelatnost koju društvo za upravljanje već obavlja u vezi s UCITS fondom kojim upravlja ili u vezi s uslugama koje pruža i upravljanje referentnim vrijednostima u skladu s Uredbom 2016/1011 od 8. lipnja 2016. o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova.

''U svrhu usklađivanja s Direktivom (EU) 2024/927 ukida se izdavanje odobrenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za delegiranje poslova upravljanja imovinom i upravljanja rizicima UCITS fondova te za delegiranje poslova kontrolnih funkcija. U odnosu na navedene poslove, društvo za upravljanje bit će dužno samo obavijestiti Agenciju o delegiranju prije nego ono stupi na snagu, kao i kod delegiranja svih ostalih poslova i/ili usluga.

Kako bi se nadležnim tijelima država članica osiguralo učinkovito praćenje tržišta, bilo je potrebno poboljšati prikupljanje i dijeljenje informacija, te je Direktivom (EU) 2024/927 uvedena obveza ujednačenog nadzornog izvještavanja vezano uz UCITS fondove kojima upravljaju. Tako je Konačnim prijedlogom zakona uvedena obveza redovitog izvještavanja Agencije o tržištima na kojima trguje i instrumentima kojima društvo za upravljanje trguje za račun UCITS fondova kojima upravlja, te o izloženostima i imovini UCITS fondovima. Dodatno, društvo za upravljanje je dužno za svaki UCITS fond kojim upravlja Agenciji dostavljati izvještaj o: postupcima za upravljanje likvidnošću UCITS fonda, uključujući trenutačni odabir alata za upravljanje likvidnošću i svakoj njihovoj aktivaciji ili deaktivaciji; trenutačnom profilu rizičnosti UCITS fonda, tržišnom riziku, riziku likvidnosti, riziku druge ugovorne strane, ostalim rizicima uključujući operativni rizik i ukupnom iznosu financijske poluge koju UCITS fond koristi; rezultatima testova otpornosti na stres; postupcima delegiranja koji se odnose na poslove upravljanja portfeljem ili upravljanja rizicima; državama članicama u kojima društvo za upravljanje ili distributer koji djeluje u ime društva za upravljanje stvarno distribuira udjele UCITS fonda.''

Liberaliziraju se uvjeti koje moraju ispunjavati kandidati za člana uprave kao i uvjeti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora društva za upravljanje.

''U svrhu regulatornog rasterećenja predlaže se smanjiti učestalost izrade i objave izvještaja o poslovanju UCITS fonda s mjesečne na kvartalnu, te produljiti rok za izradu izvještaja s 15 na 20 dana od dana završetka kvartala za koji se izvještaj izrađuje. Konačnim prijedlogom zakona predlaže se omogućiti diskrecijsko pravo društvu za upravljanje da prospektom UCITS fonda odredi minimalnu vrijednost imovine UCITS fonda s obzirom na poslovni model društva za upravljanje i preferencije ulagatelja u UCITS fondove kojima upravlja, umjesto trenutnog uređenja iste važećim Zakonom, a uzimajući u obzir i da navedeni zahtjev nije propisan pravnom stečevinom Europske unije. Također se predlaže proširiti popis troškova koji se mogu izravno plaćati iz imovine UCITS fonda s troškovima pravnih usluga i savjetovanja vezano za glasovanje na skupštinama i ostvarivanje prava iz vlasništva i troškovima upravljanja rizicima u dijelu ESG (Enviromental, Social and Governance) rejtinga i troškova bonitetnih ocjena za upravljanje kreditnim rizikom, međutim isti ne smiju biti viši od 10 % iznosa naknade za upravljanje.''

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. prosinca 2025. godine.

Zakon o alternativnim investicijskim fondovima u potpunosti je usklađen s trenutno važećom pravnom stečevinom Europske unije u području investicijskih fondova. Novine i dorade koje donosi Konačni prijedlog zakona prvenstveno su vezane uz daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira za alternativne investicijske fondove s pravnom stečevinom Europske unije.

''Direktivom (EU) 2024/927 proširuje se opseg usluga koje upravitelji alternativnim investicijskim fondovima (u daljnjem tekstu: UAIF) mogu pružati, uvode se dodatni zahtjevi koje UAIF-ovi moraju ispunjavati prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad, dodatno se uređuju zahtjevi vezani uz delegiranje djelatnosti i/ili usluga UAIF-a, propisuju se jedinstvena pravila koja se primjenjuju na sve alternativne investicijske fondove (u daljnjem tekstu: AIF) koji odobravaju zajmove i dodatna specifična pravila za AIF-ove za odobravanje zajmova (oni čija je primarna strategija ulaganja odobravanje zajmova), uvodi se usklađen pristup primjeni alata za upravljanje likvidnošću, dosljedno nadzorno izvješćivanje nacionalnih nadležnih tijela, posebno uklanjanjem udvostručavanja i suvišnih zahtjeva, omogućava se imenovanje depozitara iz druge države članice za AIF-ove s privatnom ponudom na „case by case“ osnovi te se unaprjeđuje suradnja i razmjena informacija između nadležnih nadzornih tijela. Konačnim prijedlogom zakona omogućava se UAIF-ovima pružanje sljedećih usluga: zaprimanje i prijenos naloga u vezi s financijskim instrumentima, bilo koja druga funkcija ili aktivnost koju UAIF već obavlja u vezi s AIF-om kojim upravlja ili u vezi s uslugama koje pruža, pod uvjetom da se svakim mogućim sukobom interesa prouzročenim obavljanjem te funkcije ili djelatnosti drugim stranama upravlja na odgovarajući način, upravljanje referentnim vrijednostima u skladu s Uredbom (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU te Uredbe (EU) br. 596/2014 (Tekst značajan za EGP) (SL L 171, 29.6.2016.) i  aktivnosti servisiranja kredita u skladu sa zakonom kojim se uređuju način, uvjeti i postupak servisiranja i kupoprodaje potraživanja.

Predloženim izmjenama dozvoljava se UAIF-ovima da u korist trećih osoba obavljaju iste poslove i aktivnosti koje već obavljaju u vezi s AIF-ovima kojima upravljaju, pod uvjetom da se svakim potencijalnim slučajem sukoba interesa, nastalim obavljanjem tih poslova i aktivnosti za treće osobe, upravlja na odgovarajući način.''

Konačnim prijedlogom ukida se uvjet da je za pružanje usluga investicijskog savjetovanja i/ili pohrane ili administriranja potrebno odobrenje za pružanje usluge upravljanja portfeljem te se ukida izdavanje odobrenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za delegiranje poslova upravljanja imovinom, upravljanja rizicima i vrednovanja imovine AIF-a s javnom ponudom te za delegiranje poslova kontrolnih funkcija.

''Kako bi se poboljšala nadzorna suradnja i učinkovitost, bilo je potrebno omogućiti nadležnim tijelima države članice domaćina UAIF-a da nadležnom tijelu matične države članice UAIF-a uputi zahtjev da poduzme nadzorne mjere u odnosu na UAIF, kada za to ima opravdane razloge te je bilo potrebno omogućiti Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) da nadležnom tijelu države članice uputi zahtjev da pred njom iznese slučajeve koji imaju prekogranične posljedice i mogli bi utjecati na zaštitu ulagatelja ili financijsku stabilnost.

Konačnim prijedlogom Zakona uklanjaju se i regulatorne zapreke i administrativno opterećenje UAIF-ova. Međutim, Direktiva 2011/61/EU koja propisuje blaži regulatorni okvir, ipak omogućava državama članicama da svojim nacionalnim zakonima propišu stroža pravila i zahtjeve od onih minimalnih propisanih za UAIF-ove. Republika Hrvatska iskoristila je tu mogućnost te nacionalno primjenjuje stroži režim, u kojem se na sve UAIF-ove neovisno o njihovoj veličini primjenjuje zahtjev za izdavanje odobrenja za rad, i to prema kategorijama mali, srednji i veliki UAIF, s tim da se određeni skup zahtjeva iz Direktive 2011/61/EU ne primjenjuje na kategorije malog i srednjeg UAIF-a.''

Zatim se predlaže regulatorno rasterećenje srednjih UAIF-ova te se predlaže liberalizirati uvjete za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora kao i članove uprave UAIF-ova te ukidanje obveze uspostave nadzornog odbora UAIF-a osnovanog u obliku društva s ograničenom odgovornošću, osim u slučaju kada to moraju s obzirom na odredbe zakona koji uređuje poslovanje trgovačkih društava. U svrhu daljnjeg rasterećenja depozitara, predlaže se ukinuti obveza dostave obavijesti Agenciji o sklapanju ugovora s trećim osobama i objava popisa svih trećih osoba s kojima je sklopio ugovor o delegiranju na svojim mrežnim stranicama, kao i obveza revizije izvršavanja obveza depozitara.

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator