1. Uvod
Slom drugorazrednih hipotekarnih kredita na američkom tržištu vrijednosnica, zarazio je svjetski financijski sustav milijardama dolara »toksičnih« vrijednosnih papira i prerastao je u recesiju neslućenih razmjera u većini razvijenih zemalja, a sve više prijeti i brzorastućim gospodarstvima zemalja u razvoju. Kao što to obično biva, recesiji je prethodila oštra korekcija na tržištima kapitala. Tako su tijekom 2008. burzovni indeksi na razvijenim tržištima potonuli između 30 i 50%, a na tržištima u razvoju gubici su bili i znatno veći. Kod nas je indeks Zagrebačke burze - Crobex izgubio na vrijednosti gotovo 70%, a tržišna je kapitalizacija više nego prepolovljena. Vlasnici hrvatskih dionica izgubili su oko 400 milijardi kuna imovine, a najveće žrtve bili su neiskusni ulagatelji koji su uletjeli na tržište na valu iracionalnog rasta cijena. Kriza je snažno pogodila i institucionalne ulagatelje, osobito investicijske fondove, koji su prije bili glavni nositelji potražnje. Zbog pada cijena vrijednosnih papira i povlačenja kapitala, otvoreni investicijski fondovi izgubili su dvije trećine imovine pod upravljanjem. Najpropulziviniji dio industrije - dionički i mješoviti fondovi pretrpjeli su dramatičan pad vrijednosti udjela. Veliki dio ulagatelja je, zbog straha od nesigurne budućnosti, odlučio pobjeći iz dionica pod svaku cijenu, tražeći sigurnije financijsko utočište.

2. Dvostruko otrežnjenje na Zagrebačkoj burzi
Tijekom šokantne 2008., investitori na Zagrebačkoj burzi preživjeli su dvostruko otrežnjenje. Najprije su u prvom polugodištu svjedočili splašnjavanju »dioničkog balona« nastalog euforičnim pumpanjem cijena u prethodnoj godini, a naposljetku su u drugom dijelu 2008. doživjeli pravu kalvariju pod izravnim utjecajem potresa na svjetskim financijskim tržištima. Razorni učinci paničnog bijega investitora pogodili su neselektivno sve vodeće dionice, a sektori koji su pretrpjeli najveće gubitke bili su građevinarstvo i pomorski prijevoz. Natprosječni pad dionica građevinara i brodara rezultat je njihovog osobito teškog položaja u aktualnoj krizi. Burzovno najaktivnija građevinska kompanija bio je Institut građevinarstva Hrvatske (IGH), čija dionica je u 2008. pretrpjela pad od 74,10%, a još veće gubitke pretrpjeli su Ingra (-78,89%), Tehnika (-83,26%), Hidroelektra (-89,91%) i Viadukt (92,49%). Dionice građevinara doživjele su pravi slom nakon prvih znakova recesije u realnom sektoru. Vladine najave oštrog smanjivanja predviđenih infrastrukturnih projekata i evidentna kriza stanogradnje u 2009., ozbiljno ugrožavaju poslovanje građevinskih tvrtki, a ako tome dodamo i relativno visoku zaduženost i nisku djelotvornost poslovanja hrvatskih građevinara, sasvim je razumljiv pad podrške ulagatelja. Strmoglavi pad pretrpjele su i brodarske dionice. Najlikvidnija Atlantska plovidba izgubila je na vrijednosti 80,48%, a još su jače, zbog drastičnog pada cijena brodskih vozarina, potonule dionice Tankerske plovidbe (-81,49%), Jadroplova (-82,10%), Lošinjske plovidbe (83,55%) i Uljanik plovidbe (-84,07%). Kolaps svjetskog pomorskog prijevoza rasutih tereta koji je uslijedio nakon vrhunca konjunkture, ugrozio je opstanak mnogih brodarskih tvrtki. Iako su se hrvatski brodari dugoročnim ugovorima i disperzijom djelatnosti dobro pripremili za teška vremena, velika neizvjesnost pritisnula je cijene njihovih dionica. Nešto jaču podršku investitora imale su dionice kompanija manje izloženih kriznim scenarijima, poput T-HT-a, Ine, Adrisa i Podravke. Dionica T-HT-a oslabila je za 43,56%, što je znatno manje od pada Crobexa, ali i znatno više od najnegativnijih prognoza. Druga »narodska dionica« - dionica INE, odlično se držala do isteka javne ponude MOL-a, nakon čega je potonula više od 60%. Drugo otrežnjenje koje je ulagačima donijela globalna kriza gurnulo je vrijednosti dionica u suprotnu krajnost. Razmjeri krize i neizvjesnost pred kojima se nalazi hrvatsko gospodarstvo, izazvali su snažnu odbojnost ulagača prema dionicama što umanjuje izglede da do promjene trenda dođe u kratkom roku.

3. Oporavak će biti dug i mukotrpan
Nakon kratkotrajnog oporavka u siječnju 2009., sve jasniji znakovi usporavanja hrvatskog gospodarstva vratili su Zagrebačku burzu u okrilje letargije. Burzovna aktivnost svedena je na minimum, a Crobex indeks vratio se na razine negativnih rekorda s početka prosinca prošle godine. Negativan utjecaj na dioničko tržište imaju i napetosti prisutne na tržištu novca i deviznom tržištu, na kojima s jedne strane jačaju pritisci na rast kamatnih stopa, a s druge na deprecijaciju tečaja kune. Službeni burzovni indeks CROBEX od kraja siječnja do početka ožujka pao je 17,7%, a među najlikvidnijim dionicama najveći pad cijene pretrpjeli su IGH (-40,00%), Ingra (-40,01%), Dalekovod (-30,00 posto) i Končar Elektroindustrija (-41,78%). Kad se sagleda teška situacija na globalnim tržištima i rastući rizici na makro i mikorekonomskom planu u zemlji, sve je izglednije da će oporavak hrvatskog dioničkog tržišta biti dug i mukotrpan. Također, nema sumnje da će oživljavanje uslijediti tek nakon stabilizacije razvijenih svjetskih tržišta. Produbljavanju recesije u vodećim svjetskim gospodarstvima i novi problemi u njihovom financijskim institucijama upućuju da se značajniji oporavak globalnog gospodarstva teško može očekivati prije prvog tromjesečja iduće godine. S druge strane, makroekonomski pokazatelji signaliziraju da je Republika Hrvatska već ušla u recesiju, a analitičari smatraju da će posljedice globalne recesije hrvatsko gospodarstvo u punoj mjeri osjetititi tek u drugom tromjesečju 2009. Tada će se na pravim iskušenjima naći i financijski i realni sektor. Najveći problem bit će refinanciranje dospjelog vanjskog duga i oživljavanje gospodarskog rasta. Ključnu ulogu u ublažavanju negativnih udara na gospodarstvo trebala bi odigrati snažna fiskalna prilagodba, koordinirana s restriktivnom monetarnom politikom.

4. Hrvatske dionice nikad jefinije
Unatoč svim objektivnim rizicima, većina analitičara ipak smatra da su dionice vodećih hrvatskih kompanija trenutno podcijenjene u odnosu na fundamente, uključujući i očekivano usporavanje poslovanja u ovoj godini. Promatrajući pokazatelje koji prate odnose cijena i zarada te cijena i knjigovodstvene vrijednosti, jasno je vidljivo da je ulaganje u domaće dionice trenutno izuzetno povoljno. Naime, odnos cijene i zarade (P/E ratio)¹ kod većine aktivnih dionica pao je ispod 10, a dionicama nekolicine respektabilnih kompanija iz burzovnog indeksa (Adris, Atlantska plovidba, Ericsson Nikola Tesla, Franck, Končar Elektroindustija, Petrokemija, PBZ, Viro), trguje se po cijenama nižima od šest godišnjih neto zarada po dionici. Istodobno, većinom dionica trguje se znatno ispod njihove knjigovodstvene vrijednosti, tako da ukupan prinos iznosi više do 20%. Osobito privlačno izgledaju dionice niskozaduženih kompanija sa snažnim financijskom tokom i visokim dividendnim prinosom, poput T-HT-a, Ericssona Nikole Tesle, Zagrebačke pivovare i sl. Povijesno gledano, hrvatske dionice nikad nisu bile tako jeftine. Čak i u usporedbi s povijesnim prinosima na američkom dioničkom tržištu, ulaganje u hrvatske dionice postalo je izuzetno primamljivo. Dakako, recesija će donijeti i pad prinosa, stoga treba biti izuzetno oprezan prilikom odabira dionica. Potrebno je pažljivo pratiti financijska izvješća kompanija (u tijeku su objave izvješća za 2008.) i na temelju ostvarenih rezultata, odabirati najpovoljnije prilike. Pritom je potrebno i trezveno procjenjivati izglede pojednine kompanije u kriznim vremenima, te snagu za brzi oporavak nakon izlaska iz recesije.

5. Ciklusi nude odlične prilike
Premda stručnjaci sumnjaju da individualni investitori mogu pobijediti tržište, ne osporavaju da veliki ciklusi nose dobre prilike za ulaganje u dionice. Tržište dionica je, u pravilu, prva žrtva nadolazeće recesije, o čemu zorno svjedoče burzovni trendovi. Prirodna reakcija investitora je da se povuku iz dionica i prebace novac u sigurnije vrijednosne papire i depozite. Međutim, zbog utjecaja »psihologije masa«, u uvjetima recesije cijene dionica, u pravilu, padaju znatno ispod njihove fer vrijednosti. Stoga upravo tijekom depresije burza nudi najbolje prilike za ulaganje. Uz dugoročan pristup ulaganju na burzi i dovoljno viška sredstava u rukama, u krizno vrijeme mogu se kupiti dionice afirmiranih tvrtki po relativno niskim cijenama. Uz malo hrabrosti i puno strpljenja, razdoblje recesije omogućava odlično pozicioniranje prije novog burzovnog poleta, koji će nastupiti čim nastupe prvi znakovi izlaska iz recesije. Činjenica je da je pad cijena dionica tijekom velikih burzovnih kriza redovito bio zaustavljen u vrijeme kad je sve izgledalo crno i bezizgledno. Upravo u takvim vremenima majstori investiranja, poput Warrena Buffeta, kupuju dionice objašnjavajući svoju filozofiju jednostavno: »Be fearful when others are greedy and be greedy when others are fearful.« (Strahuj kada su drugi pohlepni, budi pohlepan kada drugi strahuju.).

6. Zlatna pravila ulaganja u vrijednosne papire Najbanalnije pogreške često se najviše ponavljaju u životu. Taj paradoks vrijedi i za ulaganje na burzi. Postoji nekoliko zakonitosti ili pravila kojih bi se morao držati prosječni ili mali investitor i koje bi uvijek morao imati na umu, a prikazujemo ih u nastavku.

6.1. Izbjegavajte margin kredite
Korištenje margin kredita može biti pogubno za vaše financijsko zdravlje. Margin je, u stvari, posudba novaca od banke ili brokerske kuće uz neku kamatnu stopu, a kao zalog se uzimaju dionice. Margin krediti mogu pomoći da zaradite više novaca na burzi, ali u većini slučajeva stvaraju samo veće gubitke. Dobro je znano da većina sudionika gubi novac na tržištu, a ti koji gube novce uglavnom su mali ulagatelji. Opet, margin kredite uzimaju najvećim dijelom mali ulagatelji. Trgujte samo vlastitim novcem, a ako već imate margin kredit, kod prve zarade koju napravite, likvidirajte ga.

6.2. Redovito pregledavajte svoj portfelj
Poneki ulagatelji pretjeruju sa svakodnevnim praćenjem kretanja cijena na burzi, ali ni potpuno ignoriranje svog portfelja nije dobro. Pokušajte pronaći ravnotežu. Većina financijskih stručnjaka savjetuje provjeru vlastitog računa barem jednom mjesečno. Svakodnevno praćenje često dovodi do loših odluka zbog kratkotrajnog pada ili rasta tržišta.

6.3. Ne pratite burzu svakodnevno
Kao što smo već naveli u prijašnjem pravilu, poneki investitori konstantno prate stanje svojih dionica preko interneta. Međutim, grozničavo nadgledanje portfelja često dovodi do odluke vođene emocijama, bez obzira na to jesu li ti potezi dobri ili loši. Osim što to nije dobro za vaše mentalno zdravlje, dovest ćete se u situaciju da prodajete kad je tržište na dnu, da a kupujete kad je na vrhuncu, što je, dakako, loše. 

6.4. Ne dopustite da vas vode emocije
Emocije su divna stvar u životu, ali nije im mjesto na tržištu vrijednosnih papira. Mnogi mali ulagatelji opsesivno prate kretanje na burzi, sretni su kad dionice rastu, a ljuti su kad je tržište u silaznoj putanji. Izbjegavajte svakodnevno praćenje vijesti s burze preko interneta ili sudjelovanje na raznim burzovnim forumima na webu ako ste paničar. Investiranje je maraton, a ne sprint i pokušajte razmišljati dugoročno, hladne glave.

6.5. Ne pokušavajte pobijediti tržište
Brojne studije pokazuju da na tržištu nema ciklusa koji se izmjenjuju u nekom pravilnom ritmu. Ipak, svake godine tisuće ulagatelja pokušava upravo to, kupuju jer su sigurni da slijedi razdoblje rasta ili prodaju u očekivanju da će strelica krenuti prema dolje. Problem je s tom strategijom što je nemoguće predvidjeti budućnost. U većini slučajeva bolje je, umjesto pokušaja da se pobijedi tržište, složiti neki pametan portfelj i čvrsto ga se držiti. Međutim, rijetke su prilike kad je tržište pod utjecajem snažnog ciklusa, kao što je ovaj koji se upravo događa, očigledno podcijenjeno i pruža sjajnu priliku za povoljnu kupnju.

6.6. Ne upuštajte se u otkrivanje »zvijezda«
Oni koji žele pobijediti tržište često griješe, izlažući se pretjeranoj selekciji dionica. To podrazumijeva pronalaženje pojedinih dionica koje će imati znatno bolju izvedbu od prosjeka tržišta. Ponekad vam se možda i posreći, ali ulaganje u burzovni indeks, odnosno dionice koje su u sastavu indeksa, najčešće je mudriji izbor.

6.7. Diverzificirajte portfelj
To istodobno ne znači da treba složiti portfelj od jako velikog broja različitih dionica. Treba odabrati samo nekoliko dionica koje treba konstantno pratiti i za koje mislimo da ih »poznajemo u dušu«. S manjim brojem dionica možemo puno brže i kvalitetnije reagirati ako dođe do poremećaja na tržištu. Diverzifikacija portfelja isto tako znači da ne bismo trebali imati cijeli portfelj samo u dionicama, nego da jedan dio treba uložiti u ostale vrste vrijednosnih papira koji su po visini zarade slabiji, ali zato stabilni i redoviti na dulji rok.

6.8. Upravljajte rizikom
Neki ulagatelji vole riskirati, dok drugi uvijek idu na sigurno. Ni jedna opcija nije dobra na dulje staze. Ako previše riskirate, kad-tad će te izgubiti, možda i sve što ste dotad mukotrpno gradili. S druge strane, tko ne riskira, ne profitira. Pronaći pravu mjeru rizika izazov je za svakog investitora. Stoga je odabir pravog porfelja vrijednosnih papira koji će vam donositi stalne umjerene godišnje prihode, najbolji izbor ulaganja na dulji rok.

¹ price/earning ratio