Prijedlog zakona o energetskoj učinkovitosti, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. prosinca 2025. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Novi Zakon o energetskoj učinkovitosti predlaže se radi prenošenja odredbi Direktive (EU) 2023/1791 u području energetske učinkovitosti u hrvatsko zakonodavstvo. 

''Svrha ovoga Zakona je smanjivanje negativnih utjecaja iz energetskog sektora na okoliš, poboljšanje sigurnosti opskrbe energentima, smanjenje upotrebe fosilnih goriva, pomoć energetski siromašnim građanima u energetskoj tranziciji, smanjenje troškova tvrtkama pri provođenju mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti i ispunjavanje međunarodnih obveza Republike Hrvatske.

Ovim Zakonom je po prvi puta propisana obvezna primjena načela „energetska učinkovitost na prvom mjestu“ u osmišljavanju politika, za strateško planiranje i upravljanje razvojem, pri osmišljavanju planova energetske učinkovitosti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, te pri donošenju odluka o ulaganjima u strateške investicijske projekte i velike investicijske projekte čija vrijednost prelazi 100 milijuna eura.

Direktivom (EU) 2023/1791 je određen cilj maksimalne potrošnje energije u EU u 2030. godini, te je određen i cilj potrošnje energije za sve države članice. Za Republiku Hrvatsku cilj potrošnje energije u 2030. godini je 5,88 Mten i on je utvrđen u Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu za razdoblje od 2021. do 2030. godine.

U sklopu praćenja provedbe smanjenja potrošnje energije u javnom sektoru uspostavlja se registar javnih zgrada u sklopu ISGE sustava. Registar zgrada javnih tijela uspostavlja Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama. Zakonom se također pretpostavlja da će se do 2035. energetski obnoviti sva javna rasvjeta u Republici Hrvatskoj.

Prijedlogom zakona uvodi se obveza uvođenja sustava za gospodarenje energijom ili provedbe energetskih pregleda za „energetski intenzivna poduzeća“ umjesto za velika poduzeća kao do sada. U sustavu obveza energetske učinkovitosti znatno se smanjuje cijena naknade za neostvarene uštede energije koje su opskrbljivači energijom u sustavu obveza energetske učinkovitosti dužni uplaćivati u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ovim Prijedlogom zakona su predviđene i kazne za one opskrbljivače energijom koji neće poduzimati nikakve uštede energije, te će u tome slučaju naknada za neostvarene uštede energije biti pet puta veća nego novo izračunata naknada. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost će prikupljena sredstva, koja uplaćuju opskrbljivači energijom, morati ulagati u energetsku učinkovitost kućanstava.

Sukladno članku 38. Direktive (EU) 2023/1791 o energetskoj učinkovitosti države članice su bile dužne do 12. listopada 2025. donijeti nacionalne propise kojom se preuzima Direktiva. Kako Republika Hrvatska nije do 20. studenog 2025. obavijestila Europsku Komisiju da je preuzela Direktive, Europska komisija je uputila pismo službene obavijesti, povreda br. 2025/0328 zbog neizvještavanja o preuzimanju Direktive.''

Konačni prijedlog zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. prosinca 2025. godine.

Područje energetske učinkovitosti u zgradarstvu do sad je bilo uređeno Zakonom o gradnji i Zakonom o energetskoj učinkovitosti te nizom posebnih zakona. Stoga je odlučeno da će se donijeti poseban zakon koji će se baviti samo tematikom energetske učinkovitosti u zgradarstvu i kojim će se u cijelosti u pravni sustav Republike Hrvatske transponirati Direktiva (EU) 2018/844 od 30. svibnja 2018. o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti te Direktiva (EU) 2023/2413 od 18. listopada 2023. u pogledu promicanja energije iz obnovljivih izvora.

Ovim Zakonom se ''objedinjuje i uređuje područje energetske učinkovitosti u zgradarstvu, energetska obnova i dekarbonizacija zgrada, smanjenje emisija u zgradarstvu i povećanje klimatske otpornosti, provođenje mjera energetske učinkovitosti,  djelatnost energetske usluge u sektoru zgradarstva, utvrđivanje ušteda energije u sektoru zgradarstva, sustav energetskog certificiranja zgrada, ispunjavanje temeljnog zahtjeva energetske učinkovitosti i toplinskih svojstava građevine. (…) Po prvi put se Zakonom definiraju pojmovi Informacijskog sustava za certificiranje instalatera sustava obnovljivih izvora energije (ICI-OIE), operativne emisije stakleničkih plinova, ovojnica zgrade, zgrada s nultim emisijama (ZEB).

Ovim se zakonom promiče poboljšavanje energetskih svojstava zgrada, smanjenje emisija stakleničkih plinova, smanjenje potrošnje energije i povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora kroz poticanje mjera energetske učinkovitosti u zgradarstvu s ciljem da se do 2050. u Republici Hrvatskoj uspostavi fond zgrada s nultim emisijama, uzimajući u obzir vanjske klimatske uvjete, lokalne uvjete, zahtjeve u pogledu kvalitete unutarnjeg okoliša i troškovnu učinkovitost te potiče primjena elemenata zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama.''

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator