1. UVOD
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 105/25) revidirane su sljedeće odredbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar., nov., br. 80/13, 137/13, 98/19 i 33/23 - u nastavku teksta: ZOZO ili Zakon):

− odredbe Zakona koje se odnose na obvezu osobnog pristupa Hrvatskom Zavodu za zdravstveno osiguranje (u nastavku teksta: HZZO) osiguranika kojima je utvrđen status u obveznom zdravstvenom osiguranju po osnovi nezaposlenosti

− odredbe vezane uz pravo na naknadu plaće iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja tako da se povećava najniži i najviši iznos naknade plaće koja se ostvaruje na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja i naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog pojave zaraze u okolini osiguranika koja tereti sredstva državnog proračuna

− odredbe koje se odnose na visinu naknade plaće za vrijeme njege djeteta

− odredbe koje se odnose na prava osiguranih osoba na novčanu naknadu za troškove prijevoza u vezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.

Najvažnija i javnosti svakako najzanimljivija izmjena zakona odnosi se na činjenicu da se ovim izmjenama i dopunama ZOZO-a od 1. kolovoza 2025. povećaju najniži i najviši mjesečni iznosi naknada plaće koji se isplaćuju na teret sredstva obveznoga zdravstvenog osiguranja, odnosno državnog proračuna za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, i to u iznosu od 80 % proračunske osnovice odnosno s dosadašnjih 110,36 eura na 353,15 eura za najniži iznos, a 225,5 % proračunske osnovice odnosno s dosadašnjih 565,04 eura na 995,45 eura za najviši iznos naknade bolovanja. Također, naknada plaće u visini od 100 % osnovice za naknadu plaće isplaćuje se za vrijeme njege oboljelog djeteta mlađeg od sedam godina, umjesto mlađeg od tri godine kako je to bilo propisano dosadašnjim Zakonom.

Novi iznosi naknade plaće primjenjuju se za razdoblja bolovanja počevši od mjeseca kolovoza 2025. (isplata u rujnu 2025.) te se primjenjuju na sve osiguranike uključujući i na one koji su na dan stupanja na snagu izmijenjenog ZOZO-a zatečeni na bolovanju.

2. PRAVO NA NAKNADU PLAĆE ZBOG PRIVREMENE NESPOSOBNOSTI ZA RAD
Privremena nesposobnost za rad je odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede ili drugih okolnosti tijekom kojeg osiguraniku, sukladno odredbama ZOZO-a, pripada pravo na naknadu plaće. Pravo na naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad pripada osiguranicima taksativno navedenima u članku 7. stavku 1. točkama 1. - 4. i točkama 6., 8., 9., 20. i 25. ZOZO-a ako je osiguranik:

- privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede, odnosno ako je radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu

- privremeno spriječen obavljati rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena osiguranika

- izoliran kao kliconoša ili privremeno nesposoban za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe Zavoda

- pratitelj osigurane osobe upućene na liječenje ili liječnički pregled ugovornom subjektu Zavoda izvan mjesta prebivališta, odnosno boravišta osigurane osobe koja se upućuje

- određen da njeguje oboljelog člana uže obitelji ‒ dijete, supružnika i životnog partnera, uz uvjete propisane Zakonom

- privremeno nesposoban za rad zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom

- privremeno spriječen za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad u polovici punoga radnog vremena u skladu sa zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore

- privremeno nesposoban za rad zbog korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta u skladu sa zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore

- privremeno nesposoban za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu

- privremeno nesposoban za rad zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti

- izoliran zbog pojave zaraze u njegovoj okolini.¹

Razdoblje privremene nesposobnosti za rad za koje osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće, dokazuje se izvješćem o privremenoj nesposobnosti za rad koju izdaje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno u privatnoj praksi.

3. OBVEZNIK ISPLATE NAKNADE PLAĆE 
Obveznik isplate naknade plaće je poslodavac ili HZZO. Poslodavac naknadu plaće isplaćuje na svoj teret ili na teret HZZO-a. Naknadu plaće na svoj teret poslodavac isplaćuje za prvih 42 dana bolovanja odnosno za prvih 7 dana bolovanja u slučaju bolovanja radnika koji je invalid rada. Na teret HZZO-a poslodavac isplaćuje naknadu plaće radniku te potom isplaćeni iznos naknade plaće potražuje (refundira) od HZZO-a u sljedećim slučajevima:

- od 43. dana bolovanja

- od 8. dana bolovanja za invalida rada

- od prvog dana bolovanja za njegu djeteta ili supružnika

- od prvog dana bolovanja koje je posljedica ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti.

Što se tiče HZZO-a, on naknadu plaće na svoj teret ili na teret državnog proračuna isplaćuje izravno osiguraniku u sljedećim slučajevima:

- u slučaju bolovanja koje je posljedica rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu – naknada se isplaćuje od prvog dana na teret državnog proračuna

- u slučaju bolovanja koje je posljedica komplikacija u trudnoći – od prvog dana na teret HZZO-a

- u slučaju korištenja rodiljnog, roditeljskog ili očinskog dopusta.²

4. VISINA NAKNADE PLAĆE
Naknada plaće se u skladu s odredbom članka 95. st. 5. Zakona o radu (Nar., nov., br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23 – u nastavku teksta: ZR) određuje sukladno odredbama ZOZO-a, što znači da se ona određuje od osnovice za naknadu plaće, koju čini prosječan iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, neovisno o tome na čiji se teret isplaćuje.³ Pod isplaćenom plaćom podrazumijeva se redovita mjesečna plaća radnika te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada koju isplaćuje poslodavac (godišnji odmor, plaćeni dopust i privremena nesposobnost).⁴ Ako radniku u šestomjesečnom razdoblju nije isplaćena niti jedna plaća ili samo jedna plaća, kao osnovica za naknadu plaće uzima se plaća isplaćena do dana nastanka osiguranog slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, odnosno plaća pripadajuća prema ugovoru o radu, drugom ugovoru ili pojedinačnom aktu (tzv. ugovorena plaća), s time da tako utvrđena osnovica kada se naknada plaće isplaćuje na teret HZZO-a ne može biti viša od propisane najniže osnovice za obračun doprinosa za mjesec koje prethodi mjesecu u kojem je nastupio osigurani slučaj umanjena za doprinose iz osnovice i porez na dohodak.

4.1. VISINA NAKNADE PLAĆE KOJA SE ISPLAĆUJE NA TERET POSLODAVCA
Visina naknade plaće koju isplaćuje poslodavac na svoj teret određuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, s time da tako isplaćena naknada ne može biti niža od 70 % osnovice za naknadu plaće. Slijedom navedenog, visina naknade plaće za bolovanje na teret poslodavca određuje se u skladu s posebnim izvorima prava, a ako nije na taj način određena, onda se određuje u skladu s odredbama ZOZO-a, s time da poslodavac mora poštovati ograničenja zakona koja se odnose na najniži iznos naknade bolovanja koji se radniku mora isplatiti, kao i načelo primjene povoljnijeg prava (npr. prema članku 65. Temeljnog kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim službama poslodavac naknadu plaće na svoj teret isplaćuje u visini od 85 % radnikove prosječne mjesečne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je započeto bolovanje).

4.2. VISINA NAKNADE PLAĆE KOJA SE ISPLAĆUJE NA TERET HZZO-a ILI DRŽAVNOG PRORAČUNA
Visina naknade plaće koja se isplaćuje na teret HZZO-a ili državnog proračuna limitirana je propisanim iznosima, s iznimkom naknade plaće zbog bolovanja koje je posljedica rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu te zbog bolovanja koja je posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti koja se isplaćuje u iznosu od 100 % osnovice.

Naknada plaće koja se na teret HZZO-a isplaćuje od 43. dana bolovanja odnosno od 8. dana bolovanja za invalide rada isplaćuje se u visini od 70 % osnovice za naknadu plaće odnosno u visini od 80 % osnovice nakon šest mjeseci neprekidnog bolovanja, s time da tako utvrđena naknada bolovanja ne može za puno radno vrijeme od 1. kolovoza 2025. biti viša od 995,45 eura neto mjesečno (najviši iznos naknade bolovanja). Iznimno, kada se radnik nalazi na bolovanju zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe te kada je izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegov okolini, naknada se isplaćuje u visini od 100 % osnovice, uz ograničenje najvišeg iznosa naknade bolovanja koje se isplaćuje na teret HZZO-a. Kako bi radnik ostvario pravo na propisanu naknadu, mora biti ispunjen uvjet prethodnog staža osiguranja propisan člankom 56. ZOZO-a.⁵ Ako radnik ne ispunjava uvjete prethodnog staža osiguranja, pripada mu naknada u iznosu od 353,15 eura⁶, što je ujedno i najniži iznos naknade koji se za puno radno vrijeme isplaćuje na teret HZZO-a.

Na naknadu plaće koju poslodavac isplaćuje radniku na teret HZZO-a ne obračunavaju se javna davanja odnosno ne plaća se porez na dohodak kao niti obvezni doprinosi iz plaće i na plaću. Slijedom navedenog, visina naknada plaće koja se isplaćuje na teret HZZO-a, a koju poslodavac potražuje od HZZO- a, utvrđuje se na osnovi potvrde o plaći (tzv. obrazac R1) u kojoj se naknada plaće obračunava na osnovi utvrđene prosječne vrijednosti neto sata.

4.2.1. VISINA NAKNADE PLAĆE ZBOG NJEGE DJETETA ILI SUPRUŽNIKA
Naknada plaće zbog njege djeteta ili člana obitelji se od prvog dana bolovanja isplaćuje na teret HZZO-a. Visina predmetne naknade ovisi o starosti djeteta, s time da se od 1. kolovoza 2025. naknada plaće u visini od 100 % osnovice isplaćuje u slučaju bolovanja radnika zbog njege djeteta do 7. godine starosti.

Slijedom navedenog, radniku pripada naknada u visini od 100 % osnovice za naknadu plaće za njegu djeteta mlađeg od sedam godina, s time da tako utvrđena naknada ne može biti viša od 995,45 eura mjesečno. Kada je riječ o bolovanju radi njege djeteta starijeg od 7 godina, naknada se isplaćuje u visini od 70 % osnovice, uz primjenu limitiranog iznosa najviše naknade.

Uvjet prethodnog staža osiguranja na odgovarajući način primjenjuje se i na bolovanja radi njege djeteta ili supružnika, što znači da ako radnik ne zadovoljava uvjet prethodnog staža osiguranja naknada plaće zbog njege člana obitelji, ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 353,15 eura neto mjesečno.

4.2.2. NAKNADA PLAĆE ZBOG KOMPLIKACIJA U TRUDNOĆI
Naknadu plaće zbog komplikacija u trudnoći od prvog dana radnici izravno isplaćuje HZZO na svoj teret. Visina naknade određuje se u visini od 100 % osnovice za naknadu plaće, s time da najviši iznos naknade koji se može isplatiti za komplikacije u trudnoći od 1. kolovoza 2025. iznosi 995,45 eura mjesečno.

5. OBVEZE OSIGURANIKA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI
Na obvezno zdravstveno osiguranje obvezno se osiguravaju i stječu status osiguranika, i osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj, koje nisu obvezno zdravstveno osigurane po drugoj osnovi, pod uvjetom da su se prijavile HZZO-u u roku od 30 dana od dana nastupa neke od okolnosti iz članka 7. st. 1. toč. 13. ZOZO-a.

Osobe koje na opisani način ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje, a koje se ne vode u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao nezaposlene osobe, obvezne su jednom u tri mjeseca osobno pristupiti HZZO-u radi provjere okolnosti na temelju kojih im je utvrđen taj status. U slučaju nepoštovanja ove obveze, HZZO će ih odjaviti iz obveznoga zdravstvenog osiguranja po službenoj dužnosti. Iznimno, od 1. kolovoza 2025. obveza javljanja HZZO-u ne odnosi se na osiguranike za vrijeme korištenja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, za osiguranike ako imaju status osobe s invaliditetom kojoj je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta, kao i za osiguranike koji su zbog zdravstvenog stanja ili drugog objektivnog razloga opravdano spriječeni u izvršenju svoje zakonske obveze dok traje objektivna nemogućnost, pod uvjetom da su o nemogućnosti dolaska obavijestile HZZO.

6. NOVČANA NAKNADA ZA TROŠKOVE PRIJEVOZA
Od 1. kolovoza 2025. pravo na naknadu za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja utvrđuje se u visini od 0,025 % od proračunske osnovice po kilometru između adrese prebivališta odnosno boravišta osigurane osobe i adrese ugovornog subjekta Zavoda, zdravstvene ustanove u inozemstvu kamo je upućena na liječenje, odnosno ustrojstvene jedinice Zavoda kamo je pozvana, prema službenim podacima Interaktivne karte Hrvatskog autokluba.⁷ Pravo na novčanu naknadu ima osiguranik, pod uvjetom da ne ispunjava uvjete za korištenje sanitetskog prijevoza. Nadalje, kada je osiguranik upućen u ugovornu zdravstvenu ustanovu odnosno ordinaciju ugovornog doktora privatne prakse ili ugovornom isporučitelju pomagala, ima pravo na naknadu, pod uvjetom da je predmetna zdravstvena ustanova udaljena 50 i više kilometara od adrese prebivališta odnosno boravišta jer odgovarajuću zdravstvenu zaštitu, sukladno svom zdravstvenom stanju, ne može ostvariti u mjestu prebivališta ili boravišta, odnosno u najbližoj ugovornoj zdravstvenoj ustanovi.