29.01.2026.

Izmjene Zakona o kaznenom postupku usmjerene su na ubrzanje i veću učinkovitost sudskih postupaka

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan u Hrvatskom saboru predstavio je konačni prijedlog izmjena Zakona o kaznenom postupku, istaknuvši kako je cilj reforme ubrzanje kaznenih postupaka i uklanjanje postupovnih rješenja koja u praksi dovode do nepotrebnih odgoda.

"Ono što sam rekao i prije nekoliko mjeseci, točnije prije nešto više od tri mjeseca u Hrvatskom saboru, vrijedi i danas: ovaj konačni prijedlog zakona ide u smjeru ubrzanja kaznenog postupka. Svjesni smo da se u javnosti često ističe kako kazneni postupci, osobito oni pod povećalom medija i javnosti, traju predugo" izjavio je na početku izlaganja ministar Habijan.

Stoga se ovim Nacrtom konačnog prijedloga na normativnoj razini nastoje otkloniti razlozi koji uzrokuju neopravdana odugovlačenja u sudskim postupcima u složenim kaznenim predmetima, posebice u stadiju optužnog vijeća. Takvi su razlozi, prema neovisnoj analizi, koju su izradili predstavnici Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uzrokovani  čekanjem odluke višeg suda o žalbi protiv rješenja o (ne)izdvajanju nezakonitih dokaza, sukcesivnim sporazumijevanjem, kao i problemi s dostavom.

"Razlozi za izmjene su višestruki te uključuju vanjske i unutarnje čimbenike. Među vanjskima ističe se proces pristupanja OECD-u. Unutarnji razlozi proizlaze iz potrebe Ministarstva da ukloni postupovne elemente koji, prema provedenim analizama, nepotrebno produžuju trajanje postupaka, kao i iz potrebe za provedbom presude Hann-invest. Ta je presuda već implementirana u krovnom zakonu, Zakonu o sudovima, kao i u Zakonu o parničnom postupku, a sada se provodi i u preostalom procesnom zakonu u području kaznenog prava, Zakonu o kaznenom postupku" rekao je ministar.

Prema važećem Zakonu o kaznenom postupku, stranke su pozivane i sudjelovale u radu optužnog vijeća, osim u slučajevima kaznenih djela za koja je propisana kazna zatvora do pet godina. To više neće biti pravilo, osim u dva iznimna slučaja. Prvo kada je prisutnost stranaka nužna zbog zahtjeva za donošenje presude na temelju sporazuma stranaka, uz dostavljenu potpisanu izjavu, te kada je potrebno odlučivati o zakonitosti dokaza.

"Također, kao jedan od značajnih čimbenika koji usporavaju postupak u praksi prepoznato je sukcesivno sporazumijevanje pred optužnim vijećem. Dosad su postojale situacije u kojima bi, kod više okrivljenika, pojedini izrazili namjeru sporazumijevanja, zbog čega bi se postupak razdvajao, prekidao u odnosu na ostale i zakazivale nove sjednice. Prema novom rješenju, to se više neće događati u odnosu na one koji nisu podnijeli izjavu o sporazumu, odluka će se donijeti odmah na istom optužnom vijeću" dodao je ministar.

U konačnici, Nacrtom konačnog prijedloga predlaže se da protiv rješenja kojim se odlučuje o izdvajanju dokaza nije dopuštena posebna žalba, osim ako sud ne odluči drugačije, odnosno, u pravilu posebna žalba nije dopuštena, no ako sud smatra da je odluka o zakonitosti dokaza od ključne važnosti za daljnji postupak dopustit će posebnu žalbu.

"Želim naglasiti, kao što je već istaknuto na Odboru za pravosuđe i na plenarnoj sjednici, da se time ne narušava pravo na obranu. Mogućnost osporavanja zakonitosti dokaza i dalje će postojati u drugim fazama postupka tijekom istrage, prisilnog dovođenja te, u konačnici, na glavnoj raspravi" obrazložio je ministar.

Stoga se izrijekom propisuje da odluku o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom, u situacijama kada sud tu odluku nije u mogućnosti donijeti u propisanom roku zbog proteka radnog vremena, blagdana ili neradnog dana, donosi sudac istrage nadležnog županijskog suda, odnosno županijskog suda koji je nadležan na području općinskog suda koji je okrivljeniku odredio mjeru opreza, kao i rok od 24 sata od uhićenja u kojem je policija dužna uhićenika dovesti sucu istrage radi odlučivanja o kršenju mjera opreza te da će nadležno sudsko tijelo bez odgode odlučiti o tome je li protiv uhićenika zbog kršenja mjera opreza potrebno odrediti istražni zatvor.

"Što se tiče inicijalnog prijedloga Zakona o kaznenom postupku i ovog konačnog prijedloga, jedna od izmjena odnosi se na pojašnjenje u vezi s žalbama koje su već podnesene, kao i onima za koje još uvijek teče rok u trenutku stupanja zakona na snagu. U tim će se slučajevima postupati prema dosadašnjoj praksi, odnosno prema odredbama važećeg Zakona o kaznenom postupku" zaključio je ministar.

(mpudt.gov.hr, 28. 1. 2026.)

Fotografija: Pixabay

Arhiva