Prijedlog za uvođenje novoga pravnog oblika društva naziva “EU Inc.“- prema američkoj kratici za incorporated company, Europska je komisija predstavila 18. ožujka 2026. godine, kao strategiju za start-up i scale-up poduzeća sa svrhom omogućavanja bržeg i jednostavnijeg rasta na jedinstvenom tržištu, sve u sklopu mjere „Kompas za konkurentnost“, a u kojoj je izražena zabrinutost zbog posustajanja Europske unije u rastu produktivnosti u odnosu na druga velika gospodarstva, kao što su SAD i Kina.¹

Navedenu zabrinutost zbog posustajanja Europske unije u odnosu na SAD okvirno ilustrira podatak o ukupnom broju start-up poduzeća prema pojedinim fazama. Kako je vidljivo iz grafa, u ranoj fazi (engl. seed stage) u SAD-u djeluje oko 2.500 start-up poduzeća, naspram 845 u Europskoj uniji, što čini omjer od gotovo 3 : 1 u korist SAD-a. Taj se omjer zadržava i u fazi rasta (engl. growth stage), gdje SAD bilježi 800, a EU svega 270 poduzeća te u kasnoj fazi (engl. late stage) sa 150 naspram 75. Navedeni podaci upućuju na zaključak da je problem u Europi strukturalan i prisutan od samog početka. Naime, SAD na svakoj razini razvoja bilježi trostruko više aktivnih start-up poduzeća nego EU.

Europska komisija smatra da je iznimno važno stvoriti uvjete za uspjeh poduzeća tako što će omogućiti svima jednake izglede za uspjeh, a navedeno je potvrđeno i izvješćem Enrica Lette², koji je upozorio da Europa mora mnogo bolje iskoristiti svoje jedinstveno tržište, kao i Draghijevim izvješćem koje je pripremljeno na zahtjev predsjednice Komisije Ursule von der Leyen³, gdje se navodi da Europa gubi pokretače rasta suočavanjem s golemim potrebama za ulaganjima u modernizaciju svojeg gospodarstva, financiranje zelene i digitalne tranzicije te sigurnost, zbog čega se obnova Europe mora temeljiti na inovacijama, a istovremeno treba ukloniti druge prepreke koje koče rast. Istaknuto je da trenutno dominiraju tradicionalni sektori, koji na istraživanje i inovacije troše manje nego tehnološki sektori u SAD-u, dok tek mali broj start-up poduzeća doseže kritičnu masu u području revolucionarnih tehnologija. Upravo je ta konkurentnost, kako i ime mjere nalaže, jedno od glavnih načela djelovanja EU-a, a glavni cilj za ostvarenje toga jest kreiranje novih načina suradnje kako bi se odluke donosile brže i kvalitetnije, pojednostavnili okviri i pravila te prevladala rascjepkanost, posebno jer je osnivanje i širenje poduzeća u Europi trenutno otežano zbog fragmentacije tržišta, ograničenosti rizičnog kapitala i nedovoljne potpore inovacijama pa se start-up poduzeća teško šire na jedinstvenom tržištu, zbog čega je Europska komisija inicijalno i predložila uvođenje novog oblika pravne osobe naziva „EU Inc.“.

„EU Inc.“ predstavljen je kao neobvezatan europski oblik društva, koji bi trebao smanjiti fragmentiranost tržišta uzrokovanu različitim pravnim sustavima za svaku pojedinu državu članicu, odnosno njih 27, zbog čega je ovaj prijedlog i temelj i ishodište tzv. „28. režima EU-a“.⁴ Ujedno, ističe se da svih 27 država podrazumijeva više od 60 pravnih oblika poduzeća, što sveukupno može odgoditi osnivanje poduzeća, usporiti rast, povećati troškove i obeshrabriti širenje pa je prijedlog za „EU Inc.“ predviđen u obliku Uredbe s jedinstvenim i usklađenim skupom pravila koja poduzeća mogu slobodno odabrati, umjesto navigacije unutar brojnih nacionalnih sustava.

Glavne prednosti „EU Inc.“ su: osnivanje za manje od 100 eura, bez minimalnog temeljnog kapitala, u roku od 48 sati, i to putem jedinstvenog digitalnog sučelja na razini EU-a, koji će povezati nacionalne poslovne registre prije uvođenja središnjeg registra EU-a. Također, poslovni procesi takvih pravnih osoba bit će u pravilu potpuno digitalni, a što uključuje i pojednostavnjene digitalne postupke, pa se na taj način posebno pomaže poduzetnicima da isprobaju inovativne ideje i eventualno počnu ispočetka. Sve navedeno trebalo bi stvoriti bolje uvjete za privlačenje ulaganja (manje  formalnosti, digitalne operacije financiranja i pojednostavnjeni prijenos udjela) i privlačenje talenata (omogućene dioničke opcije za zaposlene, koja bi se oporezivala samo na dobit ostvarenu nakon prodaje). Također, takvo bi uređenje trebalo stvoriti neograničen pristup jedinstvenom tržištu, što podrazumijeva slobodan odabir država u kojoj će se one osnovati te fleksibilnu definiciju različitih kategorija udjela ili dionica s različitim gospodarskim ili glasačkim pravima. Zbog svega navedenog, predloženo je i osnivanje specijaliziranih sudskih vijeća ili sudova s ovlastima za rješavanje sporova u području prava trgovačkih društava za „EU Inc.“ poduzeća te osnivanje sustava oporezivanja prema sjedištu, podredno uspostavu jedinstvenog zakonodavnog okvira za oporezivanje trgovačkih društava u EU-u, za koje se očekuje da bi trebalo ukloniti dodatna administrativna opterećenja za poduzeća iz tog područja.⁵

Uz samu navedenu strategiju „28. režima“, koja predviđa mogućnost osnivanja pravne osobe oblika „EU Inc.“, isti je dan Europska komisija donijela Preporuku o definicijama inovativnih poduzeća, inovativnih start-up i scale-up poduzeća⁶ (u nastavku teksta: Preporuka) kako bi upravo navedeni subjekti imali najveće koristi od jedinstvenog skupa pravila o pravu trgovačkih društava diljem EU-a te kako bi mogli dobiti ciljanu regulatornu i financijsku potporu. Prema navedenoj Preporuci, da bi poduzeće moglo biti kategorizirano kao inovativno, mora ispunjavati barem jedan od sljedećih dvaju kriterija. Prvi je kvantitativni financijski kriterij, odnosno da udio ulaganja u istraživanje i razvoj poduzeća iznosi barem 10 % ukupnih operativnih troškova, odnosno više od 5 % ukupnih neto prihoda u barem jednoj od posljednje tri godine. Drugi kriterij odnosi se na inovacijske aktivnosti u posljednje tri godine kroz razvijanje ili planiranje razvijanja novih proizvoda, usluga i poslovnih procesa ili njihova poboljšanja, uz prihvaćanje tehnološkog ili industrijskog rizika. Inovativni start-up mora kumulativno ispuniti sve sljedeće kriterije: da je riječ o inovativnom poduzeću prema jednom od navedenih kriterija, da ima manje od 100 zaposlenih i manje od 100 milijuna eura godišnjeg prometa ili bilance, mora biti autonomno (bez kontrole druge tvrtke) te da nije prošlo više od deset godina od registracije poduzeća. Inovativni scale-up, također, mora biti inovativno poduzeće prema jednom od navedenih kriterija, mora biti autonomno, imati više od 10 milijuna eura godišnjeg prometa ili bilance, više od 20 % godišnjeg rasta u odnosu na broj zaposlenih ili prihod u posljednje dvije godine te barem jedan od sljedećih dvaju uvjeta: više od 750 zaposlenika ili da ne kotira na burzi. Europska komisija navela je u Preporuci da su poduzeća koja se bave tehnologijom, osobito u strateškim tehnološkim sektorima kao što su digitalne tehnologije, biotehnologija i čiste tehnologije, od posebne važnosti za inovacijski ekosustav jer pretvaraju znanstvena i tehnološka dostignuća u skalabilne proizvode i industrije, generirajući transformativna rješenja dugoročnog gospodarskog i društvenog učinka pa se mora uzeti u obzir da su njihovi razvojni ciklusi po pravilu duži i kapitalno intenzivniji zbog složenih istraživačko-razvojnih aktivnosti, regulatorne validacije i postupnog dozrijevanja tehnologije, zbog čega ovako predložene normativne definicije moraju uvažavati te posebnosti. Jedinstvena primjena predmetnih definicija od Komisije, država članica, Europske investicijske banke (EIB) i Europskog investicijskog fonda (EIF) unaprijedila bi usklađenost, dosljednost i učinkovitost politika usmjerenih prema inovativnim poduzećima, start-up i scale-up poduzećima, uz istodobno smanjenje rizika od narušavanja tržišnog natjecanja uzrokovanog nejednakim pristupom javnoj potpori.

Prema tome, razvidno je da su navedeni prijedlozi Komisije usmjereni na rješavanje razlika u nacionalnim pravilima kroz neobvezna, jednostavna i usklađena pravila u obliku Uredbe, kao najprikladnijeg instrumenta za usklađeni pravni okvir u cijelom EU-u.⁷ S druge strane, postavlja se pitanje kako će se zaštititi prava zaposlenika pravnih osoba oblika „EU Inc.“, na što je Komisija odgovorila da navedeni prijedlog oblika ne zadire u prava radnika, odnosno da pojednostavnjenje prava trgovačkih društava ne utječe na radno, porezno i drugo pravo, već da je prijedlog usmjeren na osnivanje i vođenje poduzeća, od registracije i korporativnog upravljanja, strukture dionica i digitalnih postupaka za poduzeća. Detaljnije, Komisija se izjasnila da se pravila o zaštiti radnika i dalje u potpunosti primjenjuju u  državi članici u kojoj se posao obično obavlja, što se odnosi na plaće, radno vrijeme, zdravlje i sigurnost, jednake mogućnosti za žene i muškarce, zaštitu od diskriminacije i zaštitu od otkaza, odnosno da poduzeća imaju iste obveze prema radnicima, bez obzira na to jesu li osnovana u skladu s nacionalnim pravom trgovačkih društava ili u skladu s pravnim okvirom EU Inc. U Prijedlogu je istaknuto da se takvom regulacijom ne mogu zaobići prava zaposlenika, što ujedno uključuje pravo na sudjelovanje u upravama trgovačkih društava (suodlučivanje). Kad je riječ o neprijateljskom preuzimaju, Komisija je zauzela stav da će takva poduzeća moći izdavati dionice s višestrukim glasačkim pravom, što će omogućiti poduzetnicima zadržavanje kontrole prihvata novih ulagača te da će se zadržati pravo uvjetovanja prijenosa pojedinih udjela.

U radnom dokumentu koji je izradila Komisija, a koji je priložen prijedlogu o „28. režimu“, izrađen je sažetak izvješća o procjeni učinka navedenih predloženih mjera, a u kojem je navedeno kako provedba paketa podrazumijeva za nacionalne proračune i administraciju jednokratne troškove  prilagodbe nacionalnih IT sustava, procijenjene na ukupno 2,7 milijuna EUR za sve države članice.⁸ Neke države mogu imati dodatnih troškova za povezivanje nadležnih tijela s poslovnim registrima (oko 50.000 EUR po državi), a razvoj platformi za elektroničke dražbe u stečajnim postupcima procijenjen je na 500.000 – 700.000 EUR ukupno. Uvođenje gornje granice troška registracije od 100 EUR smanjit će prihode poslovnih registara, no taj bi se učinak trebao djelomično nadoknaditi povećanom gospodarskom aktivnošću i poreznim prihodima novih društava osnovanih prema „28. režimu“. Što se tiče oporezivanja dioničkih opcija za zaposlenike, harmonizacija termina oporezivanja može uzrokovati kratkoročne negativne učinke na likvidnost u državama koje trenutno oporezuju te prihode u ranijoj fazi, no ti se učinci smatraju umjerenima i privremenima.

Inicijativa „EU Inc.” ne smije postati puki administrativni dodatak postojećoj pravnoj složenosti, već mora osigurati bitnu transformaciju europskog poslovnog okruženja.⁹ Kako bi postigla ciljanu konkurentnost, reforma se mora temeljiti na unifikaciji pravila od upravljačkih struktura preko digitalne inkorporacije, čime bi se nadišli ograničeni dosezi uzajamnog priznavanja nacionalnih standarda. Standardizacijom okvira sudjelovanja zaposlenika u vlasništvu društva i ujednačavanjem investicijskih struktura, europska poduzeća dobila bi alat za privlačenje resursa bez administrativnog prilagođavanja specifičnostima pojedinih jurisdikcija, no u konkretnom nije riječ o deregulaciji ili snižavanju stečenih radnih i socijalnih prava, već o regulatornoj koherentnosti pa tako visoki standardi zaštite moraju koegzistirati s predvidljivim pravilima, sve kako bi režim dobio potreban politički legitimitet jer ako se ne uspostavi funkcionalan okvir za takva trgovačka društva, opstanak šire vizije jedinstvenog tržišta ostaje pod upitnikom. Stoga se učinak ovog prijedloga neće mjeriti isključivo brojem registriranih subjekata, već transformacijom prekograničnog rasta iz strateške prepreke u operativni standard. Ova reforma ne rješava sve ekonomske izazove, ali može pružiti nužnu pravnu infrastrukturu koja europskim poduzećima omogućuje rast i razvoj.¹⁰ Upućene kritike javnosti osobito se odnose na izostanak centraliziranog europskog trgovačkog suda i mogućnost različitog tumačenja pravila među državama članicama, posebno u odnosu na oporezivanje, zapošljavanje, računovodstvo, reviziju, insolventnost i dr., što bi moglo ograničiti stvarni stupanj harmonizacije jer se fragmentiranost ne iscrpljuje samo u pravilima osnivanja trgovačkih društava.¹¹ Unatoč tome, prijedlog predstavlja važan korak prema stvaranju jedinstvenog europskog pravnog prostora za inovacije i investitore. Dio stručnjaka upozorava i na oslabljene mehanizme kontrole pri osnivanju društava i prijenosu udjela.¹² Budući da prijedlog predviđa potpuno digitalizirane i ubrzane postupke, postoji bojazan da bi se time povećao rizik zloporaba, uključujući pranje novca i korištenje društava kao netransparentnih „shell” struktura pa kritičari smatraju da bi fokus reforme trebao biti širi i uključivati razvoj tržišta kapitala, porezne poticaje i učinkovitiju sudsku zaštitu, a ne samo stvaranje novoga europskog korporativnog oblika društva. Prema tome, pravni izazovi, politički kompromisi i otpor zainteresiranih dionika mogli bi oslabiti ili odgoditi reformu, a pitanje ravnoteže između simplifikacije te unifikacije i zaštitnih mehanizama ostaje ključno za ocjenu hoće li EU Inc. donijeti bitnu promjenu ili pak postati još jedno parcijalno rješenje.¹³

Lucija Kljenak, mag. iur.
Fotografija: Magnific

1 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Kompas konkurentnosti za EU, Bruxelles, 29. 1. 2025. COM(2025) 30 final
2 Dostupno na: https://www.consilium.europa.eu/media/ny3j24sm/much-more-than-a-market-report-by-enrico-letta.pdf (posjećeno 12. 5. 2026.).
3 Dostupno na: https://commission.europa.eu/topics/competitiveness/draghi-report_en (posjećeno 12. 5. 2026.).
4 Dostupno na: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_26_614 (posjećeno 12. 5. 2026.).
5 Dostupno na: https://taxation-customs.ec.europa.eu/taxation/business-taxation/business-europe-framework-income-taxation-befit_en?prefLang=hr (posjećeno 12. 5. 2026.).
6 Commission recommendation of 18.3.2026 on the definition of innovative enterprises, innovative startups and innovative scaleups, Brussels, 18.3.2026 C(2026) 1800 final
7 Dostupno na: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/qanda_26_615 (posjećeno 14. 5. 2026.).
8 Commission staff working document, Executive summary of the impact assessment report (Accompanying the document: Proposal for a regulation of the European parliament and of the Council on the 28th regime corporate legal framework - 'EU Inc'), Brussels, 18.3.2026 SWD(2026) 322 final
9 Dostupno na: https://fiscalnote.com/blog/eu-inc (posjećeno 14. 5. 2026.).
10 Dostupno na: https://www.mccannfitzgerald.com/knowledge/venture-capital/eu-inc-a-gamechanger-for-european-founders (posjećeno 14. 5. 2026.).
11 Dostupno na: https://www.theparliamentmagazine.eu/news/article/oped-eu-inc-is-a-start-but-not-a-28th-regime (posjećeno 14.5.2026.).
12 Dostupno na: https://blogs.law.ox.ac.uk/oblb/blog-post/2026/05/eu-inc-proposal-structural-flaws-neglected-safeguards-and-trojan-horse (posjećeno 14. 5. 2026.).
13 Dostupno na: https://www.euractiv.com/news/is-eu-inc-a-bonfire-of-the-vanities-and-can-it-burn-through-single-market-red-tape/ (posjećeno 14. 5. 2026.).