Izrada Strategije ulaganja u čistu energiju¹ (u nastavku teksta: Strategija) inicirana je novonastalim geopolitičkim kontekstom vojnog napada SAD-a i Izraela na Iran, koji je pojačao rizike ovisnosti Europe o uvozu fosilnih goriva, što se posredno može odraziti na višu cijenu energije, zbog čega Europska komisija smatra da bi ulaganje u čistu energiju bilo najpristupačnije i najpouzdanije aktualno rješenje.²

Smatra se da bi Strategija trebala pomoći u smanjenju računa za energiju, u borbi protiv energetskog siromaštva te bi trebala potaknuti građane da proizvode i dijele vlastitu čistu energiju. Ujedno, potrošači bi trebali imati koristi od bržeg i efikasnijeg protoka energije od dobavljača, nižih poreza i nameta na račune za električnu energiju te transparentnijih informacija o računima.

U Strategiji je istaknuto da je Europi potrebna promjena u energetskom sustavu i infrastrukturi pa da bi predviđena ulaganja trebala premostiti jaz između dostupnog privatnog kapitala i potrebnih ulaganja te pružiti inovativne tehnologije čiste energije i energetske učinkovitosti.

Za sve navedeno, Europska komisija provest će Strategiju s Grupom Europske investicijske banke (u nastavku teksta: Grupa EIB), koja namjerava osigurati više od 75 milijardi eura financiranja tijekom sljedeće tri godine, kako bi podržala tranziciju na čistu energiju.

Da postoji potreba za provedbom takve Strategije, razvidno je iz odluke Vlade RH koja je 9. ožujka 2026. ponovno donijela Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, kako bi ublažila rast cijena energenata. Predsjednik Vlade RH istaknuo je glede navedenog da su „energenti sve“ i da povećanje njihovih cijena stvara lančane reakcije pa bi se navedenom Uredbom trebao smanjiti njihov negativni efekt.³

Paket mjera koje predviđa Strategija odnose se u prvom redu na jačanje bilanci mrežnog operatora kroz osnivanje Fonda za strateška ulaganja u infrastrukturu, koji će djelovati kao platforma za vlasnički kapital i ciljano zajedničko ulaganje, kroz jačanje suradnje Komisije i Grupe EIB te kroz hibridne obveznice kako bi se potaknulo ulaganje u regulirana komunalna poduzeća. Drugi red paketa mjera Strategije odnosi se na podupiranje pristupa financiranju za operatore sekuritizacijom kredita i posrednim kreditiranjem za male subjekte, sve s ciljem boljeg osiguranja pristupa financiranju za mrežne operatore oslobađanjem sposobnosti kreditiranja banaka, čime bi se bankama omogućilo da mrežnim operatorima odobravaju nove zajmove bez izravnog oslanjanja na javne subvencije ili državne proračune, uz istodobno privlačenje privatnog institucionalnog kapitala. Osim toga, kako se okruženje EU-a sastoji od velikog broja različitih operatora različitih veličina, pravnih okruženja i regulatornih sustava, tako regionalne i lokalne poslovne banke mogu smanjiti fragmentiranost sektora i pomoći u agregiranju projekata za male operatore.

Europska komisija istaknula je u Strategiji da javni kapital ima bitnu ulogu u smanjenju rizika i mobilizaciji privatnog financiranja za prelazak na čistu energiju pa je višegodišnji financijski okvir važan alat ulaganja u čistu energiju jer se njime osigurava ključno javno financiranje, među ostalim, u okviru programa InvestEU, vodećeg programa ulaganja Europske unije kojim se podupiru ulaganja u čistu energiju putem jamstava, čime se omogućuju ulaganja u projekte i poduzeća usmjerena u svim fazama razvoja, uključujući start-up poduzeća do faze rasta i uvođenja. Dosad je u okviru programa InvestEU mobilizirano više od 57 milijardi EUR ulaganja povezanih s energijom.

Treći paket mjera Strategije ima za cilj smanjiti rizik inovativnih tehnologija za proizvodnju čiste energije i dugotrajnog skladištenja jer prema procjeni Međunarodne agencije za energiju 35 % smanjenja emisija koje treba postići do 2050. oslanjat će se na tehnologije koje još nisu dostupne na tržištu pa zato uspješna tranzicija strukturno ovisi o uvođenju nove generacije tehnologija za čistu energiju kojima se mogu proizvesti veće količine priuštive, pouzdane i dekarbonizirane energije. Četvrti paket mjera podrazumijeva osnivanje Vijeća za ulaganja u energetsku tranziciju, koje će se sastojati od predstavnika sektora ulaganja (uključujući institucionalne ulagače) i drugih financijskih institucija, država članica i visokih dužnosnika Komisije. Riječ je o namjenskoj platformi za strateške povratne informacije o energiji koje bi osiguravale usklađenosti politika i financiranja EU-a s potrebama ulagača i potporu dugoročnim privatnim ulaganjima u energetski sektor.

Zaključno, Europska komisija istaknula je da je ulaganje u prelazak na čistu energiju ulaganje u našu sigurnost, konkurentnost i održivost te da je cilj ove Strategije i njezinih ciljanih mjera pomoći u mobilizaciji velikog institucionalnog privatnog kapitala na temelju prihvaćanja činjenice da su za europsku konkurentnost, sigurnost i dekarbonizaciju potrebna dodatna privatna ulaganja kako bi se potpuno prešlo na čistu energiju.

Lucija Kljenak, mag. iur.
Fotografija: Pexel

1 Europska komisija: Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, COM(2026) 116 final, 10. ožujka 2026., dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52026DC0116 (posjećeno 18. 3. 2026.).
2 Dostupno na: https://commission.europa.eu/news-and-media/news/boosting-eus-energy-independence-and-lowering-costs-2026-03-10_en (posjećeno 18. 3. 2026.).
3 Dostupno na: https://www.poslovni.hr/hrvatska/plenkovic-energenti-su-sve-branit-cemo-cijene-goriva-dok-god-treba-4527921 (posjećeno 18. 3. 2026.).