Prema njegovim riječima, Hrvatska trenutno ima 1669 sudaca, a njihova prosječna dob je 54 godine. Posebno zabrinjava podatak da je čak 35 posto sudaca u dobi između 60 i 70 godina. Prije desetak godina njihov je udio iznosio oko 15 posto.

Istodobno, smanjuje se udio najmlađih sudaca. Dok ih je prije desetak godina u dobi između 30 i 40 godina bilo oko 13 do 14 posto, danas ih je svega šest do sedam posto.

Od 1. rujna lakši ulazak u pravosudne dužnosti

Državni tajnik Crnčec najavio je da će početkom rujna na snagu stupiti zakonodavni paket koji uključuje izmjene Zakona o Državnom sudbenom vijeću, Zakona o Državnom odvjetništvu i Zakona o Pravosudnoj akademiji. Cilj je, među ostalim, pojednostaviti i skratiti put do pravosudnih dužnosti.

Dosadašnji sustav, objasnio je, uključivao je više uzastopnih koraka - od završetka Pravnog fakulteta i rada kao vježbenik, preko polaganja pravosudnog ispita i rada na sudu ili u državnom odvjetništvu, do jednogodišnjeg pohađanja Državne škole za pravosudne dužnosnike i polaganja završnog ispita.

„Proces ulaska u pravosudne dužnosti je bio malo prekompliciran i dugačak“, rekao je.

Prema novim pravilima, Državna škola za pravosudne dužnosnike neće biti ukinuta, ali više neće biti uvjet za stupanje u pravosudne dužnosti. Njezina će se uloga redefinirati, s naglaskom na cjeloživotno obrazovanje pravosudnih dužnosnika i edukaciju novoimenovanih dužnosnika.

Ključni uvjet za ulazak u profesiju bit će uspjeh na pravosudnom ispitu, a krug kandidata koji mogu konkurirati za sudačka mjesta bit će proširen. Osim tužitelja, odvjetnika, javnih bilježnika te sudskih i državnoodvjetničkih savjetnika, moći će se prijaviti i javnobilježnički savjetnici te odvjetnički vježbenici s najmanje dvije godine staža. Mogućnost kandidiranja imat će i drugi pravnici koji nakon položenog pravosudnog ispita imaju najmanje četiri godine iskustva na drugim pravnim poslovima.

Cilj novih mjera: više mladih u hrvatskom pravosuđu

Državni tajnik osvrnuo se i na problem privlačenja mladih pravnika u pravosuđe. Istaknuo je da taj problem nije specifičan samo za Hrvatsku, već da se s njim suočavaju i druge države.

Plaće su u međuvremenu značajno povećane. Plaća pravosudnog vježbenika danas iznosi oko 1400 eura, dok je ranije bila oko 400 eura. Prvostupanjski suci, prema podacima koje je iznio državni tajnik, danas imaju oko 3200 eura plaću, dok su prije deset godina imali oko 1400 eura. Plaće županijskih sudaca povećane su s oko 2000 na 3800 eura, a sudaca visokih sudova s približno 2200 na 4200 eura.

Suci su u međuvremenu dobili i dodatna materijalna prava, među kojima su uskrsnica, božićnica, regres, dar za dijete, sistematski pregled i naknada za prijevoz.

Ipak, interes za rad u pravosuđu ostaje problem. Državni tajnik naveo je da je prošle godine raspisan natječaj za 174 vježbenička mjesta na području cijele Hrvatske, ali je popunjeno svega 78 mjesta.
 
„Očito je interes za pravosuđe sve manji“, kazao je, izrazivši nadu da će se situacija nakon zakonskih izmjena od rujna poboljšati.

Hrvatska među državama s najvećim priljevom predmeta

Govoreći o opterećenosti sudova, državni tajnik kazao je da je tijekom godine zaprimljeno oko 1,2 milijuna novih predmeta. Pritom se približno polovica odnosi na zemljišnoknjižne predmete koje rješavaju zemljišnoknjižni referenti.

Po priljevu novih predmeta Hrvatska je, prema njegovim riječima, peta u Europskoj uniji, dok je po stopi rješavanja predmeta druga.

Istaknuo je i dugoročni pad broja neriješenih predmeta. Prije dvadesetak godina bilo ih je oko 1,6 milijuna, pri ulasku Hrvatske u Europsku uniju broj je prepolovljen na približno 800 tisuća, dok ih je danas manje od 400 tisuća.

„Pomaci se vide“, rekao je državni tajnik, dodajući da se Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije nastavlja koordinirati s predsjednicima sudova i predsjednicom Vrhovnog suda kako bi se rezultati dodatno poboljšali.

Ove godine planirano 111 novih sudaca

Državni tajnik podsjetio i da Hrvatska ima velik broj sudaca u odnosu na broj stanovnika. Po tom je pokazatelju druga u Europskoj uniji, iza Grčke, dok je po broju sudaca po glavi stanovnika usporediva sa Slovenijom.

Ministarstvo u suradnji s predsjednicima sudova prikuplja podatke o potrebama za sucima, na temelju kojih izrađuje Plan popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta. Plan se potom dostavlja Državnom sudbenom vijeću, koje provodi natječaje i imenuje suce.

Prema planu za ovu godinu, uz određene dopune, predviđeno je zapošljavanje 111 novih sudaca.

Kako je zaključio državni tajnik, upravo bi kombinacija većeg broja kandidata, jednostavnijeg ulaska u profesiju i novih zakonskih rješenja trebala pridonijeti pomlađivanju pravosudnog sustava i popunjavanju slobodnih sudačkih mjesta.

(HINA, 13.8.2026.)

Fotografija: Pixabay