1. UVOD
Zadnje izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku¹ potaknute su stavovima Suda Europske unije (u nastavku teksta: Sud EU-a) u presudi u spojenim predmetima C-554/21, C-622/21 i C-727/21 FINA protiv HANN-INVEST d.o.o., MINERAL-SEKULINE d.o.o. i UDRUGA KHL MEDVAŠČAK ZAGREB od 11. srpnja 2024. (u nastavku teksta: presuda Hann-Invest)², kao i potrebom da se osiguraju i iskoriste tehničke mogućnosti tonskog snimanja rasprave. Kako bi se utvrdili nedostaci u parničnom postupku utvrđeni u presudi Hann-Invest, izmjenama ZPP-a³ pristupilo se paralelno s izmjenama i dopunama Zakona o sudovima⁴.

S obzirom na kontinuirani proces razvoja modernih tehnologija, ZIDZPP/25 dodatno se uređuju odredbe o tonskom snimanju ročišta i propisuje mogućnost sastavljanja transkripta kao pomoćnog sredstva uz tonsku snimku ročišta, kako bi se osnažila i sveobuhvatno zaštitila procesna prava stranaka, a sudovima omogućilo funkcionalnije provođenje parničnog postupka.⁵

2. TONSKO SNIMANJE ROČIŠTA I TRANSKRIPT TONSKE SNIMKE ROČIŠTA
Namjera zakonodavca da osigura transparentniju i jasniju sliku ročišta, a po uzoru na većinu europskih država, bila je vidljiva već 2011., kada je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku⁶, koji je omogućio da se ročišta pred sudom mogu tonski snimati, o čemu odlučuje sud sam ili na prijedlog stranaka (čl. 126.a, 126.b, 126.c). Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku koji je stupio na snagu 19. srpnja 2022.⁷, nastojalo se uspostaviti normativni, tehnološki i organizacijski okvir koji će doprinijeti smanjenju broja neriješenih predmeta i skraćivanju trajanja parničnih postupaka te usmjerenju na transparentno i učinkovito upravljanje pravosudnim sustavom, pa tako i glede uvođenja obveznoga tonskog snimanja rasprave i novog uređenja zapisnika u parničnom postupku.⁸ Tim izmjenama zakonodavac je odredio kako će se ročišta pred sudom tonski snimati te je u članku 17. ZIDZPP/22 uveo pojam tonske snimke ročišta određujući je kao dio spisa sudskog predmeta, a izmijenio je i odredbe koje uređuju zapisnik i način njegova vođenja prilagođujući ga novom načinu vođenja rasprave.

Prema tom konceptu, zapisnik bi se vodio samo za taksativno nabrojene slučajeve, dok bi tonska snimka sadržavala ostale radnje s ročišta (npr. izjave stranaka, ispitivanje svjedoka, vještaka itd.). Dakle, i dalje bi se na raspravi vodio pisani zapisnik, ali bi on sadržavao najvažnije informacije, kao što je izjava o priznanju tužbenog zahtjeva, odricanju od tužbenog zahtjeva, odricanju na prava na žalbu, preinaci ili povlačenju tužbe, priznanju ili osporavanju pojedinih činjenica te predloženim dokazima i odlukama suda donesenim na ročištu.⁹ Međutim, kako je na temelju članka 11. ZIDZPP/22 određeno da te odredbe stupaju na snagu donošenjem odluke kojom se utvrđuje da su ispunjeni tehnički uvjeti za tonsko snimanje ročišta na pojedinim sudovima, a te odluke nisu donesene, tonsko snimanje ročišta kao i tonske snimke ročišta nisu bile u obveznoj primjeni.

U novoj normativnoj intervenciji u uređenju parničnog postupka, a s obzirom na kontinuirani proces razvoja modrenih tehnologija, zakonodavac je dodatno uredio odredbe u vezi s obveznim tonskim snimanjem ročišta kojima se propisuje mogućnost sastavljanja transkripta kao pomoćnog sredstva uz tonsku snimku ročišta, osnažuju se i sveobuhvatnije štite procesna prava stranaka, a sudovima se omogućava funkcionalnije provođenje parničnog postupka.¹⁰

Tako je zakonodavac novim izmjenama ZIDZPP/25 dodajući članak 126. d uveo transkript tonske snimke ročišta kao pomoćni alat tonskoj snimci ročišta. Naime, novim izmjenama određeno je da će se uvođenjem tonskog snimanja na sudove Republike Hrvatske zapisniku priložiti transkript tonske snimke ročišta učinjen uz pomoć uređaja za automatsku transkripciju, koji će služiti kao pomoćno sredstvo uz tonsku snimku. Transkript će se sastavljati u elektroničkom obliku, bez korekcija i drugih preinaka te će biti vidljivi podaci o vremenskom intervalu tonske snimke. Na taj će se način omogućiti lakše snalaženje prilikom preslušavanja tonske snimke ročišta.

Dakle, uvođenjem tonskog snimanja ročišta, u spisu će uz zapisnik i tonsku snimku ročišta biti pohranjen i transkript snimke ročišta koji će biti učinjen uz pomoć uređaja za automatsku transkripciju. Iako se postavlja pitanje kvalitete uređaja za automatsku transkripciju kao i informatičke podrške za njezinu primjenu, ovakav način reproduciranja tonske snimke ročišta rasteretit će već postojeću kadrovsku potkapacitiranost sustava, ne stvarajući dodatno administrativno opterećenje u provođenju prijepisa. U tom bi slučaju sve izjave, iskazi te činjenične tvrdnje istaknute tijekom ročišta automatski računalno bili pretvarani u tekst, što bi dovelo do potpune autentičnosti usmenog iznesenog iskaza parničnih stranaka u postupku i drugih sudionika.¹¹

Nadalje, člankom 1. ZIPZPP/25 propisano je da će transkript biti dostupan strankama u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava, a ako stranka nije uključena u informacijski sustav, transkript u elektroničkom obliku učinit će se dostupnim na odgovarajući način. Ostaje otvoreno pitanje što će se smatrati odgovarajućim načinom, a za taj odgovor treba pričekati donošenje pravilnika koji će odrediti tehničke uvjete i način snimanja, način pohrane i pristupa tonskoj snimci, kao i druga pitanja vezana uz tonsko snimanje ročišta, a čije je donošenje predviđeno ZIPZPP/22.

Općeprihvaćeno razmišljanje je da tonsko snimanje ročišta bitno ubrzava odvijanje ročišta zbog otpadanja potrebe za ponavljanjem – diktiranjem, pa je moguća učinkovitija koncentracija raspravnog gradiva, odnosno moguće je smanjiti broj ročišta. Usto snimljeni materijal omogućava drugostupanjskom sudu točniji uvid u raspravno gradivo, što u većoj mjeri omogućava i suđenje u drugom stupnju. Dakle, realna je pretpostavka da je uvođenje tonskog snimanja kvalitetan pomak naprijed u pokušajima poboljšanja učinkovitosti građanskopravnog sudovanja.¹²

Međutim, kada govorimo o uvođenju tonskog snimanja ročišta treba ukazati i na izazove i dvojbe koje sa sobom ta novost donosi. Naime, razumno je očekivati da način vođenja ročišta putem tonskog snimanja neće u parničnom postupku biti lako provesti jer sudovima nedostaju nužne prostorije odnosno dostatan broj sudnica.¹³ S tim u vezi valja napomenuti i kadrovsku nepripremljenost, pitanje brzine i kvalitete mreže, akustike, a što uvelike može utjecati na kvalitetnu i održivu implementaciju tonskog snimanja ročišta. Možemo se nadati da će se do potpune primjene riješiti svi ti potencijalni problemi te da će snimanje rasprave ubrzati postupke, omogućiti smanjenje administracije u sudnicama i povećanje vremena za donošenje odluka, smanjiti sumnje i prigovore na sadržaj zapisnika te povećati povjerenje u obavljanju radnje.¹⁴

Kako bi se prepoznale poteškoće, a i približilo tonsko snimanje ročišta svim sudionicima u parničnim postupcima, za pretpostaviti je da će u prijelaznom razdoblju, do donošenje odluke o ispunjenju tehničkih uvjeta za tonsko snimanje ročišta, a radi provjere, ministar nadležan za poslove pravosuđa odrediti da se uređaji za tonsko snimanje ročišta uvedu samo u jednom sudu ili nekoliko sudova, a ta mogućnost predviđena je člankom 322. stavkom 2. Sudskog poslovnika.¹⁵

Tonsko snimanje ročišta svakako predstavlja prekretnicu u vođenju sudskih postupaka te za sobom nosi niz izazova, kako vezanih uz implementaciju tehničke opreme i pripadajućih sustava za pohranu i obradu tonskih zapisa, tako i u obuci samih sudaca, zapisničara, ali i stranaka. Međutim, uz sve izazove koje za sobom donosi, uvođenje tonskog snimanja ročišta predstavlja još jedan korak u cilju potpune digitalizacije hrvatskog pravosuđa čineći ga modernijim, funkcionalnijim i učinkovitijim.

3. ODLUČIVANJE U PROŠIRENOM VIJEĆU VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE, SASTAV, PREDSJEDANJE
Ujednačena sudska praksa donosi pravnu sigurnost građanima o čijim se pravima i obvezama donose odluke pred sudovima i predstavlja jedan od bitnih elemenata vladavine prava u državi. Međutim, u uvodno naznačenoj presudi Hann-Invest postavilo se pitanje koja je granica ovog pravnog standarda, osobito u odnosu na zahtjeve drugih pravnih standarda poput neovisnog suda, zakonom ustanovljenog suda, kontradiktornog postupka i transparentnosti pravnih normi. U ovoj presudi Sud EU-a je usklađenost mehanizma ujednačavanja sudske prakse u hrvatskom pravosudnom sustavu razmotrio u odnosu na zahtjeve učinkovite pravne zaštite koji proizlaze iz članka 19. stavka 1. podstavka 2. Ugovora o Europskoj uniji¹⁶, prilikom čega se spornom pokazala uloga suca evidentičara, jer se odluka o žalbi mogla otpremiti strankama radi dovršetka tog predmeta samo ako sudac evidentičar, koji nije dio sudskog vijeća koje je donijelo tu odluku, odobri sadržaj te već donesene odluke i uloga sjednice sudskog odjela jer je ona nadležna za prihvaćanje pravnih shvaćanja koja obvezuju sva vijeća ili suce pojedince tog odjela.¹⁷ U presudi Hann-Invest Sud EU-a navodi da članak 19. stavka 1. podstavka 2. UEU-a valja tumačiti tako da mu se protive prethodno opisani mehanizmi ujednačavanja sudske prakse (točka 81. presude Hann-Invest).

Međutim, istovremeno daje svojevrsnu uputu hrvatskom zakonodavcu na koji način urediti mehanizme ujednačavanja sudske prakse, navodeći da postupovni mehanizam koji sucu nacionalnog suda koji ne zasjeda u nadležnom sudskom vijeću omogućava da predmet uputi proširenom vijeću tog suda ne povređuje zahtjeve koji proizlaze iz članka 19. stavka 1. drugog podstavka UEU-a, pod uvjetom da: a) prvotno određeno sudsko vijeće još nije odlučivalo u predmetu; b) da su okolnosti u kojima može doći do takvog upućivanja jasno navedene u primjenjivom zakonodavstvu; c) da se navedenim upućivanjem te osobe ne lišava mogućnosti sudjelovanja u postupku pred tim proširenim sudskim vijećem. Osim toga, prvotno imenovano sudsko vijeće uvijek može odlučiti o takvom upućivanju (točka 80. presude Hann-Invest).

Upravo imajući na umu ovu jasnu uputu Suda EU-a u presudi Hann-Invest, člankom 2. ZIDZPP/25 dopunjuje se članak 390. ZPP-a te se propisuje sastav proširenog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske (u nastavku teksta: VSRH) tako da ga čine predsjednik Građanskog odjela VSRH-a, sudac izvjestitelj vijeća kojem je predmet bio dodijeljen u rad, voditelj službe za praćenje i proučavanje sudske prakse Građanskog odjela VSRH-a i deset sudaca VSRH-a određenih slučajnim odabirom, počevši od sudaca Građanskog odjela VSRH-a. Proširenim vijećem predsjedava predsjednik Građanskog odjela VSRH-a, a o prepuštanju odluke proširenom vijeću i o sastavu tog vijeća stranke i umješači obavijestit će se najkasnije 15 dana prije održavanja sjednice proširenog vijeća.

Isto tako, člankom 3. ZIDZPP/25 briše se stavak 1 članka 502.n, koji propisuje da će nakon donošenja pravnog shvaćanja VSRH-a sud u nastavljenim postupcima biti vezan tim pravnim shvaćanjem, a čime se značenje pravnih shvaćanja donesenih u oglednom postupku usklađuje s učincima presude Hann-Invest.¹⁸

Da bi mehanizam ujednačavanja sudske prakse u potpunosti bio usklađen sa zahtjevom učinkovite pravne zaštite iz članka 19. stavka 1. podstavka 2. UEU-a, kako ga tumači Sud EU-a u presudi Hann-Invest, bilo je potrebno uz prethodno opisane izmjene ZPP-a, napraviti i izmjene ZS-a, pa je člankom 5. ZIDZS/25 brisan članak 40. ZS-a, koji je sadržavao odredbe o sazivanju sjednica odjela ili svih sudaca kod utvrđenih razlika u shvaćanjima između pojedinih odjela, vijeća odnosno sudaca te kod odstupanja od prije prihvaćenih pravnih shvaćanja, kao i o obvezatnosti pravnih shvaćanja prihvaćenih na sjednici svih sudaca odnosno sudskog odjela VSRH te svih visokih i županijskih sudova za sva drugostupanjska vijeća odnosno suce pojedince.

Isto tako, člankom 10. dodan je u ZS članak 43.a, kojim se na VSRH, čija je ustavna uloga osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, reorganizira način praćenja i proučavanja sudske prakse te propisuje prethodno dostavljanje nacrta sudskih odluka odjelima za praćenje i proučavanje sudske prakse te u slučaju ocjene da nacrti sudskih odluka odstupaju od ustaljene prakse ili odluke proširenog vijeća ovoga suda ili da praksa ovoga suda u vezi s određenim pravnim pitanjem nije jedinstvena, a nadležno vijeće ostaje kod nacrta, donošenje odluke prepušta proširenom vijeću VSRH-a, čiji je sastav i način rada uređen ZIDZPP/25 kako je prethodno opisano.

4. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
U članku 4. ZIPZPP/25 zakonodavac je definirao da će se postupci koji se vode pred VSRH-om, a u kojima VSRH još nije donio odluku, dovršiti primjenom odredbi tog Zakona. Tako je uređen prijelazni režim za postupke koji se vode pred VSRH-om, a u kojima VSRH još nije donio odluku tako da se i na te postupke propisuje primjena odredaba tog Zakona. Na taj način osigurat će se u potpunosti ujednačavanje sudske prakse u skladu s pravom Europske unije¹⁹.

Člankom 5. ZIPZPP/25 propisano je da će ministar nadležan za poslove pravosuđa donijeti odluku kojom će utvrditi jesu li ispunjeni tehnički uvjeti za tonsko snimanje ročišta na pojedinim sudovima do 1. srpnja 2027. Dakle, zakonodavac je ostavio značajnije razdoblje kako bi se sudovi i sudsko osoblje prilagodili novom načinu vođenja ročišta, odnosno kako bi se ispunili svi uvjeti za provođenje tonskog snimanja. Ovdje valja napomenuti i da će donošenjem odluke ministra nadležnog za poslove pravosuđa o ispunjenju tehničkih uvjeta za tonsko snimanje stupiti na snagu i članci 13., 14., 15., 16., 17., 18. i 19. ZIPZPP/22. Do tada će se primjenjivati odredbe prethodno važećeg ZPP-a.

5. ZAKLJUČAK
Novim izmjenama i dopunama ZPP-a dodatno je uređena provedba tonskog snimanja ročišta, uvođenjem pisanog transkripta kao pomoćnog alata tonske snimke ročišta, a koji će zajedno sa zapisnikom i tonskom snimkom ročišta, predstavljati nov način vođenja i administriranja sudskih rasprava u parničnim postupcima u smjeru potpune digitalizacije hrvatskog pravosuđa. Zakonodavac je odgodio stupanje na snagu odredbi o obveznom tonskom snimanju do donošenje odluke ministra nadležnog za poslove pravosuđa, kojom će se utvrditi jesu li ispunjeni tehnički uvjeti za tonsko snimanje ročišta na pojedinim sudovima, a tu odluku donijet će do 1. srpnja 2027. U prijelaznom razdoblju zasigurno će biti prostora za testiranje novog koncepta vođenja zapisnika i ročišta, kao i za uhodavanje svih sudionika parničnog postupka.

Nadalje, navedene izmjene i dopune koje je unio ZIDZPP/25 u svezi sa ZIDZS/25 dovode do konačnog rezultata da pravni mehanizam usklađivanja sudske prakse u parničnom postupku odgovara zahtjevima učinkovite pravne zaštite iz članka 19. stavka 1. podstavka 2. UEU-a, a osobito zahtjevima pravnih standarda poput neovisnog suda, zakonom ustanovljenog suda, kontradiktornog postupka i transparentnosti pravnih normi kroz koje je Sud EU-a prosuđivao hrvatski mehanizam ujednačavanja sudske prakse u presudi Hann-Invest.

Ove izmjene i dopune dovode do transparentnosti pravnih normi i poštovanja pravnog standarda zakonom ustanovljenog suda jer je jasno određeno zakonom tko i na koji način donosi odluku o predmetu u slučaju ocjene da nacrti sudskih odluka odstupaju od ustaljene prakse ili da praksa suda u vezi s određenim pravnim pitanjem nije jedinstvena. Obavještavanjem stranaka i umješača o prepuštanju odluke proširenom vijeću omogućava se vođenje kontradiktornog postupka, a brisanjem odredbi o obvezatnosti pravnih shvaćanja znatno se doprinosi standardu neovisnog suda. Međutim, na koji će način sve prethodno navedeno utjecati na ujednačavanje sudske prakse u budućnosti, pokazat će se u budućoj primjeni.

* Sudska savjetnica u Trgovačkom sudu u Zagrebu.
** Viša zemljišnoknjižna sudska savjetnica u Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.
1 Nar. nov., br. 146/25 – u nastavku teksta: ZIDZPP/25.
2 Dostupno na: https://curia.europa.eu/juris/document/document.jsf?text=&docid=288142& pageIndex=0&doclang=HR&mode=lst&dir=&occ=first&part=1&cid=9466759 - posjećeno 8. siječnja 2025.
3 Nar. nov., br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13 i 98/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u nastavku teksta: ZPP.
4 Zakon o sudovima (Nar. nov., br. 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22, 16/23, 155/23, 36/24 – u nastavku teksta: ZS).
5 Vlada Republike Hrvatske, Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku od 30. listopada 2025., 4.-5. Dostupno na: https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2025-10-30/161402/PZE_192.pdf - posjećeno 8. siječnja 2026.
6 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Nar. nov., br. 57/11).
7 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Nar. nov., br. 80/22 – u nastavku teksta: ZIDZPP/22).
8 Vlada Republike Hrvatske, Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku od 9. lipnja 2022., 27. Dostupno na: https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2022-06-09/165907/PZE_264.pdf - posjećeno 8. siječnja 2026.
9 Jozo Čizmić, “Novo uređenje zapisnika u parničnom postupku”, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 44, br. 1(2023), 3-4.
10 V. bilješku 5, 5.
11 Jozo Čizmić, “Novo uređenje zapisnika u parničnom postupku”, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 44, Rijeka, br. 1(2023), 17.
12 Vanja Bilić, “Troškovi postupka, dostava i tonsko snimanje glavne rasprave prema Zakonu o izmjenama i dopunama ZPP-a 2011.”, Novela zakona o parničnom postupku iz 2011., Zagreb, Novi informator, 2011., 80.
13 Jozo Čizmić, “Novo uređenje zapisnika u parničnom postupku”, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 44, br. 1(2023), 12.
14 Ivan David Ivković, “Tehnološka rješenja za učinkovitije pravosuđe”, pristup 16. prosinca 2025., Dostupno na: https://www.iusinfo.hr/strucni-clanci/tehnoloska-rjesenja-za-ucinkovitije-pravosude - posjećeno 8. 1. 2025.
15 Sudski poslovnik (Nar. nov., br. 37/14, 49/14, 8/15, 35/15, 123/15, 45/16, 29/2017, 33/17, 34/17, 57/17, 101/18, 119/18, 81/19, 128/19, 39/20, 47/20, 138/20, 147/20, 70/21, 99/21, 145/21, 23/22, 12/23, 122/23, 55/24, 136/24).
16 Ugovor o Europskoj uniji, Službeni list Europske unije C 202/25 (u nastavku teksta: UEU), dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/HR/legal-content/summary/treaty-on-european-union.html - posjećeno 8. 1. 2025.
17 Goranka Barać – Ručević, ‘’Pregled najvažnijih odluka Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava – 2023. – 2024.’’, Novine u građanskom zakonodavstvu -2024., 17.
18 V. bilješku 10.
19 V. bilješku 10.