Europska lisnica za digitalni identitet (u nastavku teksta: ELDI), koja bi se trebala uvesti do kraja 2026. godine, omogućit će korisnicima pristup online uslugama i servisima, pohranu i dijeljenje vlastitih digitalnih dokumenata te stvaranje obvezujućih potpisa, čak i s mobilnog telefona, a svaka država članica Europske unije obvezala se omogućiti vlastitu aplikaciju za pristup ELDI-ju, koja se izrađuje prema istim specifikacijama za sve građane, stanovnike i tvrtke kako bi svaka verzija novčanika bila interoperabilna u cijeloj Europskoj uniji, a ujedno je preuzeta i obveza odrediti ovlaštenog pružatelja usluge koji će uspostaviti i ponuditi ELDI, kao i pružati kontinuiranu tehničku podršku.¹

Glavne funkcionalnosti ELDI-ja su: mogućnost pristupa online servisima uz visok stupanj zaštite privatnosti bez upisivanja i pamćenja različitih zaporki, pohrana svih digitalnih dokumenata – od svjedodžbe, vozačke iskaznice pa sve do karte za tramvaj ili iskaznice za teretanu, jednostavno dijeljenje digitalnih dokumenata među korisnicima, kontrola dijeljenja informacija te sigurno i brzo potpisivanje/pečaćenje e-potpisom unificiranim u cijeloj Europskoj uniji, kao i pojednostavnjeno dokazivanje svojeg prava na boravak, rad ili studiranje u svakoj državi članici.

Dokumenti pohranjeni u ELDI-ju bit će zaštićeni enkripcijom, a iz njih će se dijeliti samo osnovne potrebne informacije, a ne cijeli dokumenti te će većina, ako ne i svi tako pohranjeni dokumenti biti priznati na području cijele Europske unije. Također, takvi će se dokumenti dijeliti na kvalificirane dokumente – službeni dokumenti koji će sadržavati parametre autentičnosti, i na nekvalificirane dokumente – neslužbene dokumente, kao što su članske iskaznice i sl. Prema tome, ELDI će sadržavati digitalnu osobnu iskaznicu s personalnim podacima, kao što su ime i datum rođenja te digitalne dokumente čija će se privatnost sačuvati dijeljenjem isključivo informacija na koje su korisnici pristali.

Pravni je temelj ELDI-ja Uredba (EU) 2024/1183 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 u pogledu uspostave europskog okvira za digitalni identitet (u nastavku teksta: Uredba), koja je stupila na snagu u svibnju 2024., a čiji članak 5. obvezuje svaku državu članicu da u roku od 24 mjeseca od stupanja na snagu provedbenih akata osigura najmanje jednu europsku lisnicu za digitalni identitet zbog čega se prva lisnica očekuje do kraja 2026. godine.

Navedena Uredba donesena je s ciljem rješavanja nedostataka u postojećim sustavima elektroničke identifikacije jer, prema podacima Eurobarometra o stavovima o utjecaju digitalizacije na svakodnevni život, samo 14 % ključnih pružatelja javnih usluga u EU omogućuje prekograničnu autentifikaciju s pomoću elektroničke identifikacije, 72 % korisnika želi znati kako se njihovi podaci obrađuju kada koriste društvene medije, a 63 % korisnika želi siguran jedinstveni digitalni ID za sve internetske usluge.²

Novom Uredbom poboljšava se učinkovitost postojećeg okvira za digitalni identitet i proširuju se njegove koristi na privatni sektor tako što će se nacionalni digitalni identiteti povezati s drugim osobnim atributima kao što su vozačke dozvole, diplome i bankovni računi.³ Predviđeno je da ELDI mogu izdavati javna tijela ili priznati privatni subjekti, a temeljit će se na nacionalnim sustavima koji već postoje u nekim državama članicama. Novom Uredbom utvrđuje se da će države članice i dalje osiguravati digitalne identitete, ali da će se promicati usklađeni sigurnosni pristup, čime će se olakšati široko prihvaćanje digitalnih identiteta u cijeloj Uniji, čime se potiču povjerenje i interoperabilnost pretežito kroz priznavanje vjerodajnica u elektroničkom obliku uz davanje prednosti privatnosti podataka. Osim same identifikacije, Uredbom se proširuje područje primjene usluga povjerenja kako bi se obuhvatilo bilježenje elektroničkih podataka u elektroničkoj knjizi, upravljanje elektroničkim potpisom na daljinu i sredstvima za izradu ili sredstvima za izradu elektroničkih pečata na daljinu.

Prema tome, uvođenjem ELDI-ja građani će moći odabrati koje će dijelove svojeg identiteta i podataka dijeliti s trećim stranama, osiguravajući privatnost i kontrolu nad osobnim podacima, a licenciranje će se obavljati na temelju otvorenog koda, s mjerama kojima se sprječava zloporaba ili nezakonito praćenje. ELDI bi trebao nuditi sučelje prilagođeno korisnicima, čime će se pojedincima omogućiti jednostavno upravljanje njihovim digitalnim identitetima i uslugama pristupa, a stvaranje kvalificiranih e-potpisa za neprofesionalnu uporabu bit će besplatno, čime će se poboljšati pristupačnost. Također, takvim unaprjeđenjem digitalizacije pojednostavnit će se postupak provjere identiteta, čime će se olakšati pristup vladinim uslugama na internetu i potaknuti njihovo prihvaćanje, što bi trebalo pridonijeti smanjenju krađe identiteta i povezanih prijevara glede vladinih usluga, odnosno povećat će se opća sigurnost podataka građana i smanjiti rizik od povreda. Usto, uvođenjem ELDI-ja pojednostavnit će se internetske transakcije, pokrenuti inovacije i otvoriti nove poslovne prilike kroz nove usluge i proizvode, a ujedno će se na taj način preraspodijeliti resursi koji su prethodno bili namijenjeni postupcima ručne provjere jer se mogu tako preusmjeriti na produktivnije namjene, a što sve može doprinijeti ukupnoj gospodarskoj stabilnosti i rastu.

Potrebno je napomenuti da neće postojati zakonska obveza korištenja ELDI-ja, iako svi moraju imati omogućen pristup, ali će javne i neke privatne usluge biti obvezne uspostaviti tehničke preduvjete za provođenje zahtjeva navedene Uredbe, a posebno one usluge koje zahtijevaju snažno sredstvo autentifikacije. ELDI će se koristiti na razne načine, kao što je dokazivanje dobi, primanje, pohrana i dijeljenje vjerodajnica, prikaz povijesti najma, podataka o zaposlenju, kreditnog rejtinga ili općenito u bankarske svrhe, putovanja, prijave za posao, potpisivanje ugovora, autorizacija plaćanja i mnoge druge digitalne usluge.⁴

S druge strane, uvođenje ELDI-ja donosi određene izazove za uspješno usvajanje i korištenje, kao što je pružanje jednostavnog i intuitivnog korisničkog iskustva s aspekta pristupačnosti, odnosno navigacije sustavom i pristupanju potrebnim uslugama. Drugi je ključni izazov osiguranje visoke razine sigurnosti i pouzdanosti tehnološke komponente kako bi se spriječio neovlašten pristup i zaštita osobnih podataka korisnika. Nadalje, treći je izazov način upravljanja dopuštenjima za pristup osobnim podacima koje korisnici daju pouzdanim trećim stranama, kao što su banke, vladine agencije ili pružatelji zdravstvenih usluga jer ELDI mora biti u mogućnosti upravljati tim ovlaštenjima na siguran i transparentan način, dajući korisnicima potpunu kontrolu nad time tko može pristupiti njihovim podacima i u koje svrhe. Rješavanje tih izazova ključno je za uspješnu implementaciju Uredbe i zahtjeva koji iz nje proizlaze, a koje je ujedno u skladu s ostvarenjem EU ciljeva „Digitalnog desetljeća 2030.“ o digitalizaciji javnih usluga.⁵ Prema ciljevima „Digitalnog desetljeća 2030.“, do 2030. sve ključne javne usluge trebale bi biti dostupne online, svi bi građani trebali imati pristup svojim internetskim zdravstvenim kartonima i svi bi trebali imati pristup sigurnom eID-u koji poboljšava privatnost. Uz javne usluge, velike internetske platforme utvrđene Aktom o digitalnim uslugama⁶ (uključujući usluge kao što su Amazon, Booking.com ili Facebook) i privatne usluge koje su zakonski obvezne autentificirati korisnika morat će prihvatiti ELDI kao sredstvo pristupa na njihove online usluge.

Kako bi se osiguralo pravilno provođenje navedene Uredbe, Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o provedbi Uredbe (EU) 2024/1183 o uspostavi europskog okvira za digitalni identitet (u nastavku teksta: Odluka) jer Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije upravlja ovom implementacijom, uključujući koordinaciju i raspodjelu poslova ključnim institucijama i agencijama kako bi se ispunili svi regulatorni i tehnički zahtjevi jer su provedbeni i implementacijski akti ključni za operacionalizaciju aktivnosti u skladu s regulativom te za osiguranje sveobuhvatne implementacije europskog okvira za digitalni identitet, što je i navedeno u obrazloženju konačnog prijedloga te Odluke. Vlada RH istaknula je da su tijela i agencije iz Odluke već  godinama aktivno uključeni u rad europskog radnog tijela koje razvija EU paket alata za koordinirani pristup europskom okviru za digitalni identitet i prate njegov razvoj kroz svoje nadležnosti pa posjeduju relevantno znanje i iskustvo za preuzimanje daljnjih zadaća. Primjerice, AKD je zadužen za izradu EU lisnice u skladu sa zahtjevima certifikacijskih postupaka, čime se osigurava usklađenost s europskim standardima. S obzirom na zahtjevnost regulatornog i tehničkog okvira te potrebu usklađivanja s rokovima iz Uredbe (EU) 2024/1183, donošenje ove Odluke predstavlja nužan pripremni korak uoči donošenja posebnog provedbenog zakona te se njome omogućuje pravovremeni početak koordinacijskih, tehničkih i organizacijskih aktivnosti na razini državne informacijske infrastrukture, u skladu s praksom ostalih država članica koje su već započele s nacionalnim implementacijama.

U točki V. Odluke navedeni su preduvjeti provedbe prilagodbe i nadogradnje sustava državne informacijske infrastrukture, a koji se odnose na zahtjeve kao što je potreba izgradnje mehanizma povezivanja elektroničkog identiteta s nacionalnom Europskom lisnicom za digitalni identitet, za što je zaduženo Ministarstvo i tijela koje Ministarstvo odredi za pojedine aktivnosti, izrada Registra povjerljivog popisa, za što je zadužena Financijska agencija, osigurati pružanje obveznih kvalificiranih elektroničkih potvrda od javnih tijela, kao i nekvalificiranih elektroničkih potvrda atributa, za što su zaduženi Ministarstvo i Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama, izraditi Registar pouzdajućih strana na koje se namjeravaju oslanjati nacionalne i europske lisnice za digitalni identitet, za što je zadužen pružatelj usluga povjerenja koji odredi Ministarstvo, omogućiti korištenje mobilne vozačke dozvole, pri čemu Ministarstvo unutarnjih poslova osigurava provedbu te aktivnosti i realizaciju drugih funkcionalnosti poput buduće digitalne putne vjerodajnice, omogućiti sve preduvjete za certifikaciju, što obuhvaća izvršenje obveza iz članka 5.c Uredbe (EU) 2024/1183 te uspostavu mehanizama upravljanja procesima certifikacije, ali i prilagodbu dugoročnoj shemi kad ona postane operativna. Te aktivnosti koordinira Ministarstvo u suradnji sa Zavodom za sigurnost informacijskih sustava i Hrvatskom akreditacijskom agencijom, u okviru zakonskih ovlasti iz kojih proizlaze nadležnosti svakog od tih tijela te sukladno prethodno odabranom modelu, u koordinaciji s Europskom komisijom, te provesti i druge potrebne prilagodbe i nadogradnje sukladno provedbenim aktima i tehničkim preduvjetima.

Zaključno, ELDI predstavlja važan korak prema izgradnji jedinstvenog digitalnog prostora EU-a te iako je regulatorni okvir postavljen Uredbom (EU) 2024/1183, a Republika Hrvatska već je poduzela prve pripremne korake, poseban provedbeni zakon još uvijek nije donesen. Upravo o njegovu pravovremenom donošenju i ispunjenju potrebnih tehničkih preduvjeta ovisit će hoće li prva lisnica biti dostupna do kraja 2026. godine, kako Uredba i nalaže.

Lucija Kljenak, mag. iur. 
Fotografija: Magnific

1 Dostupno na: https://ec.europa.eu/digital-building-blocks/sites/spaces/EUDIGITALIDENTITYWALLET/pages/791609471/What+is+the+Wallet (posjećeno 29. 4. 2026.).
2 Dostupno na: https://europa.eu/eurobarometer/surveys/detail/2228 (posjećeno 30. 4. 2026.).
3 Dostupno na: https://digital-strategy.ec.europa.eu/hr/policies/eudi-regulation (posjećeno 30. 4. 2026.).
4 Dostupno na: https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/faqs/qa-digital-identity (posjećeno 30. 4. 2026.).
5 Dostupno na: https://mpudt.gov.hr/arhiva-rdd/glavni-izbornik/vijesti/postignut-konacni-dogovor-o-eu-lisnici/29233?big=0 (posjećeno 30. 4. 2026.).
6 Dostupno na: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_23_2413 (posjećeno 30. 4. 2026.).