1. PROMICANJE RODNE RAVNOPRAVNOSTI U UPRAVLJAČKIM STRUKTURAMA DRUŠTAVA
Ključna promjena koja se veže uz izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima¹ uključuje prvenstveno uravnoteženu zastupljenost spolova u upravnim tijelima, tako da su trgovačka društva uvrštena na burzu, koja ispunjavaju kriterije da imaju više od 250 zaposlenih, godišnji prihod veći od 50 milijuna eura i ukupnu aktivu veću od 43 milijuna eura, dužna do 30. lipnja 2026. osigurati da najmanje 40 % neizvršnih direktorskih pozicija ili 33 % svih direktorskih pozicija bude popunjeno pripadnicima podzastupljenog spola. Dakle, novoformirani članak 272.s prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima² uspostavlja temeljno pravilo o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca u nadzornom odnosno upravnom odboru društva čijim se dionicama trguje na uređenom tržištu. Ova odredba podrazumijeva da je uravnotežena zastupljenost ostvarena ako broj pripadnika podzastupljenog spola u tim odborima odgovara kriterijima predviđenim u Prilogu 7. ZID ZTD-a. Primjerice, ako je broj imenovanih i izabranih članova NO-a tri, tada se s jednim članom suprotnog spola ostvaruje ravnoteža. Međutim, ako društvo osigura uravnoteženu zastupljenost spolova u ukupnom broju članova uprave i nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora i izvršnih direktora, tada nije dužno ispuniti navedene kriterije za same odbore. Navedena ukupna zastupljenost smatra se uravnoteženom ako broj pripadnika podzastupljenog spola odgovara kriterijima iz Priloga 8. ZID ZTD-a. Ukupna zastupljenost žena odnosno muškaraca u upravi i nadzornom odboru odnosno između članova upravnog odbora i izvršnih direktora ne računa se prema broju članova uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršnih direktora i članova upravnog odbora kako su ti brojevi određeni statutom, već prema ukupnom broju izabranih i imenovanih članova nadzornog odnosno upravnog odbora, uprave i izvršnih direktora društva. Primjerice, ako je u društvu pet, šest i sedam članova uprave i NO-a odnosno upravnog odbora i izvršnih direktora, znači da će ravnoteža biti zadovoljena ako je broj njih dva suprotnog spola.

Odredba novoformiranog članka 272.s ZTD-a važna je jer promiče rodnu ravnopravnost u upravljačkim strukturama društava, što može dovesti do boljeg donošenja odluka, povećane inovativnosti i boljih poslovnih rezultata. Naime, raznoliki timovi donose bolje odluke jer kombiniraju različite perspektive, iskustva i pristupe rješavanju problema.

Brojna istraživanja pokazuju da rodno raznolike uprave povećavaju kvalitetu upravljanja i strateškog razmišljanja. Istodobno, mješoviti timovi često su inovativniji jer različita iskustva potiču kreativne ideje i iznalaze konstruktivna rješenja. Istraživanja pokazuju i da trgovačka društva s većom zastupljenošću žena u upravi ostvaruju bolje financijske rezultate. Važno je istaknuti i činjenicu da društva koja promiču rodnu ravnopravnost imaju sve češće bolji kredibilitet i sliku u cjelini među investitorima, potrošačima i zaposlenicima, a što može utjecati na lojalnost kupaca. Također, rodna ravnopravnost u korporativnom upravljanju važna je i zato što usklađuje hrvatsko zakonodavstvo s europskim direktivama i međunarodnim standardima korporativnog upravljanja. Pridržavanje pravila Direktive (EU) 2022/2381 smanjuje regulatorne rizike. Valja napomenuti da rodna ravnopravnost može smanjiti i rizik od svojevrsnog grupnog mišljenja gdje homogeni timovi donose odluke bez kritičkog preispitivanja, a što može dovesti do poslovnih propusta i previda. Trgovačka društva s vodstvom koje je raznoliko često imaju i veći angažman zaposlenika jer promoviraju jednake prilike. Naposljetku, rodna ravnopravnost nije samo pitanje društvene odgovornosti, već i svojevrsna strateška prednost koja donosi poslovne benefite.

2. POVEĆANJE NEOVISNOSTI NADZORNIH ODBORA
Sljedeća bitna novost odnosi se na povećanje neovisnosti nadzornih odbora u društvima čijim se dionicama trguje na uređenom tržištu, i to u smislu da je propisana obveza da najmanje jedan član nadzornog odbora mora biti neovisan o društvu, povezanim osobama, dioničarima i članovima uprave (čl. 255. st. 6. ZTD-a). Ta promjena ima za cilj osigurati objektivnost i nepristranost u nadzoru poslovanja društva, a što dovodi do veće transparentnosti i odgovornosti u upravljanju društvom. Vjerujemo da će ta izmjena spriječiti eventualne sukobe interesa i osigurati objektivan nadzor. Nadalje, propisan je stroži kriterij za neovisnost u smislu da neovisni član ne smije imati poslovne, profesionalne ili obiteljske veze s društvom, povezanim osobama ili većinskim dioničarima. Pretpostavljamo da je cilj takvog zakonskog uređenja smanjiti mogućnost utjecaja uprave ili dominantnih dioničara na rad nadzornog odbora. Očekuje se povećana transparentnost u radu nadzornog odbora i veća odgovornost u donošenju odluka koje se tiču strateških smjernica društva. Ako bi se preporuke Direktive (EU) 2022/2381 kojima je cilj poticanje ravnopravnosti i neovisnosti u tijelima nadzora ispravno praktično primjenjivale, smanjila bi se mogućnost zloporabe ovlasti i nepravednog pogodovanja unutar trgovačkih društava. To bi potencijalno dovelo do povećanja povjerenja investitora jer se osigurava stabilnost i pošteni uvjeti poslovanja te se u većoj mjeri štite interesi dioničara, zaposlenika i vjerovnika. Prioritet bi trebao biti da ključne odluke budu objektivne, profesionalne i usmjerene na dugoročni održiv rast i konkurentnost društva.

3. TRANSPARENTNOST TRANSAKCIJA S POVEZANIM OSOBAMA
Još jedna bitna novost prema ZID ZTD-u vezana je uz transparentnost transakcija s povezanim osobama (čl. 263.e ZTD-a).

Naime, uprava društva obvezna je najmanje jednom godišnje izraditi izvješće o transakcijama s povezanim osobama, čime se povećava otvorenost u radu i djelovanje na način koji može biti presudan u otkrivanju zloporaba. Obveznim izvještavanjem također se smanjuje rizik od netransparentnih ugovora koji mogu naštetiti društvu i njegovim dioničarima. Ovo posebice zato što većinski dioničari ne smiju donositi odluke koje idu u korist samo njima, a na štetu manjinskih dioničara. Ako bi se u potpunosti praktično ispravno primjenjivala ova zakonska odredba, omogućio bi se svim zainteresiranim stranama bolji uvid u to kako društvo posluje i s kim surađuje. Obvezno godišnje izvještavanje uprave o transakcijama s povezanim osobama ima za cilj jačanje interesa društva u cjelini, a ne samo pojedinaca, te je pokazatelj odgovornosti i ozbiljnosti u poslovanju.

4. DIONIČARSKI SPORAZUMI
Također, uvodi se u zakonsko uređenje i obveza obavještavanja o dioničarskim sporazumima (čl. 293.a ZTD-a). Naime, dioničari su dužni pisanim putem obavijestiti društvo o sklapanju dioničarskih sporazuma koji imaju za cilj učvrstiti dioničarsku strukturu ili ostvarenje postojanog upravljanja u društvu, radi registracije takvih sporazuma u sudskom registru. Riječ je o sporazumima koji se tiču vezanja glasova iz dionica koje pripadaju dioničaru ili društvu koje je o njemu ovisno, ili iz dionica koje netko drži za račun dioničara ili društva koje je o njemu ovisno; sporazumi o ograničenjima slobode raspolaganja dionicama koje pripadaju dioničaru, društvu koje je o njemu ovisno, ili dionicama koje netko drži za račun dioničara ili društva koje je o njemu ovisno; sporazumi o tome da će dioničari zajednički, posredno ili neposredno, ostvarivati prevladavajući utjecaj u društvu, ili sporazum na temelju kojega dioničari mogu tako ostvariti prevladavajući utjecaj u društvu. Čim društvo zaprimi obavijest o postojanju sporazuma dioničara društvo je dužno registarskom sudu podnijeti prijavu za upis podatka da je takav sporazum sklopljen, tko su njegove ugovorne strane, koja je temeljna svrha sklopljenog sporazuma i kako se ona ostvaruje. Važno je naglasiti da se sporazum dioničara ne prilaže uz samu prijavu. Ako je došlo do prestanka ili izmjene sporazuma o tome su dioničari dužni obavijestiti društvo, a društvo je dužno čim zaprimi tu obavijest registarskom sudu podnijeti prijavu za upis podataka o tome da je sporazum prestao ili da je izmijenjen. Dok se društvo ne obavijesti o sporazumu, dioničar ne može ostvarivati prava iz dionica.

5. SUDJELOVANJE DIONIČARA NA GLAVNOJ SKUPŠTINI PUTEM VIRTUALNIH I HIBRIDNIH SKUPŠTINA
Za pravnike praktičare važna je propisana mogućnost održavanja virtualnih i hibridnih glavnih skupština (čl. 274. ZTD-a). Kao što se sve češće rasprave na sudu održavaju s pomoću audiovizualnih uređaja, a što pridonosi ekonomičnosti i efikasnosti postupka, tako je za pretpostaviti da će budućnost donijeti sve više glavnih skupština na daljinu.

Dakle, omogućeno je održavanje glavnih skupština isključivo elektroničkim putem (virtualne skupštine) ili kombinacijom fizičke prisutnosti i elektroničkog sudjelovanja (hibridne skupštine), čime se povećava fleksibilnost i dostupnost sudjelovanja dioničara. To se može predvidjeti statutom ili poslovnikom glavne skupštine. Kao benefit takvog zakonskog uređenja, posebice za međunarodne kompanije ili one s velikim brojem članova, može se istaknuti veća dostupnost, inkluzivnost, učinkovitost i smanjenje troškova jer se članovima društva omogućava sudjelovanje na skupštinama bez obzira na lokaciju, a ujedno se smanjuju troškovi organizacije (iznajmljivanje prostora, putni troškovi, smještaj i dr.). Mogućnost takvog postupanja je u skladu s globalnim trendovima te u duhu svekolike integracije novih tehnologija. Također, potrebno je napomenuti da virtualne i hibridne skupštine omogućavaju da trgovačka društva mogu neometano funkcionirati u kriznim i izvanrednim situacijama. Upravo je pandemija bolesti COVID-19 pokazala važnost alternativnih načina donošenja odluka kada fizički sastanci nisu mogući. S druge strane, postoje i potencijalni nedostaci hibridnih i virtualnih glavnih skupština. To je prije svega otežana neposredna komunikacija između članova društva/dioničara i uprave, smanjen je prostor manjinskim dioničarima za postavljanje pitanja ili izražavanje neslaganja, a može biti problema i pri verifikaciji identiteta dioničara odnosno može doći do zloupotreba ako nisu implementirani pouzdani sustavi identifikacije i zaštite podataka. Kod skupština na daljinu teže je uspostaviti spontanu diskusiju i pregovore koji su česti na fizičkim skupštinama te bi mogla biti prisutna manje dinamična i manje kvalitetna rasprava. Upitnim se također pokazuje kako dokazati valjanost odluka ako se pojave sporovi vezani uz pobijanje donesenih odluka te kako zapravo jasno regulirati virtualne skupštine. Ključan izazov bit će na koji način dovesti u balans efikasnost s jedne strane i sigurnost s druge strane, posebice manjinskih dioničara u cilju zaštite njihovih prava i očuvanja održivosti povjerenja u proces donošenja odluka.

6. POREZNA DUGOVANJA KAO ZAPREKA ZA OSNIVANJE DRUŠTVA I IMENOVANJE ČLANOVA UPRAVE
Potrebno je spomenuti i izričitu zabranu osnivanja društva te imenovanja za članove uprave i izvršne direktore u društvima za osobe s nepodmirenim dugovanjima. Naime, praktično značenje predmetne zabrane sadržane u članku 62.a ZTD-a jest u tome da će sud provjeravati podatke tijekom upisa promjena u sudskom registru. Ministarstvo financija, Porezna uprava, obvezna je na zahtjev registarskog suda elektroničkim putem dostaviti potvrdu o osobama koje imaju nepodmirenih dugovanja na osnovi javnih davanja u smislu općega poreznog propisa za čiju je naplatu nadležna Porezna uprava. Potvrda se odnosi na tražbine koje su dospjele na dan izdavanja potvrde, a za koje nije nastupila zastara. To u svakodnevnom radu referentima sudskog registra i svima drugima uključenim u rad registarskog odjela na trgovačkim sudovima uvelike narušava dinamiku u radu jer se podaci dostavljaju s odmakom i po nekoliko dana.

ZID ZTD-om propisano je da se odredbe o zabrani osnivanja društva te zabrani imenovanja za članove uprave i izvršne direktore u društvima iz članka 62.a ZTD-a i članka 68. st. 3. (osnivanje javnog trgovačkog društva) ne primjenjuju ako nepodmirena dugovanja po osnovi javnih davanja u smislu općeg poreznog propisa za čiju je naplatu nadležna Porezna uprava iznose manje od 30,00 EUR. U praksi je već uočeno da to dovodi do veće učinkovitosti svih uključenih u postupak provedbe upisa u sudski registar kao javnu knjigu.

7. UMJESTO ZAKLJUČKA
Sve spomenute izmjene predstavljaju korak prema modernizaciji korporativnog upravljanja u Republici Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na rodnu ravnotežu, neovisnost nadzornih odbora i transparentnost poslovanja. Upravo to ključno je za povjerenje investitora, stabilnost tržišta i dugoročni uspjeh trgovačkih društava. Iako zakonski tekstovi propisuju obvezu transparentnosti, njihova provedba ovisit će o nadležnim institucijama i strogosti u kažnjavanju, a kako bi se spriječila mogućnost zaobilaženja pravila. Bez dosljedne primjene zakona, snažnih regulatornih tijela i odgovorne poslovne prakse nema napretka. U svakom slučaju na trgovačkim društvima i njihovim upravljačkim tijelima ostaje da odredbe Novele pažljivo i temeljito analiziraju kako bi što kvalitetnije mogli zaštititi ne samo svoja prava i interese, već i postupati u korist radnika i investitora te zalagati se za dugoročan uspjeh društva.