1. UVOD
Dana 16. travnja 2026. na snagu je stupio novi Pravilnik o kriterijima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 37/26 - u nastavku teksta: Pravilnik). Ovim Pravilnikom uređuju se kriteriji i način ostvarivanja prava osiguranih osoba iz obveznoga zdravstvenog osiguranja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u nastavku teksta: HZZO), uključujući i prava s osnove priznate ozljede na radu i profesionalne bolesti te postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti, a koji su do stupanja na snagu ovog Pravilnika bili uređeni Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 51/14, 123/16, 49/14, 11/15, 17/15, 129/17, 9/21, 90/22, 147/22, 156/22, 73/23, 76/23, 72/25) te Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti (Nar. nov., br. 75/14, 154/14, 79/15, 139/15, 105/16, 40/17, 66/17, 109/17, 132/17, 119/18, 41/19, 22/20, 39/20, 2/22).¹

Razlog donošenja novog Pravilnika je usklađivanje odredaba starog Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13, 137/13, 98/19, 33/23 i 105/25 - u nastavku teksta: ZOZO), zbog većeg broja njegovih izmjena, dopuna i ispravaka. Slijedom navedenog, osim činjenice da novi Pravilnik objedinjuje i sa ZOZO-om usklađuju odredbe koje su do njegova stupanja na snagu bile uređene kroz dva odvojena pravilnika sličnog naziva, donosi i određene novosti vezane uz ostvarivanje prava na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad radnika,² a koje se u suštini odnose na sljedeće:

− preciznije se uređuje što se smatra nastavljenim bolovanjem odnosno tko je obveznik isplate naknade plaće u slučaju promjene dijagnoze bolesti

− dopunjuju se odredbe koje propisuju u kojem slučaju osiguranik ne može ostvariti pravo na naknadu plaće zbog njege člana obitelji (npr. djeteta)

− uređuje se način podnošenja zahtjeva za refundaciju bolovanja HZZO-u – primarno elektroničkim putem

− preciznije se uređuje što čini plaću koja ulazi u osnovicu za obračun naknade bolovanja – jasno se definira što čini osnovni, a što varijabilni dio plaće

− način postupanja HZZO-a ako utvrdi da je u posljednjih šest mjeseci došlo do znatnog povećanja iznosa plaće radnika

− preciznije se definira prosječna osnovica za osiguranje samostalnih obveznika uplate doprinosa (npr. obrtnika)

− dodatno se uređuje mogućnost primjene prethodno utvrđene osnovice kada je privremena nesposobnost utvrđena zbog korištenja rodiljnog dopusta.

2. PRAVO NA NAKNADU PLAĆE ZA VRIJEME PRIVREMENE NESPOSOBNOSTI ZA RAD
Za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, radnik ima pravo na naknadu plaće. Naknadu plaće radniku obračunava i isplaćuje poslodavac na svoj teret ili na teret HZZO-a te HZZO.

Poslodavac obračunava i isplaćuje plaću na svoj teret za prvih 7 odnosno za prva 42 dana privremene nesposobnosti za rad, a u slučaju rada osiguranika u inozemstvu za sve vrijeme dok se osiguranik nalazi u trećoj državi na teret svojih sredstava.³ Na teret HZZO-a, poslodavac naknadu plaće obračunava i isplaćuje radniku te potom isplaćeni iznos naknade plaće potražuje (refundira) od HZZO-a:

- od 8. dana bolovanja za invalida rada

- od 43. dana bolovanja

- od prvog dana bolovanja za njegu djeteta ili supružnika

- od prvog dana bolovanja koje je posljedica ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti.

Naknadu plaće obračunava HZZO te je izravno isplaćuje radniku na svoj teret ili na teret državnog proračuna:

- u slučaju bolovanja koje je posljedica rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu – naknada se isplaćuje od prvog dana na teret Državnog proračuna

- u slučaju bolovanja koje je posljedica komplikacija u trudnoći – od prvog dana na teret HZZO-a

- u slučaju korištenja rodiljnog, roditeljskog ili očinskog dopusta.

Kada poslodavac isplaćuje plaću radniku na svoj teret ili na teret HZZO-a, postavlja se pitanje računanja dana koji terete sredstva poslodavca odnosno na koji način poslodavac postupa u slučaju promjene dijagnoze bolovanja radnika kada je privremena nesposobnost za rad zaključena te ponovno utvrđena. Ovim Pravilnikom jasno se uređuje ovo pitanje tako da se u članku 43. st. 2. i 3. propisuje da naknada plaće tereti sredstva poslodavca odnosno Zavoda kada privremena nesposobnost osiguranika traje bez prekida, neovisno o tome je li u tim rokovima došlo do promjene dijagnoze bolesti kod osiguranika. Ako je privremena nesposobnost zaključena te ponovno utvrđena po proteku jednog ili više dana, neovisno o dijagnozi bolesti osiguranika, riječ je o novoutvrđenoj privremenoj nesposobnosti čiji se dani broje ispočetka, a naknada plaće obračunava se i isplaćuje na teret poslodavca do isteka sedam odnosno 42 dana privremene nesposobnosti.

Primjer 1. Promjena dijagnoze bolesti bez prekida bolovanja

Osiguraniku je privremena nesposobnost za rad utvrđena od 1. do 15. svibnja 2026., šifra uzroka je A0, a dijagnoza bolesti X. Izabrani doktor je osiguraniku ponovno po drugoj dijagnozi Y utvrdio privremenu nesposobnost za rad 16. svibnja 2026. S obzirom na to da nije bilo prekida privremene nesposobnosti za rad, već je privremena nesposobnost po jednoj dijagnozi zaključena i sljedećeg je dana utvrđena po novoj dijagnozi, ne broje se ispočetka prva 42 dana privremene nesposobnosti za rad za koju naknada plaće tereti sredstva poslodavca, već se dani pribrajaju danima prethodne privremene nesposobnosti za rad te je poslodavac u obvezi isplaćivati naknadu plaće na svoj teret zaključno s 11. lipnja 2026., kada istječe 42 dana privremene nesposobnosti za rad, a od 12. lipnja 2026. poslodavac počinje isplaćivati plaću na teret HZZO-a.

Primjer 2. Prekid bolovanja dulji od jednog dana

Osiguraniku je privremena nesposobnost za rad utvrđena od 1. travnja do 20. svibnja 2026., šifra uzroka je A0, a dijagnoza bolesti X, tijekom kojeg je razdoblja poslodavac zaključno s 12. svibnja 2026. naknadu plaće isplaćivao na svoj teret, a od 13. svibnja 2026. na teret HZZO-a. Izabrani doktor osiguraniku je ponovno po istoj dijagnozi X utvrdio privremenu nesposobnost za rad 21. svibnja 2026. S obzirom na to da je došlo do prekida privremene nesposobnosti za rad, ponovno se računaju prva 42 dana za naknadu plaće koja tereti sredstva poslodavca od 21. svibnja 2026.

3. NAKNADA PLAĆE ZBOG NJEGE ČLANA OBITELJI
Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad radi njege osigurane osobe – djeteta do navršene sedme godine života u trajanju najviše do 60 dana za svaku utvrđenu bolest, a za dijete od sedam do 18. godine života najviše do 40 dana.⁴ Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti radi njege djeteta poslodavac isplaćuje radniku na teret HZOO-a od prvog dana korištenja prava. U određenim slučajevima radnik nema pravo na naknadu plaće radi njege djeteta, a koji su to slučajevi propisuje Pravilnik. Novim Pravilnikom se osim dosadašnje odredbe prema kojoj radniku ne pripada pravo na naknadu plaće za vrijeme dok se nalazi na godišnjem odmoru odnosno plaćenom dopustu dodaje i nova odredba prema kojem radniku ne pripada naknada plaće radi njege djeteta niti za vrijeme korištenja prava na naknadu plaće tijekom rodiljnog dopusta od drugog osiguranika za isto dijete.

4. OSNOVICA ZA NAKNADU PLAĆE
Prema članku 55. st. 1. Pravilnika, osnovicu za utvrđivanje naknade plaće čini prosječni iznos redovite mjesečne plaće, koja je radniku isplaćena u novcu, u posljednjih šest mjeseci koji prethode mjesecu u kojem je nastupio osigurani slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće. Ovim Pravilnikom jasno se definira da se osnovica za obračun naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti utvrđuje kao satna osnovica⁵ te se u tom smislu pod prosječnim iznosom redovite mjesečne plaće podrazumijeva iznos dobiven tako da se zbroj isplaćenih redovitih mjesečnih plaća podijeli s brojem sati rada za koje su isplaćene. Nadalje, ovim Pravilnikom se jasno utvrđuje da u prosjek plaće ulazi samo redovita mjesečna plaća koja se može iskazati u satima, dok se primitci koje osiguranik ostvaruje temeljem radnog odnosa, a koji se ne mogu iskazati u satima rada, ne uračunavaju u osnovicu za naknadu plaće.⁶

4.1. OSNOVNI I VARIJABILNI DIO PLAĆE
Prema odredbama Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23 - u nastavku teksta: ZR), plaća je primitak radnika koji poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad u određenom mjesecu, s time da se plaća prema članku 90. st. 3. ZR-u, može sastojati od osnovne odnosno ugovorene plaće, dodataka na plaću te ostalih primitaka. S obzirom na ovu definiciju plaće, u praksi se postavlja pitanje što ulazi u osnovicu za naknadu plaće odnosno čini li osnovicu za naknadu plaće samo osnovna plaća ili osnovna plaća uvećana za dodatke i ostale primitke.

Što sve čini isplaćenu plaću na osnovi koje se utvrđuje osnovica za naknadu plaće za slučaj privremene nesposobnosti za rad uređuje članak 55. st. 6. i 7. Pravilnika. Na osnovi navedene odredbe Pravilnika, pod isplaćenom plaćom smatra se redovita mjesečna plaća osiguranika te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada (godišnji odmor, plaćeni dopust i privremena nesposobnost), koju isplaćuje na teret svojih sredstava pravna ili fizička osoba kod koje je osiguranik zaposlen (plaća isplaćena u tekućem mjesecu za taj mjesec odnosno u tekućem mjesecu za prethodni mjesec). Nadalje, ovaj Pravilnik jasno propisuje da ako je ugovorom o radu utvrđeno da se redovita mjesečna plaća osiguranika sastoji od osnovnoga i varijabilnoga dijela, varijabilni dio se uračunava u osnovicu od koje se utvrđuje naknada plaće, pod uvjetom da ima stalni karakter, odnosno da se isplaćuje svaki mjesec neovisno o tome što se iznos varijabilnog dijela može razlikovati iz mjeseca u mjesec.

Primjer: varijabilni dio plaće koji ulazi u osnovicu za obračun naknade bolovanja

Radnik je zaposlen na radnom mjestu prodajnog predstavnika. Radnik je s poslodavcem ugovorio mjesečnu bruto plaću, koja se sastoji od osnovnog (fiksnog) dijela plaće te varijabilnog dijela plaće koji se isplaćuje svaki mjesec, a koji iznos varira ovisno o ostvarenim rezultatima prodaje. Budući da varijabilni dio plaće ima stalni karakter te je vezan uz obavljeni rad za određeni mjesec, on se uračunava u plaću na osnovi koje se utvrđuje osnovica za obračun naknade bolovanja.

Kad je riječ o isplatama plaće, ovaj Pravilnik propisuje da HZZO ima pravo i obvezu kontrole točnosti podataka o isplaćenim plaćama pogotovo u smislu jesu li u osnovicu eventualno uračunate isplate koje se ne smatraju plaćom u smislu članka 54. st. 2. ZOZO-a. Također, ako se u postupku kontrole utvrdi da je u šestomjesečnom razdoblju, koje prethodi mjesecu u kojem je nastupio osigurani slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, osiguraniku neprimjereno uvećana plaća u odnosu na prije isplaćivane plaće, a radi ostvarivanja prava na viši iznos naknade plaće na teret HZZO-a odnosno državnog proračuna, osnovica za naknadu plaće utvrdit će se sporazumno s poslodavcem koji je izdao potvrdu o plaći, uzimajući u obzir do tada isplaćivane plaće osiguraniku i ostalim radnicima poslodavca za istovrsne poslove i zadatke.⁷

5. MAKSIMALAN IZNOS NAKNADE BOLOVANJA KOJA SE ISPLAĆUJE NA TERET HZZO-a
Prema članku 55. st. 3. ZOZO-a, visina naknade plaće koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a odnosno na teret sredstava državnog proračuna za vrijeme privremene nesposobnosti ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 225,5 % proračunske osnovice (995,45 eura), osim kada se naknada plaće isplaćuje za slučaj priznate ozljede na radu ili profesionalne nesposobnosti, korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta za korištenja dopusta za slučaj smrti mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta u skladu sa zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore.

Ovim Pravilnikom jasnije se uređuje maksimalan iznos naknade plaće kada se naknada plaće isplaćuje za dio mjeseca ili za nepuno radno vrijeme. Slijedom navedenog, kada osiguranik ne ostvaruje naknadu plaće za cijeli mjesec ili za puno radno vrijeme već za određeni broj sati u mjesecu, a utvrđena satna osnovica prelazi najviši mjesečni iznos koji može teretiti sredstva HZZO-a ili državnog proračuna za puno radno vrijeme i cijeli mjesec, satna osnovica za naknadu plaće utvrđuje se tako da se najviši mjesečni iznos naknade plaće podijeli s brojem sati mjeseca za koji se ostvaruje naknada plaće.⁸ Tako utvrđena satna osnovica množi se se s brojem sati izostanka s rada zbog privremene nesposobnosti u mjesecu za koji se ostvaruje naknada plaće.⁹

Primjer obračuna naknade bolovanja na teret HZZO-a za dio mjeseca

Radnik je bio na bolovanju od 1. svibnja 2026. do 31. svibnja 2026., s time da mu 16. svibnja 2026. istječe 42 dana privremene nesposobnosti za rad te mu poslodavac od 17. svibnja 2026. počinje isplaćivati plaću na teret HZZO-a. Osnovica za naknadu plaće radnika na osnovi šestomjesečnog prosjeka prema podacima iskazanima na obrascu R1 iznosi 10,52 eura neto. Mjesec svibanj na bazi 40-satnog radnog tjedna, ima 168 sati. S obzirom na to da je prosječna neto satnica radnika veća od maksimalne naknade koja se za puno radno vrijeme i za cijeli mjesec može isplatiti na teret HZZO-a, poslodavac će radniku za razdoblje od 17. 5. 2026. do 31. 5. 2026. (80 sati) isplatiti naknadu plaće na teret HZZO-a u ukupnom iznosu od 474,02 eura neto ((995,45/168) x 80 = 474,02).

6. NAKNADA PLAĆE U SLUČAJU PRIZNATE OZLJEDE NA RADU ILI PROFESIONALNE BOLESTI
Uvjeti i način ostvarivanja prava iz sustava obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti su do stupanja na snagu ovog Pravilnika bili uređeni Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti. Stupanjem na snagu novog Pravilnika, uvjeti i kriteriji za ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za sve vrste privremenih nesposobnosti za rad, uključujući i za slučaj ozljede na radu ili profesionalne bolesti, uređeni su kroz jedan jedinstveni podzakonski akt.

Način izračuna naknade bolovanja za slučaj priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti, kao i visina naknade koja se isplaćuje, nije se promijenila u odnosu na prije važeći Pravilnik. Novost je da se novim Pravilnikom jasno propisuje da se ozljeda nastala tijekom sportskih aktivnosti u organizaciji poslodavca (sportske igre, radničke igre, tzv. „team building“ i sl.) ne može smatrati ozljedom na radu jer nije nastala u procesu rada niti je u vezi s radom.^10,11

Važnije novosti koje se uređuju Pravilnikom, a odnose se na kriterije i način ostvarivanja prava za slučaj priznate ozljede na radu i profesionalne bolesti jesu:

- jasno propisivanje načina pokretanja postupka priznavanja ozljede na radu za vrijeme privremenog rada (izaslanja) u zemljama Europske unije, i to tako da se utvrđuje da postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu odnosno profesionalnu bolest pokreće područni ured HZZO-a po službenoj dužnosti u slučaju saznanja za činjenice i okolnosti nastanka ozljede odnosno bolesti osiguranika upućenog na privremeni rad ili službeni put u drugu državu članicu EU-a, i to na temelju osnovne dokumentacije zaprimljene od inozemnog nositelja osiguranja za ozljede na radu u postupcima koji se provode u skladu s EU propisima o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti¹²

- izmjena sadržaja odnosno načina popunjavanja tiskanice „Prijava ozljede na radu“, i to tako da se tiskanica kao i do sada sastoji od dva dijela, odnosno od dijela koji popunjava obveznik podnošenja prijave (poslodavac ili osiguranik) i dijela koji popunjava izabrani doktor obiteljske (opće) medicine, s time da ih po novome svaki od njih pojedinačno dostavljaju HZZO-u te će HZZO nakon što zaprimi prijavu obveznika podnošenja i izvješće izabranog doktora obiteljske (opće) medicine pokrenuti postupak priznavanja ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti¹³

- detaljno se propisuje dokumentacija koja se kao prilog podnosi uz tiskanicu „Prijava ozljede na radu“ i tiskanicu „Prijava profesionalne bolest“.¹⁴

7. DIGITALNO PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA REFUNDACIJU NAKNADE ZA BOLOVANJE NA TERET HZZO-a
Poslodavac koji je radniku isplatio naknadu plaće na teret HZZO-a ili državnog proračuna ima pravo podnijeti zahtjev za povrat isplaćene naknade plaće u roku od tri godine od dana dospijeća naknade plaće. Prema novom Pravilniku, zahtjev se podnosi primarno digitalnim putem, i to ispunjavanjem obrasca o isplaćenim naknadama plaće objavljenom na mrežnoj stranici HZZO-a u rubrici e-Zdravstveno.¹⁵ Iznimno, u slučajevima opravdane nemogućnosti uspostave zahtjeva digitalnim putem, poslodavci mogu HZZO-u dostaviti zahtjev u papirnatom obliku, s time da Pravilnik nije izričito propisao koje bi to opravdane nemogućnosti bile.

Kada se zahtjev za povrat isplaćene naknade plaće dostavlja digitalnim putem, tada poslodavac, osim što nije u obvezi priložiti tiskanicu „Potvrda o plaći“, nije obvezan priložiti niti tiskanicu „Izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad“ jer HZZO podatke o privremenoj nesposobnosti preuzima iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske.

* Odvjetnica u Zagrebu.
1 Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja i Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti primjenjivali su se do 15. travnja 2026.
2 Pravilnikom se uvode i određene novosti koje se odnose na ostvarivanje prava na naknadu za troškove prijevoza osiguranih osoba, sanitetski prijevoz i smještaj uz dijete za vrijeme bolničkog liječenja te uz postupak priznavanja ozljede na radu i profesionalne bolesti.
3 Naknadu plaće u slučaju bolovanja radnika koji je invalid rada poslodavac isplaćuje na svoj teret za prvih 7 dana bolovanja, dok u ostalim slučajevima naknadu na svoj teret isplaćuje za prva 42 dana bolovanja.
4 Članak 45. st. 1. i 2. ZOZO-a.
5 Članak 54. Pravilnika.
6 Članak 55. st. 3. Pravilnika.
7 Članak 56. Pravilnika.
8 Članak 55. st. 9. Pravilnika.
9 Članak 55. st. 10. Pravilnika.
10 Članak 84. st. 4. Pravilnika.
11 Iznimno, prema članku 84. st. 5. Pravilnika, ozljeda nastala tijekom sportskih aktivnosti može se priznati ozljedom na radu samo ako je sudjelovanje na njima sastavni dio radne obveze osiguranika, u skladu s opisom poslova radnog mjesta, te uzročno vezana uz obavljanje poslova odnosno djelatnosti na osnovi kojih je osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i tijekom kondicijskih treninga vezanih uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova u skladu s posebnim propisima.
12 Članak 89. st. 4. Pravilnika.
13 Članak 90. st. 2. i 3. Pravilnika.
14 Dokumentacija potrebna za odlučivanje o priznavanju ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti propisana je u člancima 91. i 92. Pravilnika.
15 Članak 44. st. 2. i 3. Pravilnika.