Novosti
29.10.2026.
Nova strategija Europske unije za Arktik i pravni aspekti regionalne suradnje
Nova strategija Europske unije za Arktik povezuje sigurnost i gospodarski razvoj regije sa zaštitom okoliša i interesima njezinih stanovnika, čime se otvaraju pitanja zaštite kritične infrastrukture, poštovanja suvereniteta i međunarodnih pravila te sudjelovanja autohtonih naroda u donošenju odluka koje utječu na njih. U članku se prikazuju prioriteti i ključne mjere Strategije, uz osvrt na pravne aspekte njihove provedbe i ulogu regionalne suradnje u usklađivanju europskih strateških interesa s potrebama arktičkih zajednica.
Na Arktiku klimatske promjene, geopolitičke napetosti, strateško nadmetanje, vojne aktivnosti i otvaranje novih plovnih putova preoblikuju njegove sigurnosne i gospodarske prilike.1 Naime, Europska unija (u nastavku teksta: Unija) s Arktikom je neposredno povezana preko Kraljevine Danske, Finske i Švedske, a u arktičkom području živi više od pola milijuna njezinih građana, dok se istodobno to područje zagrijava gotovo četiri puta brže od svjetskog prosjeka, a te se posljedice odražavaju na ekosustave, izvore prihoda i svakodnevni život zajednica koje ondje žive. U takvim je okolnostima Europska komisija s visokom predstavnicom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku 20. listopada 2026. predstavila novu Strategiju za Arktik, sadržanu u Zajedničkoj komunikaciji Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija pod nazivom „Europsko sjeverno susjedstvo: Nova strategija za Arktik” JOIN(2026) 100 final, kojom se utvrđuje politički okvir suradnje sa sjevernim susjedima, dok se konkretne pravne obveze određuju primjenjivim propisima i međunarodnim sporazumima.2
Okvir regionalne suradnje
Nova strategija Europske komisije određuje četiri glavna prioriteta, a to su jačanje sigurnosti i otpornosti Arktika, odgovor na ubrzane klimatske promjene, izgradnju gospodarski sigurnog Arktika te stvaranje boljih prilika za tamošnje stanovnike. Također, strategijom se predviđa bolja pripravnost, zaštita kritične infrastrukture i jačanje sposobnosti Europe za djelovanje u arktičkim uvjetima, snažniju istraživačku potporu te pomoć lokalnim vlastima u rješavanju zajedničkih izazova. Takvo usmjerenje može se povezati s ciljevima vanjskog djelovanja Unije iz članka 21. stavka 2. točaka (c) i (f) Ugovora o Europskoj uniji, koji obuhvaćaju očuvanje mira i jačanje međunarodne sigurnosti te doprinos međunarodnim mjerama zaštite okoliša i održivog upravljanja svjetskim prirodnim bogatstvima. Pritom je potrebno uzeti u obzir poseban položaj Grenlanda, kao autonomnog područja unutar Kraljevine Danske koje nije dio Unije, nego je s njom povezano sustavom pridruživanja prekomorskih zemalja i područja, što je razrađeno Odlukom Vijeća (EU) 2021/1764 od 5. listopada 2021. godine o prekomorskom pridruživanju, uključujući Grenland.3
Takav pristup Komisija predstavlja kao strateško opredjeljenje za snažniju i strukturiraniju suradnju u europskom sjevernom susjedstvu.4 Sjeverno susjedstvo pritom dobiva dvije temeljne zadaće koje se ogledaju u pružanju političkog okvira za suradnju te omogućavanje Uniji i njezinim partnerima da zajednički razvijaju i financiraju projekte povezane sa spomenutim prioritetima. Regionalni razvoj europskog Arktika već se podupire kohezijskim sredstvima Unije u iznosu većem od milijarde eura za razdoblje 2021. – 2027, a uz to, Unija podupire projekte polarnih istraživanja i inovacija s oko 100 milijuna eura godišnje. Lokalna suradnja također dobiva konkretnu dimenziju jer će nova inicijativa pod vodstvom Foruma arktičkih gradonačelnika okupiti 22 arktička grada radi rješavanja zajedničkih izazova, jačanja regionalne suradnje i promicanja održivog razvoja, a tijekom četiri godine planirano je i proširenje članstva na druge arktičke gradove. Međunarodna suradnja lokalnih jedinica prepoznata je i u članku 10. stavku 3. Europske povelje o lokalnoj samoupravi, koji predviđa suradnju s lokalnim jedinicama drugih država, uz mogućnost zakonskog uređivanja uvjeta takve suradnje.
U tom kontekstu potrebno je napomenuti da se na ovaj način sjeverno susjedstvo približava Uniji, njezinim država članicama i partnerima koji dijele slične stavove kroz usklađivanje zajedničkih prioriteta, jačanje koordinacije i poboljšanje povezanosti, što obuhvaća zajednički razvoj i financiranje projekata s partnerskim državama, koji okvir dopunjuje postojeće strukture suradnje, uključujući Arktičko vijeće oformljeno kao vodeći međuvladin forum osnovan Ottawskom deklaracijom u Kanadi.5 Sukladno tome, pripremi navedene Strategije prethodile su i opsežne razmjene informacija te suradnje s vladama, mladima, lokalnim zajednicama i autohtonim narodima, poduzećima i istraživačima diljem Arktika, što je vidljivo kroz njihov doprinos i utjecaj, koji su svi na određeni način oblikovali pristup koji povezuje europske strateške interese s potrebama i ambicijama stanovnika, a predviđeni nastavak dijaloga i suradnje s lokalnim vlastima trebao bi omogućiti da te potrebe i dalje usmjeravaju buduće djelovanje Unije u ovom kontekstu. Djelovanje Arktičkog vijeća, prema Ottawskoj deklaraciji, usmjereno je osobito na održivi razvoj i zaštitu okoliša, uz sudjelovanje autohtonih zajednica, dok su pitanja vojne sigurnosti izričito izuzeta iz njegova mandata, što je osobito relevantno za razumijevanje odnosa tog foruma prema sigurnosnim oblicima suradnje predviđenima Strategijom.6
Područja djelovanja i mjere
U nastavku razmatramo razradu četiriju povezanih područja na razini konkretnih mjera Europske komisije koja se odnose na sigurnost i prilike za građane na Arktiku, stvaranje efektivnog odgovora na klimatske promjene, sigurnost i otpornost uključenih država te poticanje gospodarskog blagostanja.7
Mjere usmjerene na arktičke zajednice polaze od toga da se budućnost Arktika mora oblikovati zajedno s ljudima koji ondje žive i rade. U odnosu na autohtone narode posebno se ističe načelo slobodnog, prethodnog i informiranog pristanka pri donošenju odluka koje mogu utjecati na njih. Lokalne zajednice, mladi i autohtoni narodi nalaze se u središtu pristupa, s naglaskom na obrazovanje, zapošljavanje, vještine i socijalnu uključenost, zbog čega će, među ostalim, Unija proširiti mogućnosti koje program Erasmus+ pruža mladima na Arktiku kroz razmjene i razvoj vještina. Ujedno će se nastaviti redoviti dijalozi o politikama za mlade na Arktiku, a na Grenlandu će biti uspostavljeno savjetodavno tijelo mladih, Youth Sounding Board. Također, predviđeno je i daljnje produbljivanje suradnje i dijaloga s arktičkim zajednicama, osobito mladima, kako bi njihove potrebe i ambicije nastavile usmjeravati djelovanje u regiji, a Unija će i dalje nastaviti pomagati lokalnim vlastima u rješavanju zajedničkih izazova te razmjeni znanja o klimatskoj otpornosti, obrazovanju, uključivanju mladih i održivom lokalnom razvoju. Konkretan primjer navedenog predstavlja proširenje postojeće suradnje preko spomenutog Foruma arktičkih gradonačelnika, koji će okupljati lokalne vlasti iz različitih dijelova Arktika. No, potpora zajednicama uključuje i jačanje demokratske otpornosti jer Komisija navodi da se arktičke demokracije suočavaju sa sličnim vanjskim prijetnjama, među ostalim onima usmjerenima na integritet njihova informacijskog prostora pa će zato Unija s partnerima i zajednicama raditi na suzbijanju stranog manipuliranja informacijama, upletanja i dezinformacija. Povjerenik za međunarodna partnerstva Jozef Síkela pritom je naglasio da je Arktik dio europskog sjevernog susjedstva i da promjene u njemu izravno utječu na Europu, a istodobno je podsjetio da je to prije svega dom ljudi čije živote te promjene preoblikuju, zbog čega je jedna od svrha nove strategije ojačati partnerstvo s njima u izgradnji sigurne i prosperitetne budućnosti Arktika.
Mjere u području klimatskog djelovanja uspostavljene su kao odgovor na ubrzane klimatske promjene. Komisija upozorava da Arktik doživljava promjene dosad nezabilježenih razmjera, uz zagrijavanje gotovo četiri puta brže od svjetskog prosjeka pa kako Arktik djeluje kao globalni klimatski regulator, tako promjene na Arktiku imaju posljedice i izvan regije, uključujući porast razine mora i promjene vremenskih obrazaca. Europa te posljedice osjeća izravno, od smrtonosnih toplinskih valova do promjena u ekosustavima, a zagrijava se dvostruko brže od svjetskog prosjeka pa zato Unija predviđa pojačavanje klimatskih istraživanja te promatranje i praćenje klime kako bi bolje razumjeli promjene i omogućili učinkovitije odgovore. Među predviđenim inicijativama nalazi se OceanEye, kao nova europska inicijativa za promatranje i praćenje oceana kroz razmjenu podataka među članicama i partnerima. U području zaštite okoliša Strategija predviđa primjenu odgovarajućih procjena utjecaja na okoliš za projekte koji mogu utjecati na arktički okoliš, uključujući ulaganja u rudarstvo i obnovljive izvore energije. Na razini Unije članak 2. stavak 1. Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš zahtijeva da se za projekte obuhvaćene njezinim područjem primjene, koji bi mogli imati znatan utjecaj na okoliš, procjena provede prije izdavanja odobrenja, dok u hrvatskom pravnom poretku članak 76. stavak 3. Zakona o zaštiti okoliša povezuje upravo tu procjenu s ostvarivanjem načela predostrožnosti već pri početnom planiranju navedenih projekata, odnosno zahvata.
U području sigurnosti Unija bi trebala surađivati s državama članicama i arktičkim partnerima, uz nadopunjavanje djelovanja NATO-a, kako bi poboljšala pripravnost, zaštitila kritičnu infrastrukturu i povećala sposobnost Europe za djelovanje u arktičkim uvjetima. Među predviđenim mjerama nalazi se jačanje kapaciteta europske flote ledolomaca, a poticat će se i razvoj višenamjenskih sposobnosti prilagođenih arktičkim uvjetima, koje mogu koristiti lokalnim zajednicama, arktičkoj regiji i Europskoj uniji. U odnosu na dugoročnu pripravnost i sposobnost odgovora na promjene, pozornost se posebno posvećuje otpornosti lanaca opskrbe, zaštitom sjevernih morskih granica i očuvanjem kritične podmorske infrastrukture. Strategija stoga predviđa uspostavu novog središta za pomorsku sigurnost, Maritime Security Hub, koje će državama članicama i partnerima pomagati u razmjeni informacija i boljem praćenju pomorskih aktivnosti na Arktiku radi pravodobnog uočavanja opasnosti. U tom će kontekstu kao prvi korak Unija poduprijeti uspostavu arktičkog središta za podmorske kabele, Arctic Cable Hub, čija će zadaća biti praćenje i zaštita podmorskih kabela u sjevernom Atlantiku i na Arktiku te pomoć pri njihovu popravku, a predviđena su i ulaganja u pametne tehnologije za otkrivanje mogućih prijetnji toj kritičnoj infrastrukturi, dok će daljnji razvoj središta obuhvatiti praćenje plovila flote u sjeni, otkrivanje nezakonitog ribolova i onečišćenja te bolju koordinaciju traganja i spašavanja. Sigurnosni smisao tih mjera dodatno je istaknula Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Europske komisije, poručivši da je sigurnost Arktika ujedno sigurnost Europe. Prema njezinim riječima, povećanje prisutnosti i ambicija Rusije i Kine pretvorilo je Arktik u jedno od ključnih područja nadmetanja svjetskih sila, zbog čega Unija pojačava aktivnosti u području nadzora, infrastrukture, vojne mobilnosti i obrambenih tehnologija koje mogu izdržati zahtjevne klimatske uvjete, a pristup arktičkim pomorskim putovima i prirodnim resursima pritom smatra svojim strateškim interesom. U području otpornosti kritičnih subjekata relevantna je i Direktiva (EU) 2022/2557 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o otpornosti kritičnih subjekata i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2008/114/EZ, koja je u hrvatsko zakonodavstvo preuzeta Zakonom o kritičnoj infrastrukturi u kojem odredbe članaka 22. i 23. uređuju procjenu rizika i izradu sigurnosnog plana, povezujući zaštitne mjere s otpornošću kritičnih subjekata te kontinuitetom njihova poslovanja i pružanja ključnih usluga.
Gospodarski dio Strategije obuhvaća izgradnju prosperitetnog i gospodarski sigurnog Arktika kroz obnovljive izvore energije, kritične sirovine, digitalnu povezanost i održive pomorske djelatnosti. Ujedno, Europska unija bi putem Strategije trebala podupirati održivi gospodarski razvoj koji otvara radna mjesta, poboljšava infrastrukturu i povezanost te donosi koristi arktičkim zajednicama i europskim poduzećima pa će u tom okviru raditi na uključivanju europske infrastrukture u nove arktičke trgovinske i prometne mreže, što se odnosi na luke, željezničke veze, energetske terminale te satelitsku i digitalnu infrastrukturu, a cilj je poboljšati veze s europskim i drugim tržištima te ojačati nove lance opskrbe. Pritom, prometna povezanost ima značenje za gospodarski razvoj, vojnu mobilnost i regionalnu koheziju. Strategija posebno ističe poštovanje Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS), slobode i sigurnosti plovidbe, suvereniteta i suverenih prava u morskim prostorima te mirno rješavanje sporova. Za bolju prometnu povezanost s Arktikom predviđena je nadogradnja europskih prometnih koridora, uz ubrzavanje provedbe projekta Rail Nordica. S druge strane, digitalni dio uključuje potporu sigurnoj i otpornoj povezanosti podmorskim kabelima putem projekta Pan-Arctic Cable, kojim se Grenland želi izravno povezati s Europom, a istodobno će inicijativa IRIS² Arctic Connectivity osiguravati sigurnu satelitsku povezanost za komunikacije državnih tijela. U energetici i području mineralnih resursa Unija će nastaviti postojeću suradnju kako bi pomogla Arktiku razvijati potencijale obnovljive energije i održivog korištenja mineralnih resursa, pri čemu se zadržava stajalište iz Zajedničke komunikacije o Arktiku iz 2021. prema kojoj nafta, ugljen i plin trebaju ostati u tlu, uključujući arktička područja. Nadalje, vezu znanosti i oblikovanja politika temeljem ove strategije ojačat će novo Središte EU-a za polarna istraživanja, EU Polar Research Hub kojim će se postupanjem jačati utjecaj Europskog ureda za polarnu koordinaciju te će se bolje povezati istraživanja, promatranja i znanstvena infrastruktura, poboljšat će se pristup istraživačkim resursima te će se unaprijediti koordinacija s dionicima, uključujući autohtone narode, sve u svrhu podupiranja donošenja odluka na temelju boljih informacija i poticanja znanstvenih inovacija. Potrebno je napomenuti da pravni okvir za spomenutu satelitsku povezivost pruža Uredba (EU) 2023/588 o uspostavi Programa Unije za sigurnu povezivost za razdoblje 2023. – 2027., čiji članak 3. stavak 2. točka (h) među posebnim ciljevima izričito navodi poboljšanje sigurne povezivosti na Arktiku, prepoznajući ga kao jedno od zemljopisnih područja od strateškog interesa.
Ciljevi europskog djelovanja
Političko obrazloženje nove strategije predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen iznijela je u izjavi u Strasbourgu 20. listopada 2026., nakon njezina donošenja.8 Arktik je opisala kao jedno od mjesta na kojima se sudaraju tektonske ploče geopolitike te je naglasila njegovu neposrednu povezanost s Europskom unijom kroz kontekst da su tri države članice arktičke države i da je za Europu to blisko sjeverno susjedstvo povezano i presudno za njezinu budućnost. Istaknula je da u okolnostima u kojima se suverenitet, teritorijalna cjelovitost i pravila na kojima je počivala regionalna stabilnost više ne mogu uzimati zdravo za gotovo, Unija mora djelovati i promijeniti svoj strateški pristup te da se zajedno s partnerima koji dijele iste vrijednosti mora zauzeti za njihovu zaštitu. Von der Leyen ujedno je istaknula i gospodarske razloge donošenja strategije jer kako Arktik postaje dostupniji, raste njegova važnost za europsku gospodarsku sigurnost, pri čemu je izdvojila kritične sirovine potrebne za zelenu i digitalnu tranziciju, nove plovne putove koji mijenjaju svjetsku trgovinu te infrastrukturu povezivanja koja će oblikovati budućnost regije. Posebno je naglasila da Arktik pripada svojim stanovnicima: obiteljima, zajednicama, autohtonim narodima i mladima koji ondje žele graditi svoju budućnost, stoga kako je to njihov dom, tako oni ostaju u središtu europskog pristupa. Navela je da Arktik kao globalni klimatski regulator utječe na vremenske obrasce, bioraznolikost i porast razine mora diljem svijeta pa su posljedice za Europu izravno povezane s arktičkim zagrijavanjem koje pridonosi ekstremnijim i dugotrajnijim vremenskim obrascima na europskom kontinentu te mijenja ekosustave, poljoprivredu i vodne sustave, zbog čega strategija zadržava snažan naglasak na zaštiti arktičkog okoliša i napretku prema čistoj tranziciji. Zaključno je von der Leyen istaknula partnerstvo s ključnim arktičkim saveznicima, poput Kanade, i drugim partnerima koji dijele slična stajališta. Unija želi s njima bliskije surađivati na mirnom, stabilnom i otpornom Arktiku, njegovu blagostanju i gospodarskoj sigurnosti, a krajnji je cilj Arktik koji odgovara potrebama svih svojih stanovnika i šire.
Zaključak
Zaključno, nova Strategija za Arktik usmjerava djelovanje Unije prema široj suradnji s arktičkim partnerima, povezujući sigurnost, zaštitu okoliša, gospodarski razvoj i interese lokalnih zajednica. S pravnog je stajališta pritom važno da se predviđene mjere razmatraju u okviru poštovanja suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti, primjenjivih međunarodnih pravila te prava i interesa autohtonih naroda, zbog čega njihovo sudjelovanje u oblikovanju odluka predstavlja važan element pristupa razvoju regije, dok će ostvarenje ciljeva Strategije ovisiti o konkretnim provedbenim mjerama, dostupnom financiranju i koordinaciji Unije, država članica i partnerskih država. Stoga, njezino značenje treba ocjenjivati prema sposobnosti da političke prioritete pretoči u održive oblike suradnje i projekte koji istodobno pridonose sigurnosti Europe i dobrobiti arktičkih zajednica.
Lucija Kljenak, mag. iur.
Fotografija: Magnific
1 Dostupno na: https://commission.europa.eu/news-and-media/news/eu-strategy-rapidly-changing-arctic-2026-10-20_en (posjećeno 27. 10. 2026.).
2 Dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=JOIN:2026:100:FIN (posjećeno 27. 10. 2026.).
3 Dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/ALL/?uri=CELEX:32021D1764 (posjećeno 27. 10. 2026.).
4 Dostupno na: https://international-partnerships.ec.europa.eu/publications-library/new-strategy-arctic_en (posjećeno 27. 10. 2026.).
5 Dostupno na: https://international-partnerships.ec.europa.eu/policies/eus-arctic-strategy_en (posjećeno 27. 10. 2026.).
6 Dostupno na: https://www.international.gc.ca/world-monde/international_relations-relations_internationales/arctic-arctique/declaration_ac-declaration_ca.aspx?lang=eng (posjećeno 27. 10. 2026.).
7 Dostupno na: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_26_2203 (posjećeno 27. 10. 2026.).
8 Dostupno na: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/STATEMENT_26_2204 (posjećeno 27. 10. 2026.).