Dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Bilas rekao je da FER želi oblikovati vlastitu politiku korištenja engleskog jezika u nastavi i istraživanju, ali da to ovisi i o politikama Sveučilišta i nacionalnom okviru. "Mi bismo željeli kao institucija formirati svoju politiku korištenja engleskog jezika u nastavi i istraživanju, ali naravno, ne možemo to samostalno", rekao je Bilas na konferenciji "Language Policy in European Higher Education: Bilingualism, English and the Future of Internationalisation". 

Istaknuo je da internacionalizacija, osim većeg broja stranih studenata, podrazumijeva i dolazak stranih nastavnika i istraživača, od kojih mnogi ne govore hrvatski. Upozorio je da na razini Sveučilišta i države trenutačno ne postoji jasan okvir koji bi institucijama odredio kako organizirati nastavu za strane studente i nastavnike koji ne govore hrvatski. Dodao je da je u istraživanju internacionalizacija jednostavnija jer se rad može organizirati na engleskom, dok veći izazov predstavlja uključivanje stranih profesora u nastavu.

"Nije moguće da nastavni proces bude isključivo na hrvatskom jeziku, ali je pitanje kakav je odnos hrvatskog i engleskog, jesu li neke grupe isključivo na hrvatskom ili isključivo na engleskom, i kako to povezati", kazao je. Bilas je istaknuo da internacionalizacija nije važna samo zbog većeg broja stranih studenata, nego i zbog privlačenja nastavnika i istraživača iz drugih zemalja. Hrvatska se, rekao je, suočava s nedostatkom visokoobrazovane radne snage, koji će biti izraženiji u idućih pet do deset godina.

"Ako želimo zadržati tempo rasta Hrvatske, treba nam puno više ljudi koji dolaze u Hrvatsku. Oni nisu ovdje rođeni, moraju doći odnekud drugdje, a dio njih vjerojatno bi trebao studirati kod nas", rekao je. Pritom je upozorio na problem tzv. akademskog "inbreedinga", odnosno obnavljanja kadrova gotovo isključivo ljudima koje su institucije same obrazovale. Ocijenio je da pitanje privlačenja stranih talenata nadilazi akademsku zajednicu jer je povezano s konkurentnošću Hrvatske, tržištem rada te kvalitetom života. Bilas je istaknuo da su na konferenciju pozvani gosti iz Norveške, Nizozemske i Portugala kako bi predstavili različita iskustva internacionalizacije visokog obrazovanja. Posebno je izdvojio Portugal, čiji je sustav visokog obrazovanja u posljednjih desetak godina postao znatno privlačniji stranim talentima.

Teixeira: Institucije se trebaju usmjeriti na kvalitetu međunarodne suradnje
Rektor Sveučilišta u Portu Pedro Nuno Teixeira rekao je da je internacionalizacija važna za sveučilišta u nastavi, istraživanju i odnosu sa zajednicom, ali da se institucije trebaju usmjeriti na kvalitetu međunarodne suradnje, a ne samo na njezinu količinu. "Glavno područje za poboljšanje jest da se prijeđe s razvoja koji je u velikoj mjeri usmjeren na kvantitetu na onaj koji je više usmjeren na kvalitetu i dubinu tih odnosa", rekao je. Govoreći o Portugalu, istaknuo je snažnu uključenost sveučilišta u internacionalizaciju i europske sveučilišne alijanse. Na pitanje što bi Hrvatska mogla učiniti, Teixeira je poručio da institucije trebaju definirati vlastite ciljeve i snage. "Razmislite zašto vam je internacionalizacija važna i koji su vaši ciljevi. Nemojte raditi stvari samo zato što ih drugi rade", zaključio je.

(HINA, 2.10.2026.)

Fotografija: Pexels