Navedena inicijativa dio je demokratskog prava svakog građanina EU-a.¹ Primjeri uspješnih inicijativa su spašavanje pčela, osiguravanje čiste pitke vode za sve, okončanje trgovine perajama morskih pasa i dr. Od osnivanja Europske građanske inicijative 2011. godine, više od 1000 ljudi pokrenulo je više od 120 europskih građanskih inicijativa, dok je online ili u papirnatom obliku prikupljeno više od 20 milijuna potpisa podrške. Postupak Europske građanske inicijative započinje osnivanjem grupe organizatora koja uključuje najmanje sedam građana EU-a s prebivalištem u najmanje sedam zemalja EU-a, nakon čega se podnosi zahtjev za registraciju Europskoj komisiji koja, prije registracije, provjerava spada li podneseni prijedlog u područje u kojem ima ovlasti djelovanja. Nakon registracije, ako se u godinu dana prikupi milijun potpisa građana iz cijele EU u znak podrške, Komisija će ju razmotriti i dati svoj službeni odgovor u roku od šest mjeseci.

Organizator Europske građanske inicijative „Minority SafePack” iznio je vrijedna saznanja i praktične strategije za uspješnu kampanju.² Prvi savjet odnosi se na broj potpisa koji treba biti viši od milijun jer nakon završetka kampanje potpise treba poslati na provjeru nacionalnim tijelima u svakoj državi članici pa se neki potpisi mogu smatrati nevažećima, i to iz razloga kao što su pogrešno napisano ime ili izostavljena jedna znamenka u broju i sl. U njegovom se slučaju broj od početnih 1,3 milijuna potpisa sveo na malo više od 1,1 milijun potvrđenih potpisa. Drugi savjet predlaže vođenje kampanje u više od sedam država članica jer u slučaju da se zbog bilo kojeg razloga ne dosegne prag u državi članici u kojoj se to očekuje, preostaju druge države u kojima incijativa može uspjeti. Treća pouka iz kampanje jest višejezičnost. Naime, Europska unija ima 24 službena jezika, a još 50 milijuna građana država članica govori 60 regionalnih ili manjinskih jezika. Navedenu bogatu jezičnu baštinu Unije treba iskoristiti kako bi odaziv bio bolji i kako bi se povećala uključenost građana iz pojedinih država.

Nakon podnesene inicijative Komisija se izjašnjava hoće li, i što, poduzeti i navesti razloge, a koji odgovor u obliku komunikacije službeno donosi Kolegij povjerenika te se objavljuje na svim službenim jezicima Europske unije.³  Ako Komisija smatra da je primjeren odgovor na inicijativu donošenje zakonodavnog akta, počet će pripremati službeni prijedlog, a za to mogu biti potrebne pripremne radnje, kao što su javna savjetovanja, procjene učinka itd. Nakon što ga Komisija donese, prijedlog se podnosi Europskom parlamentu i Vijeću (ili u nekim slučajevima samo Vijeću), koji ga moraju donijeti da bi ušao u zakonodavstvo. No, ponekad najprikladnije daljnje mjere u vezi s inicijativom možda nisu zakonodavne pa se pristupa nizu drugih mjera koje su možda prikladnije, dok o izboru mjera ocjenu može dati Europski parlament. Prema tome, zaključuje se da Europske građanske inicijative mogu utjecati na politike Europske unije i živote njezinih građana pa se kroz obilježavanje 15. obljetnice takvog djelovanja naglašava važnost pokretanja i podržavanja inicijativa kako bi se potaknule važne kolektivne promjene.

Lucija Kljenak, mag.iur.
Fotografija: Pexels

1 https://commission.europa.eu/news-and-media/news/european-citizens-initiative-15-years-and-going-strong-2026-02-16_en?prefLang=hr  (pregledano 18.02.2026.godine)
2 https://citizens-initiative-forum.europa.eu/practical-guidance/how-organise-campaign_hr (pregledano 18.02.2026.godine)
3 https://citizens-initiative.europa.eu/how-it-works_hr  (pregledano 18.02.2026.godine)