26.09.2026.

Energetske zajednice traže jasnije okvire i bolju komunikaciju institucija

Energetske zajednice su novi sustavi koji zadiru u područja rada niza institucija, od HEP-a i HERA-e do Ureda za udruge i lokalnih samouprava, te traže njihovu snažniju koordinaciju i jasnije zakonske okvire, poruka je konferencije o energetskim zajednicama koja se održala u Bolu na Braču.

Energetske zajednice su inicijative građana i lokalnih zajednica koji žele proizvoditi i dijeliti energiju.

U pravilu se temelje na korištenju obnovljivih izvora energije, poput solarne, te pružaju mogućnost stanovnicima, lokalnim poduzećima i samoupravama da zajedničkim projektima zadovolje svoje potrebe za energijom. Tako, primjerice, zajednice u zaštićenim jezgrama starih naselja, gdje postavljanje solarnih panela na korovima nije dopušteno, mogu energiju osigurati sustavima za proizvodnju električne energije postavljenim na izdvojenim mjestima.

Njihova pojava u Hrvatskoj temelji se na direktivama i drugim aktima Europske unije o obnovljivoj energiji, unutarnjem tržištu električne energije te strategijama i planovima koji za cilj imaju Europu učiniti energetski neovisnom i ugljično neutralnom u skladu sa Zelenim planom Unije.

Kako bi ukazali na potencijale takvih inicijativa za lokalne zajednice ali i probleme s kojima su praksi suočavaju njihovi pokretači, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Zelena energetska zadruga ZEZ i udruga Pokret otoka organizirali su međunarodnu konferenciju „Energetske zajednice u praksi", održanu u četvrtak i petak u Bolu na Braču.

Ascanio Troiani iz uprave Europske komisije za regionalnu i urbanu politiku istaknuo je prvog dana konferencije da države članice imaju obvezu aktivno uklanjati prepreke i stvarati uvjete da energetske zajednice funkcioniraju i u praksi.

Do sada je uz pomoć i financiranje iz fondova kohezijske politike u EU-u pokrenuto 111 takvih inicijativa, uglavnom u Italiji, Nizozemskoj i Poljskoj, naveo je Troiani. U Hrvatskoj su ostvarene tri takve inicijative od kojih od ovog ljeta dvije već dijele električnu energiju, Energetska zajednica građana DVD Špičkovina i Energetska zajednica Sjevernog Jadrana.

Veljko Radić iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije istaknuo je da „otoke vidimo kao dobra mjesta za primjenu novih načina upravljanja energijom i vodom, koji se kasnije mogu replicirati na obalu i šire“.

Jurišić: Radimo nešto novo, trebamo bolju komunikaciju među institucijama

U istupima dijela govornika i na panelu upozoreno je, međutim, da širenje energetskih zajednica  u Hrvatskoj usporavaju regulatorne, administrativne i tehničke prepreke.

"Energetske zajednice su kompletno novi pojam, novi sustav, koji se dira previše različitih institucija, koje prije svega međusobno ne komuniciraju dovoljno", ocijenila je je predsjednica Pokreta otoka Maja Jurišić za Hinu.

No, kaže Jurišić, "nije za zamjeriti što nitko u tom sustavu zapravo trenutno ne zna što točno radi" no "treba zamjeriti onima koji se prave da u ovom slučaju znaju što rade".

"Osam mjeseci pokušavali smo osnovati udrugu za proizvodnju i dijeljenje električne energije jer u nadležnom tijelu za registraciju udruga nisu znali što da rade s nama", a registracija udruge potrebna je kako bi se mogla registrirati kod Hrvatske energetske regulatorne agencije kako bi dijelili energiju, navodi čelnica Pokreta otoka iskustvo njene udruge.

Pokret otoka predstavio je iskustva projekta LIFE ISLET i osnivanja energetske zajednice na Cresu, gdje je proces pokazao koliko je put od ideje do operativne zajednice još uvijek zahtjevan.

"U ovom trenutku svi akteri trebaju zajedno reći: radimo nešto novo, griješit ćemo, ali budimo otvoreni da radimo po načelu pokušaj-pogreška, i da slušamo one koji su to već prošli na terenu", smatra Jurišić.

Jurišić stoga ukazuje na raskorak između planova tijela Europske unije i i njihove provedivosti u "realnom životu" i lokalnim zajednicama, odnosno pravnim i drugim okolnostima koje se mogu razlikovati od jedne do druge članice.

„Karika koja nam još nedostaje je operacionalizacija. Pravni okvir je važan, ali sada moramo omogućiti da zajednice stvarno funkcioniraju. Ne postoji jedan model za sve – svaki otok, svako mjesto i svaka zajednica imaju drugačiji kontekst, kapacitete i potrebe. Upravo zato je važno da smo za isti stol doveli institucije, regulatora, operatora, lokalnu i regionalnu razinu i ljude koji zajednice razvijaju u praksi“, istaknula je Jurišić.

Energetske zajednice čekaju jasnije propise

Mladen Čavić iz Ministarstva gospodarstva na skupu je poručio da energetske zajednice i lokalna proizvodnja energije predstavljaju važan smjer razvoja. naglasio je kako zakon treba postaviti okvir, dok jasna i operativna pravila trebaju biti definirana kroz podzakonske akte.

„Energetske zajednice, odnosno proizvodnja električne energije na mjestu potrošnje, za nas su izvrstan most koji će nam pomoći ostvariti ciljeve obnovljivih izvora energije. To je smjer u kojem se mora ići“, rekao je Čavić.

Aida Liha Matejiček iz Europske komisije (DG REGIO) naglasila je da je „pravni okvir je nužan, ali nije dovoljan". "Ključni su priključenje na mrežu, pristup financijama i lokalni kapaciteti“, poručila je.

Organizatori su u priopćenju zaključno istaknuli kako je zajednička poruka konferencije da energetske zajednice moraju prijeći iz zakonskog okvira u stvarnu primjenu.

(HINA, 25. 9. 2026.)

Fotografija: Pixabay

Arhiva