Vi pitate - Mi odgovaramo
Stručni odgovori naših urednika-savjetnika na pitanja pretplatnika.
Denacionalizacija
Smatra li se da je Fond za naknadu oduzete imovine stranka u postupku denacionalizacije? Treba li ga se pozvati na raspravu u postupku povrata oduzete imovine i ima li pravo na žalbu?
...naknadu oduzete imovine stranka u postupku denacionalizacije? Treba li ga se pozvati na raspravu u postupku ...Fond za naknadu može biti stranka u postupku denacionalizacije. O pravu Fonda za naknadu oduzete imovine ...
Troškovi upravljanja zgradom - zajednička pričuva
Osobi X, koja je bila vlasnik cijele poslovno-stambene zgrade, su nacionalizacijom oduzeti poslovni prostori u cijelom prizemlju zgrade, a ona je i dalje ostala vlasnik dva stana u njoj. Jedan od tih stanova osoba X je prodala osobi Y. U ugovoru o prodaji stana navedeno je da je »kupac dužan snositi troškove popravka krova iznad kupljenog stana«. Kasnije su osobi X denacionalizacijom vraćeni poslovni prostori. Kakva je sada pravna snaga ugovora o prodaji stana između osobe X i osobe Y, s obzirom na održavanje krovišta? Mora li osoba Y sama snositi troškove popravka krovišta iznad svoga stana?
...iznad kupljenog stana«. Kasnije su osobi X denacionalizacijom vraćeni poslovni prostori. Kakva je sada ...
Denacionalizacija
Nekretnina je nacionalizirana. Rješenje o nacionalizaciji nije provedeno u zemljišnim knjigama. Sprječava li to davanje naknade prema Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine?
Denacionalizacija
Može li osoba koja koristi stan bez valjane pravne osnove biti stranka u postupku povrata oduzete imovine i treba li joj dostaviti rješenje s poukom o pravu na žalbu?
Denacionalizacija
Može li u postupku za povrat imovine konfiscirane na temelju osuđujuće presude za političko kazneno djelo donesene 1948. godine, a prema mišljenju Državnog odvjetnika zloporabom prava i političke moći, nadležna služba Ureda državne uprave ocjenjivati pravilnost tog mišljenja?
Obveza jedinica lokalne samouprave u provođenju javnog natječaja - povrat jamčevine
Grad je odlučio izložiti prodaji građevinsko zemljište namijenjeno izgradnji medicinskih, socijalnih i sl. sadržaja. Raspisan je javni natječaj za prodaju suvlasničkog dijela određenih k. č. u vlasništvu Grada. Određena je početna cijena, rok za predaju ponuda, rokovi plaćanja i/ili prilaganje jamstva, visina jamčevine, itd. Pristigla je jedna ponuda, ali je zaključeno da će se o ponudi odlučiti »nakon analize lokacije i procjene stručne službe«. Tijekom sređivanja zemljišnoknjižne dokumentacije, uočeno je da se jedan od zahtjeva za povrat nacionalizirane imovine odnosi upravo na zemljište koje je izloženo prodaji. Grad smatra da podnositelj zahtjeva za povrat nema pravo na naturalni povrat već možebitno na (novčanu) naknadu. Nastavljeni su suglasno pregovori, ali je ponuditelj konačno odustao i traži povrat jamčevine. Ima li pravo?
...za koju je treći podnio zahtjev za povrat (denacionalizaciju), a o tome ne obavijesti ponuditelja (kupca) ...zahtjeva za vraćanje, odnosno za naknadu (za denacionalizaciju!) nema pravo na naturalni povrat, to ne znači ...nekretnine izložene prodaji podnesen zahtjev za denacionalizaciju, naše je mišljenje da daljnji pregovori oko ...
Denacionalizacija građevinskog zemljišta – upis neupisane zgrade – vlasništvo
Davne 1966. godine, u dogovoru sa vlasnicom (susjedom), izgrađena je na njezinoj okućnici, ispred njezine dvorišne zgrade, ulična jednokatnica, uz pribavljanje prethodno građevinske, a naknadno i uporabne dozvole. Građevinska čestica i dvorišna zgrada upisane su u zemljišnoj knjizi k. o. V., a svi pokušaji da se upiše i ta nova zgrada i naše (su)vlasništvo ostali su bez rezultata. Građevinsko izgrađeno zemljište upisano je kao društveno vlasništvo s pravom korištenja u korist bivše vlasnice koja je u međuvremenu dvorišnu zgradu prodala, a umrla je bez nasljednika,tako da je njezin (su)vlasnički dio, kao ošasnu imovinu naslijedio Grad Z. Grad Z. se 2004. godine upisao kao nositelj prava korištenja, prema članku 38. i 39. Zakona o nacionalizaciji iz 1958. godine i to 1/2 dijela zemljišta u A I., a novoj vlasnici stare kuće (upis u A II.) pripada druga polovica prava korištenja, prema članku 37. navedenog Zakona o nacionalizaciji. Budući da se vodi parnica protiv Grada i nove vlasnice stare kuće, kako da upišem kuću koju sam izgradio i moja prava na kući i zemljištu?
...uporabu te zgrade (kaže se da je to druga denacionalizacija građevinskog zemljišta - prva je provedena ...
Pokretanje upravnog postupka – javna objava
Vodi li se rješavanje zahtjeva za davanje subvencija poljoprivrednicima kao upravni postupak?
...upravnim stvarima (primjerice, u postupcima denacionalizacije). Ujedno, pokretanje upravnog postupka temeljem ...
Naknada za učinjena ulaganja u poslovni prostor koji se vraća vlasniku u postupku denacionalizacije
Vlasniku je u postupku vraćanja imovine, oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, u vlasništvo vraćen poslovni prostor. Navodno prema Zakonu vlasnik mora zakupniku, koji je taj prostor koristio, dati naknadu za ulaganja u prostor. Je li to točno i o kojim se ulaganjima radi?
...ulaganjima radi? Ako je poslovni prostor denacionalizacijom vraćen vlasniku, zakupnik mu ga nije dužan ...
Agrarni odnosi - denacionalizacija - naknadni rok za traženje povrata oduzete imovine
Dio nekretnina koje su bile u vlasništvu crkvene Zaklade, na temelju Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji (Sl. l. DFJ, br. 64/45, FNRJ br. 24/46, 101/47, 105/48, 21/56, 55/57 i SFRJ, br. 10/65) i Zakona o provođenju agrarne reforme i kolonizacije na području NRH (Nar. nov., br. 111/47 i 25/58), oduzet je i upisan kao općenarodna imovina - društveno vlasništvo (sada vlasništvo Republike Hrvatske). Jedan dio tih nekretnina nije oduzet prema odredbama navedenih Zakona, tako da je Zaklada i danas upisana kao vlasnik tih nekretnina. U tijeku su zemljišnoknjižni postupci u kojima državno odvjetništvo traži da se i te nekretnine upišu kao vlasništvo Republike Hrvatske. Pozivaju se (i) na odredbu članka 3. stavak 1. točka c. Zakona o provođenju agrarne reforme na području NRH. Sudovi (suci) različito postupaju: jedni takve prijedloge usvajaju, brišu Zakladu kao vlasnika i upisuju Republiku Hrvatsku; drugi odbijaju prijedloge i upućuju stranke da svoja prava ostvaruju tužbom u parničnom postupku. Odluke su gotovo bez obrazloženja ili se samo nabrajaju zakonski članci. Postavlja se pitanje tko ispravno postupa? Što ako nam se sada oduzmu spomenute nekretnine s obzirom na to da je protekao rok za postavljanje zahtjeva za povrat odnosno naknadu oduzete imovine?
Izgradnja komunalne infrastrukture od interesa za Republiku Hrvatsku
Ji li prije pokretanja postupka izvlaštenja za potrebe izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture potrebno utvrditi interes Republike Hrvatske za njihovu izgradnju?
...vlasništva, uređivanjem vlasničko-pravnih odnosa i denacionalizacijom). Prijedlog za izvlaštenje može podnijeti ...