1. Izvršavanje proračuna za 2007. godinu
Državni proračun Republike Hrvatske za 2007. godinu izrađen je u skladu s parametrima ekonomskog i društvenog razvoja usmjerenog na provedbu prethodnih godina započetih sektorskih reformi u skladu s Programom Vlade RH te Smjernicama Vlade Republike Hrvatske o prioritetima u javnom sektoru i na osnovi parametara makroekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2007.-2009. godine. Imajući na umu procjene makroekonomskih parametara za sljedeće razdoblje i sukladno tome rasta javnih prihoda kao i prioritete u izvršavanju obveza, servisiranja duga i zakonom propisanih razina javnih rashoda usmjerenih na provedbu sektorskih reformi, Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna za 2007. godinu utvrđene su daljnje mjere ograničenja zaduživanja s jedne strane i određeni oblici poticanja dijela javnog sektora i gospodarstva s druge strane. Zakon o izvršavanju za 2007. godinu, kao i prethodnih godina, sadržava odredbe propisane Zakonom o proračunu kojima se osigurava provedba osnovnog planskofinancijskog akta Republike Hrvatske - Državnog proračuna u sljedećoj godini te drugih subjekata u javnom sektoru koji se izravno ili neizravno financiraju iz javnih prihoda. Mogli bismo reći da je taj Zakon gotovo identičan Zakonu o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2006. godinu, uz odstupanja u dijelu nominalnih ograničenja planirane proračunske zalihe, iznosa novog zaduživanja i državnih jamstava. Kao i za 2006. godinu, Zakonom je jasno definiran udjel ukupnog državnog duga u 2007. godini u bruto domaćem proizvodu te transparentnije definiranje poticanja u gospodarstvu.

1.1. Prihodi i primici, rashodi i izdaci državnog proračuna te njihovo izvršavanje
U segmentu izvršavanja Državnog proračuna Republike Hrvatske za sljedeću godinu posebno je regulirano upravljanje prihodima i rashodima i trošenje proračunskih sredstava, među kojima posebno ističemo sljedeće: - u Posebnom dijelu Državnog proračuna za 2007. godinu, sukladno organizacijskoj klasifikaciji i pozitivnim zakonskim propisima, utvrđeni su nositelji sredstava odnosno proračunski korisnici kojima su sredstva raspoređena po drugim proračunskim klasifikacijama - programima (aktivnostima i projektima), po vrstama rashoda i izdataka, na temelju drugih zakona i propisa donesenih na temelju zakona, a čime su utvrđeni bitni elementi potrošnje za 2007. godinu, sukladno proračunskim načelima; - Zakonom o izvršavanju za 2007. godinu propisan je postupak, uvjeti, način i razina raspolaganja sredstvima, ovlasti korisnika i nadležnih tijela ministarstva financija, a sve to na temelju mjesečnih financijskih planova korisnika proračuna za tekuću, 2007. godinu, mjesečnih i dodatnih dodjela te sukladno razini osiguranih sredstava, dospijeću obveza i odobrenju Državne riznice odnosno osoba ovlaštenih u toj upravi Ministarstva financija. Prema Zakonu o proračunu (čl. 55.), svaki javni rashod i izdatak iz državnog proračuna mora se temeljiti na vjerodostojnoj knjigovodstvenoj ispravi kojom se dokazuje obveza plaćanja, s tim da odgovorna osoba mora prije isplate provjeriti i potpisati pravni temelj i visinu obveze koja proizlazi iz knjigovodstvene isprave. Ministar financija uređuje pravilnikom, a poglavarstvo svojim aktom, način preuzimanja obveza i izvještavanja o preuzetim obvezama te način isplate iz proračuna.

1.2. Trošenje proračunskih sredstava
Radi osiguranja tekuće likvidnosti tek po nalogu ministra financija mogu se povlačiti sredstva s računa korisnika. Imajući na umu priljev i odljev prihoda i primitaka te dinamiku izvršavanja rashoda i izdataka, a radi održavanja tekuće likvidnosti, Ministarstvo financija može povlačiti raspoloživa sredstva s računa korisnika. To povlačenje sredstava proračunskog korisnika ima privremeni karakter te se nakon ostvarenja likvidnih sredstava državnog proračuna ta sredstva stavljaju na raspolaganje korisniku. Sustav računa za izvršavanje državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisuje da korisnici mogu imati samo jedan račun koji je dio proračuna. Bitno je naglasiti da državni proračun ima jedan račun za sva plaćanja te da proračunski korisnici također imaju jedan račun koji je dio računa državnog proračuna RH. Trošenje proračunskih sredstava obavlja se sukladno članku 62. Zakona o proračunu i Zakona o platnom prometu kojim je propisan način i uvjeti otvaranja i zatvaranja računa preko kojih se izvršava državni proračun i financijski planovi proračunskih korisnika. Prema članku 7. Zakona o izvršavanju za 2007. godinu, korisnici državnog proračuna koji ostvare devizna sredstva obavljanjem usluga dužni su ih uplatiti na devizni račun državnog proračuna. Taj račun vodi Ministarstvo financija, s tim da ostali korisnici državnog proračuna mogu imati račun koji je dio deviznog računa državnog proračuna, ali to jedino na temelju prethodne suglasnosti Ministarstva financija. Sredstva na deviznom računu proračuna koriste se samo za plaćanje planiranih proračunskih rashoda i izdataka. Navedeno je u skladu sa Zakonom o proračunu, koji propisuje jedinstveni riznički račun i račune korisnika koji su dio toga računa. Proizlazi da se, s obzirom na obvezu poslovanja prema jedinstvenom rizničkom računu, i nadalje otvaranje deviznih računa kao dijela deviznog računa državnog proračuna koji vodi Ministarstvo financija te trošenje deviznih sredstava korisnika državnog proračuna u tijeku proračunske godine vezuje i ograničava uz odobrenje Ministarstva financija. Pogrešno i više uplaćeni prihodi u državni proračun vraćaju se uplatitelju na teret tih prihoda državnog proračuna, s tim da rješenje o tome donosi Ministarstvo financija.

1.3. Proračunska zaliha Državnog proračuna za 2007.
Prema Zakonu o proračunu, sredstva proračunske zalihe koriste se: - za nepredviđene namjene, za koje u državnom proračunu nisu osigurana sredstva ili - za namjene za koje se tijekom godine pokaže da za njih nisu utvrđena dostatna sredstva, jer ih pri planiranju proračuna nije bilo moguće predvidjeti. Nepredviđene namjene za koje se koriste sredstva proračunske zalihe su: - financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda, epidemija, ekoloških nesreća ili izvanrednih događaja koji mogu ugroziti okoliš i ostalih nepredvidivih nesreća - izvršavanje sudskih odluka i nagodbi za isplatu naknade i rente te - drugi nepredviđeni rashodi u tijeku godine. Ako tijekom godine dođe do promjene ustrojstva i nadležnosti proračunskih korisnika kojima se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, obvezatna je preraspodjela sredstava na novoosnovanog korisnika odnosno na novu aktivnost ili pak prijenos sredstava u tekuću proračunsku zalihu. O korištenju sredstava proračunske zalihe odlučuje Vlada. Zakonske odredbe koje utvrđuju konkretnu namjenu svake proračunske zalihe, pa i one državnog proračuna, ovdje posebno ističemo, jer se veći broj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (godišnje najmanje 30 jedinica) često javlja Vladi RH i Ministarstvu financija s molbom za odobrenje jednokratne novčane pomoći njihovu proračunu za pokriće starih dugova i završenih ili započetih investicija odnosno osiguravanje redovitog funkcioniranja. S obzirom na načelo javnosti, sveobuhvatnosti i transparentnosti javnih rashoda, Zakonom je utvrđeno da je, ako tijekom godine dođe do promjene organizacije i obuhvata djelokruga državne uprave, nužno objaviti novi raspored sredstava između subjekata - proračunskih korisnika.

1.4. Osnovice za utvrđivanje rashoda za zaposlene, ostalih materijalnih prava i drugih prava zaposlenika/osiguranika koji se financiraju iz državnog proračuna
Osnovicu za izračun plaće utvrđuju Vlada i sindikati posebnim dodatkom kolektivnom ugovoru svake godine u postupku donošenja državnog proračuna za sljedeću godinu. Osnovica za obračun plaće korisnika državnog proračuna, prema planu proračuna, utvrdit će se tako da se osnovica iz 2006. godine, tj. iznos od 4.546,85 kuna uveća za 6,0%. Tako osnovica za 2007. godinu iznosi 4.819,66 kuna s primjenom od 1. siječnja 2007. Sredstva za ostala materijalna prava proračunskih korisnika državnog proračuna isplaćuju se korisnicima prema kolektivnim ugovorima u visini i opsegu utvrđenom između Vlade Republike Hrvatske i sindikata, u dijelu za koji ovim Zakonom nije drukčije propisano. Zakonom o izvršavanju utvrđene su osnovice za naknadu plaće za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta, opremu novorođenog djeteta te propisana sredstva za ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Osnovica za utvrđivanje naknada i druga primanja, na temelju posebnih propisa, iznosi 3.326,00 kuna i nije se mijenjala od 2004. godine.

2. Opseg zaduživanja i jamstava države te upravljanje javnim dugom i financijskom i nefinancijskom imovinom
Pitanje zaduživanja države, županije, grada i općine, davanja jamstava na razini države i nižim razinama, ovlasti izvršim tijelima i moguća ograničenja, propisano je Zakonom o proračunu. Tako je člankom 75. toga Zakona propisano da se zakonom kojim se uređuje izvršavanje godišnjeg proračuna utvrđuje gornji iznos novog zaduživanja, kao i obveza s osnove tekućih otplata državnoga duga (te druga kratkoročna zaduživanja). Člankom 83. Zakona o proračunu propisano je da se godišnjim Zakonom o izvršavanju državnog proračuna za proračunsku godinu utvrđuje: ukupan iznos novoga državnoga duga i državnih jamstava koji se mogu preuzeti ili izdati u tijeku proračunske godine i ukupan iznos državnoga duga na kraju proračunske godine.

2.1. Zaduživanje i državna jamstva
Člankom 25. Zakona o izvršavanju za 2007. godinu propisano je da se Vlada može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 13,6 milijardi kuna, s tim da se tekuće otplate glavnice državnoga duga planiraju u iznosu od 8,7 milijardi kuna. Pritom tekuće otplate i pripadajuće kamate, kao i dosad, imaju prednost pred svim ostalim izdacima u izvršavanju državnog proračuna. U iznosu ukupnog kredita koji država može uiteti, sadržan je iznos kredita za Hrvatske ceste d.o.o. i Hrvatske autoceste d.o.o Zagreb. Budući da je Zakonom propisano da tekuće otplate glavnice državnoga duga, iskazane u Računu financiranja te pripadajuće kamate, imaju u izvršavanju državnog proračuna prednost pred svim ostalim izdacima, nužno je da ta prednost bude ispoštovana i na razini općina, gradova i županija. Naime, ima jedinica lokalne samouprave koje neredovno otplaćuju svoje kredite i druge obveze, a dalje stvaraju i povećavaju proračunsku potrošnju dovodeći svoj proračun u nezavidan položaj, koji rezultira zahtjevom za pomoći iz državnog proračuna. Visina državnog duga u 2007. godini ne može iznositi više od 51% od ukupnog bruto domaćeg proizvoda u 2007. godini, uvažavajući visinu postojećeg duga kao i činjenicu mogućih zaduženja u 2007. godini. Člankom 27. Zakona propisano je da mjenice na teret državnog proračuna može izdavati samo ministar financija. U tom smislu dane su ovlasti Vladi za davanje financijskih i činidbenih državnih jamstava i godišnja visina tih jamstava (4,9 milijardi kuna) te uvjeti, načini i postupci izdavanja državnih jamstava i naplate duga s osnove jamstva. Smatramo nužnim da se i u lokalne odluke o izvršavanju proračuna za 2007. godinu ugrade odgovarajuće odredbe, sukladno Zakonu o proračunu te odgovarajući iznos jamčevne zalihe za jamstva kako bi se osiguralo normalno funkcioniranje i izvršavanje javnih rashoda i preuzetih obveza. Zakonom o izvršenju za 2007. godinu jasnije je definirana obveza nadležnog ministarstva prema tražitelju državnog jamstva te rokovi i obuhvat procjena u postupku ocjenjivanja zahtjeva. Nadležno ministarstvo treba ocijeniti razvojni program tražitelja jamstva, njegov bonitet, ocjenu stanja zaduženosti, učinke novog zaduženja na mogućnost razvoja i likvidnosti i dati svoje mišljenje i opredjeljenje o jamstvu. Pri ocjeni zahtjeva za davanje državnog jamstva uzima se u obzir potpora kapitalnim ulaganjima u razvoj kojim se poboljšavaju opći uvjeti gospodarskog djelovanja i koji utječu na izvoznu i gospodarsku stabilnost i važnost u regionalnom razvoju, s tim da se državno jamstvo može dati isključivo pravnoj osobi. U Zakonu je i nadalje propisana mogućnost davanja činidbenih državnih jamstava vezanih uz okončanje posla, koja se mogu davati na temelju primljenih predujmova u novcu ili imovini za gradnju brodova (do njihove isporuke), nabavu zrakoplova (na temelju dugoročnog ugovora o zakupu) te za infrastrukturne projekte (promet i veze, energetika, zaštita okoliša) koji se izvode na osnovi koncesija ili zajedničkih ulaganja. Sukladno Zakonu o izvršavanju, državno jamstvo Vlada daje u obliku posebnog dokumenta ili ugovora o jamstvu, a za dano jamstvo zaračunava se provizija od 0,5% njegove vrijednosti. Zakonom o izvršavanju za 2007. godinu, kao i u prethodne dvije godine propisano je da se pravne osobe u većinskom ili neizravnom državnom vlasništvu ne mogu zadužiti odnosno dati jamstvo bez suglasnosti Vlade Republike Hrvatske ako vrijednost kreditnog posla s inozemstvom ili davanja jamstava prelazi iznos od 7,5 milijuna kuna.

2.2. Ograničavanje zaduživanja općina, gradova i županija
Općina, grad i županija mogu se zadužiti uzimanjem kredita kod banaka u Republici Hrvatskoj i izdavanjem vrijednosnih papira na temelju zakona. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samuprave može se zadužiti samo za investiciju uz prethodnu suglasnost Vlade RH, s tim da ukupan godišnji anuitet može iznositi najviše 20% prihoda ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se jedinica zadužuje, uključujući sva prethodna zaduženja, dana jamstva i novi godišnji anuitet. Općina, grad i županija mogu dati samostalno jamstvo ustanovi čiji je osnivač, kao i pravnoj osobi u njezinom većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu, i to za ispunjenje obveza, s tim da to jamstvo uključuje u opseg njezinog mogućeg zaduživanja iz članka 106. Zakona o proračunu. U izračun se uzimaju i obveze po kreditima koji su izdani bez suglasnosti Vlade Republike Hrvatske. Člankom 86. stavak 7. Zakona o proračunu propisano je da Vlada može predložiti mjere ograničenja u svezi sa zaduživanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunskih fondova navedenih u Zakonu o izvršavanju državnog proračuna za određenu godinu. Osim uvjeta koje lokalna jedinica mora ispuniti na temelju članka 104.-106. Zakona o proračunu, člankom 12. Zakona o izvršavanju za 2007. godinu propisan je dodatni uvjet pod kojim Vlada može dati suglasnost za zaduženje općinama, gradovima i županijama. Suglasnost za zaduženje može se dati samo onoj jedinici lokalne samouprave i jedinici područne (regionalne) samouprave, koja je u 2006. godini ostvarila prihode iznad rashoda poslovanja koje je iskazala u svojem financijskom izvještaju za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2006. na Obrascu PR-RAS. Znači, suglasnost može dobiti samo jedinica koja je u Obrascu PRRAS iskazala višak prihoda poslovanja u stupcu 7 pod oznakom AOP 223. Time je Vlada Republike Hrvatske dobila ograničenje za davanje suglasnosti za zaduženje općinama, gradovima i županijama. Naime, Zakonom o izvršenju za 2007. utvrđen je iznos do kojega Vlada Republike Hrvatske može izdati suglasnosti u 2007. godini. Ukupni iznos do kojeg se mogu dati suglasnosti za zaduženje iznosi 2,3% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih općina, gradova i županija (570 jedinica) iskazanih u navedenim godišnjim financijskim izvještajima (Obrazac PR-RAS u stupcu 7 pod oznakom AOP 001). Za 2007. godinu povećan je ukupni iznos do kojeg Vlada Republike Hrvatske može u 2007. godini dati suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave sa 2% na 2,3% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih općina, gradova i županija iskazanih u njihovim financijskim izvještajima o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za 2006. godinu, čime se ne će narušiti makroekonomske i fiskalne projekcije limita zaduživanja, a jedinicama će se pomoći da realiziraju nužne investicije iz svojeg samoupravnoga djelokruga. Međutim, propisani su i određeni izuzeci koji ne ulaze u dopuštenu kvotu od 2,3% prihoda jedinica do kojih Vlada RH može dati suglasnost. To su: - općine, gradovi i županije kojima je Vlada izdala suglasnosti za zaduženje do 31. prosinca 2006., a nisu korištene u 2006. godini - općine, gradovi i županije koji su na području posebne državne skrbi i - jedinice lokalne samouprave koje ostvaruju kreditna sredstva za nabavu nefinancijske imovine iz sredstava Fonda za regionalni razvoj i Fonda za razvoj i zapošljavanje. Valja istaknuti da Odluke o davanju suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje je Vlada RH donijela do 31. prosinca 2006., a koje se mogu početi koristiti tek od 1. siječnja 2007. g., ulaze u navedeno ograničenje od 2,3% kvote.

2.3. Javno privatno partnerstvo u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave
Općine, gradovi i županije te ustanove čiji je osnivač odnosna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te trgovačka društva u većinskom vlasništvu odnosnih jedinica, kao javni partneri mogu sklopiti ugovor o javno-privatnom partnerstvu (JPP), i to prema modelu privatno financijske inicijative (PFI model). Jedan od osnovnih uvjeta pod kojim se može zaključiti ugovor je da ukupan godišnji iznos svih naknada koje javni partner temeljem svih ugovora o JPP-u plaća privatnim partnerima ne prelazi 35% ostvarenog proračunskog prihoda 2006. godine, umanjen za kapitalne prihode. Za sklapanje navedenog ugovora potrebna je prethodna suglasnost Ministarstva financija i nadležnih državnih tijela (ministarstva ili drugog središnjeg tijela državne uprave) u čijoj je nadležnosti predmet ugovora. Za općine, gradove i županije, koje su preuzele financiranje decentraliziranih funkcija, ostvareni proračunski prihodi umanjuju se i za prihode ostvarene temeljem dodatnog udjela poreza na dohodak te za dio pomoći izravnanja iz državnog proračuna.

2.4. Upravljanje državnom imovinom i dugovima
Upravljanje državnom imovinom i dugovima je posebno značajno pitanje i predmet mnogih rasprava. Stoga posebno upućujemo na nužnost primjene Zakona o proračunu i posebnih propisa koji reguliraju to područje, među kojima je ne samo Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima već i Zakon o izvršavanju državnog proračuna za odnosnu godinu. Posebno moramo napomenuti da pri donošenju odluka valja voditi računa ne samo o djelatnosti i djelokrugu rada određenog korisnika, već i od načinu i izvorima njegova financiranja, a sve u općem javnom interesu građana kojima služi i koji ih financiraju iz poreznih i neporeznih obveznih davanja. Upravljanje državnom imovinom (nefinancijskom dugotrajnom imovinom) uređeno je tako da sami proračunski korisnici upravljaju nefinancijskom dugotrajnom imovinom koju posjeduju, što podrazumijeva korištenje imovine, njezino održavanje i davanje u zakup. Čelnik korisnika mora imovinom kojom upravlja upravljati s brigom dobroga gospodara i voditi popis o toj imovini u skladu s člankom 126. Zakona o proračunu prema kojemu ta imovina ulazi u bilancu dugotrajne imovine Republike Hrvatske. Slobodnim novčanim sredstvima proračuna izravno raspolaže ministar financija. Sredstva moraju biti uložena tako da su na raspolaganju ako ih treba upotrijebiti za namjene koje su predviđene u proračunu, a prihodi od upravljanja slobodnim novčanim sredstvima uplaćuju se u proračun, i nisu vlastiti prihodi korisnika, kao što ih neki od zainteresiranih tumače. Mjenice na teret državnog proračuna može izdavati samo ministar financija, a ne i drugi čelnici državnih tijela koja se financiraju iz sredstava državnog proračuna. Napominje se da će kontrolu i praćenje izvršavanja državnog proračuna i nastanka obveza obavljati sustav Državne riznice. Svako izdavanje mjenica i drugih sredstava osiguranja ujedno je i neizravno zaduživanje, što je ograničeno zakonskim normama i na razini lokalne vlasti, a provodi se sukladno Zakonu o proračunu i Zakonu o izvršavanju.

3. Poticajne mjere u gospodarstvu, pomoći i korištenje namjenskih prihoda
Zakonom o izvršavanju za 2007. godinu propisane su određene poticajne mjere u gospodarstvu i drugim djelatnostima na temelju kojih se poboljšava položaj određenog dijela korisnika državnih potpora (gospodarstvenih subjekata, proračunskih korisnika i javnih ustanova iz znanstvenoistraživačke i vatrogasne djelatnosti, financijskih institucija u vlasništvu države čija je djelatnost u području obnove i razvitka te općina, gradova i županija).

3.1. Državne potpore
U Državnom proračunu RH za 2007. godinu za temeljni kapital, subvenciju kamata i udjel u kreditima Hrvatske banke za obnovu i razvitak u 2007. godini, osiguran je iznos od 595 milijuna kuna. Zakonom o izvršavanju za 2007. godinu propisano je da se u državnom proračunu za 2007. godinu planiraju sredstva za državne potpore na temelju propisa i godišnjih planova nadležnih ministarstava, s tim da će se doznaka tih sredstava pravnim i fizičkim osobama obustaviti ako te osobe do podnošenja zahtjeva nisu izvršile svoje obveze prema državi s osnove poreza, carine i drugih davanja. Naime, nadležna ministarstva (u roku 30 dana od donošenja državnog proračuna) trebaju utvrditi godišnji Plan korištenja državnih potpora i dostaviti ga ministarstvu financija i Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja. Tim se planom usklađuju planirana sredstva s pravima korisnika na temelju važećih propisa. Planom se utvrđuju sredstva, mjere i kriteriji namjene, kao i mjere za nenamjensko korištenje, odnosno neispunjavanje obveza i ugovora koje se podupiru potporama. Plan se razrađuje i prema proračunskoj dinamici povlačenja sredstava. Ako dođe do značajnijih promjena uvjeta poslovanja, plan se može izmijeniti, s tim da se u roku osam dana treba dostaviti ministarstvu financija. Kao bitno treba naglasiti da nadležno ministarstvo može obustaviti državne potpore onim korisnicima za koje utvrdi da nisu ispunjavali obveze za proteklu godinu prema državi, ili su nenamjenski koristili sredstva potpore.

3.2. Povrat plaćenog poreza na dodanu vrijednost – vatrogastvu i znanstvenoj djelatnosti
Zakonom o izvršavanju za 2007. godinu također je propisan povrat poreza na dodanu vrijednost, plaćen po računima za nabavu opreme, materijala i usluga za obavljanje vatrogasne djelatnosti u 2007. godini, a radi provedbe odredbe članka 48. Zakona o vatrogastvu². Sredstva ostvarena od povrata poreza na dodanu vrijednost mogu se koristiti samo za investicijsku izgradnju i nabavu opreme za obavljanje vatrogasne djelatnosti. Isto se odnosi i na povrat uplaćenog poreza za nabavljenu opremu za tehnologijsko istraživačke i znanstvenoistraživačke projekte ustanovama koje obavljaju navedenu djelatnost. Povrat se vraća ustanovama registriranim po posebnim propisima koje nisu upisane u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa verificirat će projekte i izdati suglasnost za nabavu opreme koja služi za realizaciju projekata.

4. Pomoći područjima posebne državne skrbi i županijama

4.1. Povrati poreza na dohodak obveznicima poreza na dohodak s područja posebne državne skrbi i brdsko-planinskih područja na teret države
U 2007. godini država će na teret svojih prihoda izvršiti povrat poreza na dohodak građanima obveznicima s područja posebne državne skrbi, i to: za 111 općina i gradova I. i II. skupine područja posebne državne skrbi, za 69 općina posebne državne skrbi III. skupine i za 45 općina koje imaju status brdsko-planinskih područja te za 20 županija za građane na navedenim područjima.

4.2. Zakonski kriteriji za izračun pomoći proračunima općina i gradova na području posebne državne skrbi (I. i II. skupine) i županijama
Člankom 35. Zakona o izvršavanju za 2007. godinu propisani su zakonski kriteriji za utvrđivanje visine pomoći županijama, gradovima i općinama s područja I. i II. skupine posebne državne skrbi na kojoj (prema popisu iz 2001. godine) u 111 općina i gradova živi 889.661 stanovnika od čega na području naselja koja imaju status posebne državne skrbi živi 482.084 stanovnika. Kao i prethodne godine utvrđena je namjena pomoći županijama, i to za kapitalne projekte, razvojne programe županija, kao i za općine i gradove na njihovu području. Kriteriji za izračun i raspodjelu pomoći županijama su:
1. fiskalni kapacitet županije i
2. gustoća naseljenosti.
Za izračun fiskalnog kapaciteta korišteni su pokazatelji i mjerila, i to:
1. broj stanovnika prema popisu iz 2001. godine,
2. prosjek prihoda županijskog proračuna za 2005. godinu po stanovniku na razini države (državni prosjek) i
3. prihodi županijskog proračuna za 2005. godinu po stanovniku županije.
Za gustoću naseljenosti korišteni su sljedeći pokazatelji:
1. broj stanovnika RH (bez Grada Zagreba) po 1 km2 površine RH (državni prosjek) i
2. broj stanovnika pojedine županije po 1 km2 površine županije.
Županija ima obvezu raspodijeliti najmanje 75% iznosa dobivene pomoći u 2007. godini na općine i gradove sa svojega područja, ali samo na one koji nisu izravno korisnici pomoći iz Državnog proračuna za 2007. godinu. Napominjemo da županije propisuju vlastite kriterije za raspodjelu navedenog dijela pomoći na općine i gradove. Tijelo koje donosi odluku o rasporedu sredstava pomoći i rok za njezino donošenje, kao i rok za dostavu odluke Ministarstvu financija, je županijsko poglavarstvo koje je do 30. ožujka 2007. godine dužno donijeti raspored sredstava za općine i gradove, a odluku o rasporedu dostaviti Ministarstvu financija u roku 15 dana nakon donošenja.

4.3. Pomoći gradovima i općinama na području posebne državne skrbi
Raspored pomoći općinama i gradovima rezultat je primjene Zakona o područjima posebne državne skrbi, odnosno klasifikacija općina i gradova po skupinama iz Zakona. Kriteriji za izračun i raspodjelu pomoći općinama i gradovima su sljedeći:
1. fiskalni kapacitet - prosjek prihoda po stanovniku za 2005. godinu općina i gradova na razini države (državni prosjek), prosjek prihoda po stanovniku skupine, odnosno pojedine općine i grada,
2. broj stanovnika po 1 km² na razini I. i II. skupine područja posebne državne skrbi i broj stanovnika po 1 km² pojedine općine i grada,
3. udjel rashoda za kapitalne programe za 2005. godinu u ukupnim rashodima,
4. racionalnost izvršenja funkcija sustava (broj zaposlenih, rashod po zaposlenom) i
5. rashodi za funkcije grada ispod 30.000 stanovnika u 2005. godini.
Namjene za koje se mogu koristiti pomoći iz državnog proračuna jesu: - županije mogu koristiti pomoći samo za ulaganja u kapitalne programe - rashode za nabavu nefinancijske imovine (skupina 4 Računskog plana proračuna, osim za nabavu osobnih automobila osnovni račun - 42311); - općine i gradovi mogu koristiti pomoći samo za financiranje rashoda za materijal i energiju i za ulaganja u kapitalne programe - rashodi za nabavu nefinancijske imovine (skupina 4 Računskog plana proračuna, osim za nabavu osobnih automobila osnovni račun - 42311). Zakonom je propisana obveza izvještavanja o utrošku sredstava i rok izvještavanja Ministarstva financija. Raspoloživa sredstva pomoći za 2007. godinu u Državnom proračunu su planirana u iznosu od 81,2 milijuna kuna i raspodjeljuju se na sljedeći način: - 42,5 milijuna kuna za 12 županija (8 županija neće dobiti izravno pomoći iz državnog proračuna, jer ne zadovoljavaju zakonske kriterije, već će dobiti sredstva neizravno putem preuzimanja povrata poreza na dohodak obveznicima s područja posebnog državnog interesa), - 38,7 milijuna kuna za 56 općina i gradova (11 gradova i 45 općina), ostalih 55 će dobiti neizravno putem povrata poreza građanima, a koje bi morali vraćati iz svoga proračuna jer je procjena povrata veća nego što bi dobili temeljem kriterija.

4.4. Pomoći područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima iz državnog proračuna – porez na dobit
Kao rezultat promjene raspodjele zajedničkih poreza kroz izmjene i dopune Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uz zadržavanje posebnog položaja područja posebne državne skrbi, člankom 36. Zakona o izvršavanju propisano je da će se općinama i gradovima na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima isplaćivati pomoći iz Državnog proračuna u visini poreza na dobit koji se ostvaruje na području od posebne državne skrbi i brdsko-planinskom području.

5. Korištenje namjenskih prihoda, primitaka i donacija
Zakonom o izvršavanju propisana je obveza uplaćivanja namjenskih prihoda i primitaka u proračun. Pod namjenskim prihodima i primicima podrazumijevaju se pomoći, prihodi i primici proračunskih fondova, prihodi od vlastite djelatnosti proračunskih korisnika, prihodi od prodaje ili zamjene državnog, odnosno lokalnog vlasništva i naknade s naslova osiguranja. Zakonom o izvršavanju državnog proračuna mogu se propisati i druge vrste namjenskih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka. Člankom 50. Zakona o proračunu propisano je da ako su namjenski prihodi i primici u proračun uplaćeni u nižem opsegu nego što je iskazano u proračunu, korisnik može preuzeti i plaćati obveze samo u visini stvarno uplaćenih, odnosno raspoloživih sredstava. Ministar financija pravilnikom, a poglavarstvo svojim aktom, uređuje namjenu i uvjete korištenja te način iskazivanja i evidentiranja namjenskih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka u proračun za sredstva vlastite djelatnosti. Namjenski prihodi i primici koji nisu bili iskorišteni u prethodnoj godini, osim onih koje proračunski korisnik ostvari vlastitom djelatnošću, prenose se u proračun za tekuću proračunsku godinu, s tim da se za opseg prenesenih prihoda i primitaka povećava financijski plan proračunskog korisnika. Zakonom o izvršavanju za 2007. godinu propisano je izuzeće od obveze uplate namjenskih prihoda, primitaka, pomoći, donacija, prava (dionica) za znanost, visoko obrazovanje, zdravstvo, pravosuđe, izvršenje sankcija, kulturu i diplomatsko-konzularna predstavništva u državni proračun.

6. Odgoda naplate poreza i doprinosa
Zakonom o izvršavanju za 2007. godinu uređuje se način i postupak odgode, odnosno obročne otplate poreza i doprinosa poreznih obveznika u 2007. godini. Naime, daje se mogućnost odgode plaćanja ili odobrenja obročne otplate dospjelih nenaplaćenih javnih davanja uz suglasnost Vlade, i to s rokom odgode od jednog mjeseca, a uz obročnu otplatu do 10 mjeseci i redovito izvršavanje obveza. Provedbom navedenog omogućava se naplata dospjelih proračunskih i izvanproračunskih potraživanja od obveznika javnih davanja, a da se ne dovodi u pitanje njihovo nužno poslovanje radi izvršenja dospjelog, a neplaćenog duga.

7. Kazne i mjere za neispunjavanje obveza u izvršavanja proračuna
Zakonom o izvršavanju za 2007. godinu propisano je izricanje novčane kazne za prekršaj za odgovornu osobu korisnika državnog proračuna, u skladu sa Zakonom o proračunu i Zakonom o prekršajima. Kazne su zapriječene u rasponu od 10 tisuća kuna do 100 tisuća kuna, uz uvažavanje težine i posljedica koje nastaju neispunjavanjem obveza u izvršavanju proračuna. Uz novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera obustave daljnjih mjesečnih dodjela dok korisnik ne uskladi svoje poslovanje sa zakonom.

1 Nar. nov., br. 137/06.
2 Nar. nov., br. 106/99, 117/01, 36/02, 96/03, 139/04 i 174/04.