1. UVOD
Izmjenama i dopunama Zakona o strancima (Nar., nov., br. 40/25), a koje su stupile na snagu 15. ožujka 2025., postojeća regulativa kojom se uređuje zapošljavanje visokokvalificiranih državljana trećih zemalja na području Republike Hrvatske, usklađena je s novom Direktivom (EU) 2021/1883 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2021. o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja visokokvalificiranih radnika te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2009/50/EZ (SL L 382, 28. 10. 2021.). Implementiranjem spomenute Direktive, Zakonom o strancima (Nar. nov., br. 133/20, 114/22, 151/22 i 40/25 – u nastavku teksta: ZOS) od 15. ožujka 2025. produžava se razdoblje važenja plave karte EU-a za visokoobrazovane radnike, s dosadašnjih dvadeset četiri na četrdeset osam mjeseci,¹ uvodi se mogućnost izdavanja plave karte za osobe koje nemaju obrazovnu kvalifikaciju, ali imaju određeno iskustvo i stručno znanje rada u IT sektoru, omogućava se zadržavanje privremenog boravka za vrijeme tzv. dopuštene nezaposlenosti te se olakšava reguliranje privremenog boravka članovima obitelji nositelja plave karte, a sve u cilju zadržavanja postojeće i zapošljavanja nove visokokvalificirane radne snage.

Plava karta EU-a² (u nastavku teksta: plava karta) termin je kojim se označava dozvola za boravak i rad koja se izdaje visokokvalificiranom radniku državljaninu treće zemlje kao biometrijska dozvola boravka koja njegova nositelja ovlašćuje na ulazak, ponovni ulazak, boravak i rad u Republici Hrvatskoj (u nastavku teksta: RH).³

Državljanin treće zemlje kojem je izdana plava karta ima jednaka prava kao i domicilni radnik glede uvjeta zapošljavanja i ostalih prava iz radnih odnosa, zaštite na radu i socijalnog (zdravstvenog) osiguranja, prava na sudjelovanje u štrajku, slobodu sindikalnog organiziranja i članstva u sindikatu ili bilo kojoj strukovnoj organizaciji te pravo pristupa robi i uslugama namijenjenima javnosti.⁴

Za potrebe ishođenja i rada na temelju plave karte, stranim državljanima priznaju se diplome, potvrde i stručne kvalifikacija koje su stekli u svojim matičnim i/ili drugim državama sukladno Zakonu o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (Nar. nov., br. 69/22).⁵

Plava karta izdaje se sukladno posebnim odredbama ZOS-a bez obveze ishođenja prethodnog pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (u nastavku teksta: HZZ). Budući da se plava karta izdaje bez prethodnog mišljenja HZZ-a, poslodavac koji zapošljava visokokvalificiranog državljanina treće zemlje nije dužan zadovoljiti uvjete koji su posljednjim izmjenama i dopunama ZOS-a uvedeni za poslodavce koji zapošljavaju strance temeljem „obične“ dozvole za boravak i rad, a koji se odnose na visinu ostvarenih primitaka, broj zaposlenih državljana RH, duljinu obavljanja registrirane djelatnosti u RH i dr.

Međutim, poslodavac je u postupku ishođenja plave karte dužan zadovoljiti neke druge posebne uvjete propisane ZOS-om, o kojima nešto više u tekstu koji slijedi.

2. POSTUPAK IZDAVANJA PLAVE KARTE EU-a
Plava karta izdaje se na temelju zahtjeva za izdavanje plave karte⁶ visokokvalificiranog državljanina treće zemlje ili poslodavca. Zahtjev se može podnijeti u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske zemlje u kojoj državljanin treće zemlje boravi ili u nadležnoj policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji u RH (u nastavku teksta: PU). Nadležnost PU-a određuje se prema mjestu boravka ili namjeravanog boravka državljanina treće zemlje odnosno kada zahtjev podnosi poslodavac, nadležnost PU-a određuje se prema sjedištu poslodavca ili prema mjestu namjeravanog rada državljanina treće zemlje.

Podnositelj je uz zahtjev za izdavanje plave karte obvezan dostaviti i druge dokumente kojima dokazuje postojanje uvjeta za izdavanje plave karte propisane ZOS-om, i to:

• dokaz da nije pravomoćno osuđen za kaznena djela iz matične države ili države u kojoj je boravio duže od godine dana neposredno prije dolaska u RH⁷
• ugovor o radu za obavljanje visokokvalificiranih poslova u kojem ugovorena bruto plaća nije manja od 1,5 prosječne mjesečne bruto isplaćene plaće u RH u protekloj godini prema službeno objavljenom podatku Državnog zavoda za statistiku
• dokaz kojim se dokazuje stručna kvalifikacija, a koji ovisno o vrsti profesije može biti:
• rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – za obavljanje poslova u profesiji koja je uključena u popis reguliranih profesija u RH
• dokaz o priznavanju stečene kvalifikacije u visokom obrazovanju – kvalifikacija mora biti u vezi s poslom koji će radnik obavljati u području nereguliranih profesija
• dokaz o stručnim vještinama visoke razine koji izdaje Povjerenstvo za vrednovanje znanja, vještina i kompetencija stečenih radnim iskustvom za izdavanje plave karte (u nastavku teksta: Povjerenstvo) imenovano od ministarstva nadležnog za rad za obavljanje poslova direktora u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija ili stručnjaka za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju - novost od 15. ožujka 2025.⁸

O zahtjevu za izdavanje plave karte odlučuje Ministarstvo unutarnjih poslova (u nastavku teksta: MUP) putem nadležnog PU-a. MUP će odbiti zahtjev ako nisu priloženi svi potrebni dokazi kojima se dokazuje postojanje uvjeta za izdavanje plave karte (npr. u ugovoru nije definirana odgovarajuća plaća, diploma nije verificirana ili nije dokazano postojanje stručnog znanja i sl.) te ako je u postupku rješavanja zahtjeva utvrđeno postojanje nekih od sljedećih činjenica:

• da su priloženi dokumenti stečeni prijevarom, krivotvoreni ili protuzakonito izmijenjeni
• da državljanin treće zemlje ima zabranu ulaska u RH ili izdano upozorenje od Sigurnosno obavještajne agencije
• da je glavna svrha osnivanja ili poslovanja poslodavca olakšavanje ulaska državljana trećih zemalja
• da poslodavac ne ispunjava obveze u odnosu na socijalnu sigurnost, prava radnika, zaštitu na radu, porezne obveze odnosno kolektivni ugovor koji obvezuje poslodavca
• da je za poslodavca otvoren stečajni postupak ili postupak likvidacije
• da poslodavac ne obavlja gospodarsku aktivnost u registriranoj djelatnosti u RH
• da se poslodavac nalazi na popisu poslodavaca kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada ili je pravomoćno sankcioniran zbog nezakonitog zapošljavanja.

Protiv rješenja MUP-a kojim se odbija zahtjev za izdavanje plave karte nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09 i 110/21).

3. RAZDOBLJE NA KOJE SE IZDAJE PLAVA KARTA
Plava karta se od 15. ožujka 2025. može izdati s rokom važenja od najdulje 48 mjeseci. MUP plavu kartu izdaje za razdoblje trajanja ugovora o radu, s time da ugovor o radu mora biti zaključen na razdoblje od najmanje 6 mjeseci. Ako je ugovor o radu sklopljen za razdoblje kraće od 48 mjeseci, plava karta izdat će se za razdoblje trajanja ugovora o radu uvećano za dodatna tri mjeseca, ali ne dulje od 48 mjeseci. Ako je razdoblje valjanosti putne isprave kraće od razdoblja od 48 mjeseca odnosno namjeravanog trajanja ugovora o radu, plava karta izdaje se na razdoblje valjanosti putne isprave.

Plava karta se od 15. ožujka 2025. izdaje kao biometrijska dozvola boravka, u koju se u rubriku „vrsta dozvole“ unose riječi: „plava karta EU-a“. Podaci o državljaninu treće zemlje, poslodavcu, roku važenja plave karte, zanimanju, radnom mjestu i osnovi temeljem koje je dozvola boravka izdana ne navode se više u plavoj karti, već u posebnoj potvrdi. Na osnovi izdane potvrde, strani radnik može započeti s radom kod poslodavca koji je u toj potvrdi naveden. Nositelj plave karte može raditi u RH samo na onim visokokvalificiranim poslovima koji su navedeni u potvrdi i samo kod onog poslodavca koji je naveden u potvrdi.

4. PROMJENA POSLODAVCA ZA VRIJEME TRAJANJA VAŽENJA PLAVE KARTE
Prema najnovijim izmjenama i dopunama ZOS-a, visokokvalificirani radnik može za vrijeme važenja plave karte promijeniti poslodavca radi obavljanja visokokvalificiranih poslova koji su navedeni u potvrdi bez izdavanja nove plave karte. O prestanku radnog odnosa odnosno o zasnivanju novog radnog odnosa radnik je dužan obavijestiti PU u roku od pet dana od dana nastupa tih okolnosti te PU-u dostaviti novi ugovor o radu s novim poslodavcem. U slučaju promjene poslodavca radi obavljanja istih visokokvalificiranih poslova ne izdaje se nova plava karta, već radnik nastavlja raditi kod novog poslodavca na temelju prije izdane plave karte, s time da se izdaje samo nova potvrda iz članka 128. st. 5. ZOS-a, u kojoj se navode podaci o novom poslodavcu. Visokokvalificirani radnik ne može početi raditi kod novog poslodavca bez da se prethodno nisu promijenili podaci o poslodavcu u potvrdi ili bez obavijesti PU-u o zaprimljenoj prijavi promjene poslodavca, u kojoj su navedeni podaci o novom poslodavcu. Nositelj plave karte može raditi kod poslodavca najdulje do isteka razdoblja važenja prethodno izdane plave karte, što znači da ako visokokvalificirani radnik želi nastaviti raditi u RH i nakon toga razdoblja mora zatražiti produljenje roka važenja plave karte.

5. DOPUŠTENO VRIJEME NEZAPOSLENOSTI NOSITELJA PLAVE KARTE
Nositelj plave karte za vrijeme njezina važenja može biti nezaposlen višekratno ili jednokratno (tzv. dopušteno vrijeme nezaposlenosti)⁹:

• do tri mjeseca, ako ima plavu kartu izdanu na razdoblje kraće od dvije godine
• do šest mjeseci, ako ima plavu kartu izdanu na razdoblje duže od dvije godine
• najdulje do 12 mjeseci zbog bolesti, invaliditeta ili korištenja mjera uređenih propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama.

Za vrijeme dopuštene nezaposlenosti nositelj plave karte može tražiti zaposlenje radi obavljanja visokokvalificiranih poslova koji su navedeni u potvrdi. Nadalje, za vrijeme dopuštene nezaposlenosti nositelj plave karte ima jednaka prava kao i nezaposleni državljanin RH glede zdravstvenog osiguranja, traženja zaposlenja, naknade za slučaj nezaposlenosti i dr. Ako se nositelj plave karte za vrijeme dopuštene nezaposlenosti ne zaposli kod novog poslodavca na poslovima za koje mu je izdana plava karta, državljanin treće zemlje više ne može boraviti u RH odnosno ukida mu se dozvola privremenog boravka te je dužan napustiti RH.

6. OBAVLJANJE SAMOSTALNE DJELATNOSTI NOSITELJA PLAVE KARTE
Posljednjim izmjenama i dopunama ZOS-a za nositelje plave karte uvedena je mogućnost da mogu uz radni odnos istovremeno obavljati samostalnu ili profesionalnu djelatnost sukladno uvjetima propisanima posebnim propisima kojima se uređuje samostalna ili profesionalna djelatnost, bez ishođenja bilo kakve dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi. Dakle, od 15. ožujka 2025. nositelj plave karte koji je zaposlen i radi u Hrvatskoj kod nekog poslodavca kao visokokvalificirani radnik može uz radni odnos osnovati dodatno i neki obrt ili neku drugu vrstu samostalne djelatnosti te za otvaranje te djelatnosti nije dužan tražiti nikakve dozvole temeljem ZOS-a. Samostalna djelatnost koju će obavljati nositelj plave karte u ovom slučaju ima obilježje druge djelatnosti sukladno poreznim propisima.

O početku obavljanja samostalne djelatnosti nositelj plave karte dužan je obavijestiti nadležni PU prema mjestu boravka u roku od 5 dana. Sredstva ostvarena na temelju obavljanja tih djelatnosti ne ubrajaju se u brutoplaću koja se gleda kao uvjet za izdavanje plave karte. Također, obavljanje samostalne ili profesionalne djelatnosti kao supsidijarne djelatnosti ne smatra se razdobljem zaposlenja u smislu visokokvalificiranog zapošljavanja niti utječe na razdoblja nezaposlenosti. Dakle, ako nositelju plave karte prestane radni odnos, onda se on mora ili zaposliti kod novog poslodavca ili tražiti dozvolu boravka i rada u RH po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti (tzv. radna dozvola po osnovi samozapošljavanja).

7. PRODULJENJE PLAVE KARTE
Zahtjev za produljenje plave karte podnosi poslodavac ili nositelj plave karte najkasnije 60 dana prije isteka važenja plave karte. Ako je zahtjev za produljenje plave karte podnesen prije njezina isteka, a valjanost plave karte istekne tijekom postupka produljenja, državljanin treće zemlje može ostati u RH i nastaviti raditi do izvršnosti odluke o zahtjevu.

8. KAD ĆE MUP UKINUTI PLAVU KARTU?
MUP će po službenoj dužnosti ili temeljem obavijesti poslodavca ili samog nositelja plave karte ukinuti plavu kartu ako su prestali postojati uvjeti temeljem kojih je ona izdana odnosno:

• ako nositelj plave karte više nema valjanu putnu ispravu
• ako nositelj plave karte više nema ugovor o radu za zapošljavanje visokokvalificiranih radnika
• ako nositelj plave karte više nema potrebne kvalifikacije
• ako plaća nositelja plave karte više ne ispunjava prag plaće koji je ZOS-om propisan kao uvjet za rad temeljem plave karte
• ako nositelj plave karte predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje ili ima zabranu ulaska ili boravka u RH
• ako poslodavac ne ispunjava obveze u odnosu na socijalnu sigurnost, prava radnika, zaštitu na radu, uvjete rada i zapošljavanja te porezne obveze odnosno kolektivni ugovor koji obvezuje poslodavca
• ako nositelj plave karte nema dovoljno sredstava za vlastito uzdržavanje i za uzdržavanje članova svoje obitelji sukladno Uredbi o načinu izračuna i visini sredstava za uzdržavanje državljanina treće zemlje u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 14/21)
• ako svrha boravka nositelja plave karte ne odgovara svrhama za koje mu je boravak dopušten
• ako su plava karta ili predočeni dokumenti stečeni prijevarom, krivotvoreni ili protuzakonito izmijenjeni.

9. PRIVREMENI BORAVAK ČLANOVA OBITELJI NOSITELJA PLAVE KARTE
Poseban status u reguliranju privremenog boravka na području RH u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva imaju članovi obitelji nositelja plave karte (bračni ili izvanbračni drug, malodobno zajedničko ili posvojeno dijete) te životni partneri. Član obitelji, životni partner ili neformalni životni partner nositelja plave karte EU-a podnosi zahtjev za privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva u diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu RH ili policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravišta ili prema mjestu namjeravanog boravka državljanina treće zemlje, ako zakonito boravi u Republici Hrvatskoj.

Prema izmijenjenim odredbama ZOS-a, član obitelji, životni partner ili neformalni životni partner državljanina treće zemlje nositelja plave karte ne mora više čekati izdavanje plave karte kako bi zatražio privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji, već može odmah uz zahtjev za plavu kartu podnijeti zahtjev za privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva. Član obitelji, životni partner ili neformalni životni partner koji podnese zahtjev PU-u može ostati u RH do izvršnosti odluke o zahtjevu.

Privremeni boravak članu obitelji, životnom partneru ili neformalnom životnom partneru odobrit će se na vrijeme na koje je odobrena plava karta EU-a državljaninu treće zemlje s kojim se traži spajanje obitelji odnosno životnog partnerstva. Član obitelji, životni partner ili neformalni životni partner kojemu je odobren privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva s nositeljem plave karte može raditi u Republici Hrvatskoj bez izdavanja bilo kakve druge dozvole za rad.