Drage čitateljice i čitatelji Informatora!

Ponekad se pitam jeste li ikad kao ja poželjeli pokrenuti vremenski stroj i vratiti su u neko davno doba i proživjeti ga kao suvremenik tog doba. Pitam vas jer svi znamo da povijest, ma koliko bila učiteljica života, provjereno pišu pobjednici, dok gubitnici potroše vječnost dokazujući da postoji i druga strana njezine medalje. Hoću reći da izgleda da sve ovisi o kutu gledanja na stvari. Prateći događaje u proteklih godinu dana u Hrvatskoj, čini mi se da se hrvatska povijest gubi u prizmi tih gledanja i da smo došli do kritičnog trenutka u kojoj slavna misao Winstona Churchilla u obraćanju Donjem domu britanskog parlamenta 1940. godine, kada je rekao: “Ako započnemo svađu između prošlosti i sadašnjosti, shvatit ćemo da smo izgubili budućnost.” - zvuči kao Damoklov mač.

Usuđujem se reći da je hrvatska budućnost već neko vrijeme talac svađe između prošlosti i sadašnjosti i da bismo je mogli izgubiti ako ne nađemo način za pomirenje. Ne mislim se ovdje baviti niti pitanjem ustaškog pozdrava niti komunističkim zločinima jer se njima danas u javnom diskursu dovoljno bave političari i mediji, nekritično i puno puta iz puke koristi. Možda bi ih trebalo staviti u vremenski stroj i poslati u ta vremena da shvate o čemu pričaju. Mene, ipak, više zanima budućnost. Na ovom mjestu smatram da zbog ideološkog prepucavanja iz prošlosti u 2026. godinu ulazimo s nekoliko neriješenih pitanja koja su važna za hrvatsku budućnost, i to ne samo politički kako ih javnost vidi, nego puno više pravno, društveno, pa i ekonomski. Ta pitanja odnose se na situaciju da mjesecima nemamo predsjednika Vrhovnog suda RH, s jedne strane te da na tragu najava pojedinih parlamentarnih stranaka Ustavnom sudu RH prijeti moguća blokada rada ako predstojeći izbori za ustavne suce budu i dalje “politički”, a ne “stručni”, s druge strane.

Izbor predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda RH i ovaj put pokazao je da parlamentarna i izvršna vlast u Republici Hrvatskoj sudbenu vlast ne smatraju ravnopravnom granom vlasti u podjeli vlasti. Ako su hrvatski ustavotvorci ustavnom odredbom o izboru predsjednika Vrhovnog suda RH težili ostvarenju načela diobe vlasti putem uključivanja oblika međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti, u stvarnosti se dogodilo upravo suprotno: izbor predsjednika Vrhovnog suda od Hrvatskog sabora, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda na prijedlog predsjednika Republike postala je korisno, ako ne i moćno sredstvo u rukama političara kojim utječu i kontroliraju rad sudbene vlasti. Pogreške i formalizam u proceduri kao i marginalizacija Opće sjednice Vrhovnog suda u trenutačnom postupku izbora koji se, k tome, pretvorio u svojevrsno istražno povjerenstvo, potvrđuje ovo viđenje. S druge strane, očito je da je parlamentarnim strankama izbor ustavnih sudaca po kriteriju stručnosti, a ne političkoj potpori samo izgovor za ostvarenje političkih ciljeva koji nemaju veze sa željom da u Ustavni sud uđu stručni i neutralni suci. Jednostavno zato što izbor sudaca po logici stvari ovisi o političkoj potpori, a nju političari ne žrtvuju tek tako. Stoga bi možda bilo vrijeme da pređu s riječi na djela te da građanima javno, a ne u saborskim hodnicima, objasne zbog čega određeni kandidati imaju njihovu potporu u odnosu na druge kandidate. Na taj bi način izbor ustavnih sudaca mogao prestati biti poligon za političko nadmudrivanje i nakon trideset godina neslaganja oko izbora ući u fazu zrelog i odgovornog izbornog procesa. Jesu li političari spremni na taj iskorak, vidjet ćemo u 2026. godini.

Rezimirajući rad Informatora u 2025. godini, sa zadovoljstvom mogu konstatirati da je tijekom godine porastao broj priloga čiji su autori odvjetnici, što upućuje na zaključak da pripadnici te profesije ne pružaju samo pravnu pomoć svojim klijentima, nego teže isticanju pitanja i njihovoj široj stručnoj raspravi, čime potvrđuju svoju ustavnu zadaću. Također, pitanja koja svakodnevno dobivamo od vas govore u prilog povjerenja u stručnost koje imate u Informatoru, što nas čini posebno ponosnima. Tijekom 2025. godine trudili smo se biti ukorak s vremenom s najnovijim zakonodavnim promjenama u obliku organizacije različitih savjetovanja i radionica te našeg redovitog savjetovanja u području lokalne samouprave, Informatorovih dana lokalne samouprave. Svi oni pokazali su ne samo zadovoljstvo našim radom, nego i privrženost našem načinu organizacije tih savjetovanja i stručnjaka koji su za tu svrhu angažirani.

U 2025. godini, nažalost, ostali smo bez člana Nakladničkog savjeta, velikog zaljubljenika i podupiratelja Informatora, akademika Jakše Barbića, pravnika čije će ime ostati urezano zlatnim slovima ne samo u Informatoru, nego i u hrvatskoj pravnoj povijesti. Svi koji su ga poznavali složit će se da je njegov nepresušan entuzijazam i ljubav prema pravu do zadnjeg daha bio i ostat će najveći poticaj svakom pravniku te tako i nama na našem daljnjem putu kojim hodamo rame uz rame s vama, našim vjernim čitateljima.

U ime Novog informatora, direktorice Marine Šurbek, članova uredništva te osobno ime, želim vam sretnu Novu godinu i puno uspjeha na poslovnom i privatnom planu.

U ime bolje budućnosti, pozivamo vas na daljnju suradnju i razvoj prava i ekonomije u korist svih hrvatskih građana.

Sretno!

vaša Slavica Banić