1. MALOLJETNICI I MLAĐI PUNOLJETNICI
Prema važećem zakonodavstvu u Republici Hrvatskoj odgovornost maloljetnika i mlađih punoljetnika za kaznena djela regulirana je Zakonom o sudovima za mladež¹.

Maloljetnici i mlađi punoljetnici razgraničavaju se prema dobi pa je tako maloljetnik osoba koja je u vrijeme počinjenja djela navršila četrnaest, a nije navršila osamnaest godina života, a mlađi punoljetnik je osoba koja je u vrijeme počinjenja djela navršila osamnaest, a nije navršila dvadeset i jednu godinu života. Osobe mlađe od četrnaest godina nisu kazneno odgovorne.

2. KAZNENI POSTUPAK
Kazneni postupak prema maloljetniku, protiv mlađeg punoljetnika i u predmetima kaznenopravne zaštite djece je hitan, a odredbe Kaznenog zakona², Zakona o kaznenom postupku³, Zakona o sudovima⁴, Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama⁵, zakona kojima se uređuje izvršenje sankcija za kaznena djela i drugi opći propisi primjenjuju se samo ako ZSM-om nije drukčije propisano.

U postupcima prema maloljetnicima sude suci za mladež, vijeća za mladež općinskih sudova, za teža kaznena djela vijeća za mladež županijskih sudova, a mjesna nadležnost određuje se prema prebivalištu maloljetnika. Suci su specijalizirani za rad s maloljetnicima, kao i državni odvjetnici i policija. Porotnici za mladež moraju imati iskustva u radu s djecom i maloljetnicima, a moraju biti različitog spola. Postupak prema maloljetniku mora biti prilagođen i ima odgojni karakter. Postupak osim što je hitan, neformalan je i razmjeran kako počinjenom djelu tako i osobnosti počinitelja, a maloljetnik mora imati branitelja od prve radnje poduzete zbog postojanja osnova sumnje da je počinio kazneno djelo do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka, kod donošenja odluke o zamjeni odgojne mjere zavodskom odgojnom mjerom i kod naknadnog izricanja maloljetničkog zatvora. Rasprava ne može biti održana u odsutnosti maloljetnika, suđenje je nejavno i maloljetnik ima pravo na zaštitu privatnosti.

3. SANKCIJE
Prema ZSM-u, maloljetnicima se za počinjena kaznena djela kao sankcije izriču odgojne mjere i maloljetnički zatvor, a uz uvjete predviđene ZSM-om i sigurnosne mjere. Maloljetniku koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela navršio četrnaest, a nije navršio šesnaest godina života (mlađi maloljetnik), mogu se izreći odgojne mjere i sigurnosne mjere. Maloljetniku koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela navršio šesnaest, a nije navršio osamnaest godina života (stariji maloljetnik), mogu se izreći odgojne mjere i sigurnosne mjere, a uz uvjete predviđene ZSM-om, maloljetnički zatvor.

3.1. SVRHA ODGOJNIH MJERA
Svrha je odgojnih mjera da se pružanjem zaštite, brige, pomoći i nadzora te osiguranjem opće i stručne naobrazbe maloljetnog počinitelja kaznenog djela utječe na njegov odgoj, razvijanje njegove cjelokupne ličnosti i jačanje njegove osobne odgovornosti radi suzdržavanja od ponovnog činjenja kaznenih djela.

Odgojne mjere su sudski ukor i posebne obveze, a izriču se kada je potrebno utjecati na maloljetnikovu ličnost i ponašanje mjerama upozorenja, usmjeravanja ili drugim primjerenim mjerama. Odgojne mjere su i pojačana briga i nadzor i pojačana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi te se izriču kad za maloljetnikov odgoj i razvoj treba poduzeti trajnije mjere uz odgovarajući stručni nadzor i pomoć, a nije potrebno maloljetnikovo izdvajanje iz njegove životne sredine. Odgojna mjera upućivanje u disciplinski centar izriče se prema maloljetniku kojeg je potrebno za kraće vrijeme izdvojiti iz njegove životne sredine i utjecati na njegovu ličnost i ponašanje kratkotrajnim i intenzivnim odgojnim tretmanom usmjerenim na razvijanje odgovornosti prema sebi i drugima, ili stvoriti osnovu za primjenu mjera pojačanog nadzora. I na kraju, odgojne mjere upućivanje u odgojnu ustanovu, upućivanje u odgojni zavod i upućivanje u posebnu odgojnu ustanovu izriču se kada prema maloljetniku treba poduzeti trajnije i intenzivnije odgojne mjere ili mjere liječenja uz izdvajanje iz njegove životne sredine.

3.2. SVRHA MALOLJETNIČKOG ZATVORA
Svrha je maloljetničkog zatvora da se poduzimanjem mjera odgoja, obrazovanja i stručnog osposobljavanja maloljetnog počinitelja kaznenog djela utječe na daljnji razvoj njegove ličnosti i jačanje njegove osobne odgovornosti radi suzdržavanja od ponovnog činjenja kaznenih djela, kao i da se utječe na ostale da ne čine kaznena djela.

Maloljetnički se zatvor može izreći starijem maloljetniku za kazneno djelo za koje je u zakonu propisana kazna zatvora tri godine ili teža kazna, kad s obzirom na narav i težinu djela i visoki stupanj krivnje ne bi bilo opravdano izreći odgojnu mjeru, već je potrebno kažnjavanje. Ne može biti kraći od šest mjeseci ni dulji od pet godina, a izriče se na pune godine i mjesece. Ako je za kazneno djelo propisana kazna dugotrajnog zatvora, ili je riječ o stjecaju najmanje dvaju kaznenih djela za koja je propisana kazna zatvora teža od deset godina, maloljetnički zatvor može trajati do deset godina. Pri odmjeravanju kazne maloljetničkog zatvora sud će uzeti u obzir sve okolnosti koje utječu na visinu kazne prema Kaznenom zakonu, imajući pritom posebno na umu stupanj zrelosti maloljetnika, vrijeme koje je potrebno za njegov odgoj, obrazovanje i stručno osposobljavanje.

3.3. SIGURNOSNE MJERE
Prema maloljetniku sud može uz odgojnu mjeru ili kaznu maloljetničkog zatvora izreći sigurnosne mjere sukladno odredbama KZ-a. Sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana i zabrane približavanja može biti izrečena samo uz zavodsku odgojnu mjeru ili kaznu maloljetničkog zatvora, a zabrana upravljanja motornim vozilom samo prema starijem maloljetniku. Maloljetniku ne mogu biti izrečene sigurnosne mjere kojima mu se zabranjuje obavljanje djelatnosti ili dužnosti, odnosno nalaže udaljenje iz zajedničkog kućanstva.

Sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja i obveznog liječenja od ovisnosti iz Kaznenog zakona traju do prestanka razloga zbog kojih su primijenjene, ali u svakom slučaju do prestanka izvršenja kazne maloljetničkog zatvora, proteka vremena provjeravanja primjenom pridržaja izricanja maloljetničkog zatvora i izvršenja odgojnih mjera. U svim slučajevima sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja i obveznog liječenja od ovisnosti ne mogu trajati dulje od tri godine. Na trajanje i ispitivanje opravdanosti primjene sigurnosnih mjera iz KZ-a primjenjuju se odredbe tog zakona, a odlučuje sud za mladež koji je u prvom stupnju donio odluku o sigurnosnoj mjeri.

4. ISTRAŽNI ZATVOR PREMA MALOLJETNIKU
Maloljetniku može biti, također, određen i istražni zatvor, koji je krajnja mjera, a u razmjeru prema težini djela i očekivanoj sankciji, i to u najkraćem nužnom trajanju i samo ako njegovu svrhu nije moguće postići primjenom mjera opreza, privremenog smještaja ili istražnim zatvorom u domu.

Naime, sud može, na prijedlog državnog odvjetnika ili po službenoj dužnosti, nakon pribavljanja podataka od centra za socijalnu skrb, odlučiti da se maloljetnika u tijeku postupka privremeno stavi pod nadzor centra za socijalnu skrb radi pružanja pomoći i zaštite, ili da ga se privremeno smjesti u ustanovu socijalne skrbi, kad je to primjereno očekivanoj sankciji, da bi se maloljetnika zaštitilo od daljnjeg ugrožavanja njegova razvoja, posebno od napasti ponavljanja kaznenog djela. Što se tiče mjera opreza i istražnog zatvora u domu, na njih se primjenjuje opće odredbe ZKP-a, s tim da ukupno trajanje istražnog zatvora smještajem u zatvorenu zavodsku ustanovu do pravomoćnosti odluke ne može prijeći jednu polovinu vremena propisanog odredbom članka 133. st. 1., 2. i 3. ZKP-a.

5. KAZNENA DJELA U KOJIMA SU POČINITELJI MALOLJETNICI I MLAĐI PUNOLJETNICI
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2024. državna odvjetništva u Republici Hrvatskoj donijela su odluke u povodu prijava za počinjena kaznena djela za 1.268 maloljetnih počinitelja kaznenih djela, što je za 15,7 % više nego u 2023. U odnosu na prethodnu godinu, broj optuženih počinitelja povećao se za 11,6 %, a broj počinitelja kojima su izrečene kazne ili druge mjere za 14,9 %. U 2024. bilo je 309 maloljetnih osoba kojima su izrečene kazne ili druge mjere. Od toga je izrečeno 258 odgojnih mjera, odnosno 83,5 %. U izricanju kazni ili drugih mjera maloljetnici se dijele na mlađe i starije. U odnosu na prethodnu godinu, broj osuđenih starijih maloljetnika (182) povećan je za 8,3 %, dok je broj osuđenih mlađih maloljetnika (127) povećan za 25,7 %. Starijim maloljetnicima izrečeno je sedam kazni maloljetničkog zatvora (pad za 46,2 %) te 44 pridržaja maloljetničkog zatvora (pad za 2,2 %). Najveći je broj počinitelja kaznenih djela protiv imovine, odnosno podignute su 583 prijave (46,0 %) i 113 optužbi (33,5 %). S obzirom na navedene podatke, za zaključiti je da maloljetni počinitelji u gotovo polovici slučajeva čine kaznena djela protiv imovine, a prednost se prilikom izricanja sankcija daje odgoju i rehabilitaciji.

6. SUDSKA PRAKSA
Odredba KZ-a o javnom objavljivanju presude ne primjenjuje se prema maloljetnom počinitelju kaznenog djela, a zbog zaštite identiteta djece, ne iznose se podaci i sudska praksa o maloljetnicima kao počiniteljima kaznenih djela, iako se u pojedinim slučajevima zbog interesa javnosti iznose podaci o djelima koja su počinili maloljetnici, ali bez navođenja njihova identiteta. U posljednje vrijeme interes javnosti bio je vezan uz događaj kada su uhićeni mlađi punoljetnici osumnjičeni da su izazvali požar u neboderu Vjesnika.

Što se tiče sudske prakse vezano uz kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom iz članka 215. KZ-a, a u opis toga kaznenog djela ulazi i izazivanje opasnosti za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega požarom, u nastavku prikazujemo nekoliko odluka u kojima se maloljetnici ili mlađi punoljetnici javljaju kao počinitelji toga kaznenog djela.

Općinski sud u Rijeci je u predmetu broj: Km-22/2024 presudom od 20. veljače 2025. utvrdio da je maloljetni C. U. počinio tri kaznena djela izazivanja opasnosti za imovinu većeg opsega, čime je prouzročio imovinsku štetu velikih razmjera požarom, a maloljetni T. U. jedno kazneno djelo izazivanja opasnosti za imovinu većeg opsega, čime je prouzročio imovinsku štetu velikih razmjera požarom. Kaznena djela počinjena su tako da je maloljetni C. U. koristeći vremenske prilike (jak vjetar i dulje razdoblje bez kiše), na zemljištu obraslom niskim vremenskim raslinjem i visokom borovom šumom, podmetnuo požar upotrebom otvorenog plamena, koji je izazvao nepoznatim podesnim predmetom. Potom se požar proširio niskim raslinjem i borovom šumom na zemljištu između navedenih ulica na ukupnoj površini od oko 1,5 hektara i pritom došao do ruba naseljenog područja, gdje je intervencijom djelatnika JVP-a Crikvenica i Rijeka te okolnih dobrovoljnih vatrogasnih društava (ukupno 42 vatrogasca i 14 vozila) požar stavljen pod nadzor te ugašen tijekom navedenog dana.

Tim je djelom pričinjena materijalna šteta na raslinju kojim je navedeno zemljište prekriveno, u vlasništvu trgovačkog društva “Hrvatske šume” d.o.o. u iznosu od 105.627,36 eura, dok je na zemljištu drugih nepoznatih osoba te na predmetima u dvorištu kuće u vlasništvu U. U. (u obliku nagorijevanja i začađenja željezne ograde dužine oko 10 metara, dvije palme visine od 7 i 2 metra, četiri grma visine oko 1,5 metara, više garnitura za sjedenje, zavjesa i klima uređaja), nastala šteta u neutvrđenom iznosu. Nadalje, kao drugo kazneno djelo sud je utvrdio da su maloljetni C. U. i maloljetni T. U. na udaljenosti od oko 30 metara sjeveroistočno od kuće na kbr. 27, neposredno uz rub ulice, zajedno i dogovorno, u namjeri da izazovu opasnost za život i tijelo ljudi te opasnost za imovinu većeg opsega, koristeći pogodne vremenske prilike (jak vjetar i dulje razdoblje bez kiše), na brdovitom terenu obraslom travom, niskim raslinjem, bjelogoričnim i crnogoričnim raslinjem, podmetnuli požar na dva mjesta upotrebom otvorenog plamena, koji su izazvali nepoznatim podesnim predmetom, a zbog čega se požar proširio zemljištem prema vrhu brda odnosno prema naselju Kotor, na ukupnoj površini od oko 7 hektara. Intervencijom djelatnika JVP-a Crikvenica i Rijeka te okolnih dobrovoljnih vatrogasnih društava (ukupno 80 vatrogasaca, 20 vozila i 1 kanader) požar je stavljen pod nadzor i ugašen tijekom navedenog dana.

Na navedenom zemljištu u vlasništvu trgovačkog društva „Hrvatske šume“ d.o.o. i drugih nepoznatih osoba, odnosno na travi, niskom raslinju te bjelogoričnom i crnogorskom raslinju nastala je materijalna šteta u iznosu od 133.179,56 eura. I konačno, treće kazneno djelo koje je u ovom postupku sud utvrdio je da je maloljetni C. U. koristeći pogodne vremenske prilike (jak vjetar i suho vrijeme), na brdovitom terenu obraslom raznim bjelogoričnim i crnogoričnim raslinjem, na rubovima kojih se nalaze kuće i drugi stambeni prostori, objekti, podmetnuo požar na više mjesta upotrebom otvorenog plamena, koji je izazvao nepoznatim podesnim predmetom, a zbog čega se požar proširio susjednim zemljištem, na površini od oko 3,339 hektara. Intervencijom djelatnika JVP-a i okolnih dobrovoljnih vatrogasnih društava (ukupno 32 vatrogasca i 12 vozila) požar je stavljen pod nadzor te ugašen tijekom navedenog dana, a čime je na navedenom zemljištu u vlasništvu “Hrvatske šume” d.o.o. i drugih nepoznatih privatnih osoba nastala materijalna šteta u iznosu od 279.265,92 eura.

Prema maloljetnom počinitelju C. U. je temeljem odredbe članka 16. st. 1. u vezi s odredbom članka 22. st. 1. ZSM-a za mladež izrečena odgojna mjera upućivanja u odgojni zavod koja traje najmanje 6 (šest) mjeseci, a najdulje 3 (tri) godine, s time da sud odlučuje svakih šest mjeseci ima li osnove obustaviti izvršenje ove odgojne mjere ili je zamijeniti drugom odgojnom mjerom. Prema maloljetnom C. U. izrečena je sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana koja će se izvršavati u okviru zavodskog sustava i koja sigurnosna mjera može trajati do prestanka izvršenja zavodske odgojne mjere. U vrijeme trajanja zavodske odgojne mjere maloljetniku je uračunato i vrijeme uhićenja maloljetnika i boravka u istražnom zatvoru. Prema maloljetnom počinitelju T. U. izrečena je odgojna mjera pojačane brige i nadzora, koja traje najkraće 6 (šest) mjeseci, a najdulje 2 (dvije) godine, s time da će o njezinu trajanju sud naknadno odlučiti. Izrečena mu je odgojna mjera posebne obveze da pronađe zaposlenje i u njemu ustraje, koja posebna obveza može trajati najdulje do 1 (jedne) godine, a u slučaju skrivljenog neispunjavanja maloljetni T. U. može biti upućen u disciplinski centar.

Nešto je starija odluka Županijskog suda u Osijeku koji je presudom broj: K-43/00 od 29. rujna 2000. proglasio krivim Lj. O. zbog kaznenog djela iz članka 271. st. 2. KZ/97 u svezi s člankom 263. st. 1. KZ/97, odnosno zbog teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti jer je počinio kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom kojim je prouzročena smrt jedne ili više osoba. Primjenom članka 57. st. 1. i 2. toč. d. KZ/97, ali i primjenom maloljetničkog prava iz članka 109. i članka 24. ZSM-a osuđen je na kaznu maloljetničkog zatvora u trajanju jedne godine i tri mjeseca, u koju mu je po članku 63. st. 1. KZ/97 uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od 9. srpnja 2000., pa nadalje, te je oslobođen nadoknade troškova kaznenog postupka.

Županijski sud u Splitu je presudom broj: K-52/10 od 2. studenog 2010. oglasio krivim mlađeg punoljetnika F. L. da bi požarom izazvao opasnost za imovinu većeg opsega, pri čemu je prouzročena imovinska šteta velikih razmjera u ukupnom iznosu najmanje 682.516,00 kuna jer je u više navrata ručnim plinskim upaljačem zapalio travu i suho raslinje, svjestan da će doći do nekontroliranog širenja vatre zbog suhe vegetacije, a optuženog D. B. da bi drugoga s namjerom potaknuo da požarom izazove opasnost za imovinu većeg opsega. Time su obojica s namjerom počinila više istih kaznenih djela koja s obzirom na način počinjenja i njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti što ih povezuju čine jedinstvenu cjelinu.

Mlađem punoljetniku F. L. je na temelju članka 27. st. 1. i 2. ZSM-a izrečen pridržaj izricanja kazne maloljetničkog zatvora te mu na temelju članka 27. st. 2. ZSM-a može naknadno biti izrečen maloljetnički zatvor, ako za vrijeme 3 (tri) godine po pravomoćnosti presude, ne počini novo kazneno djelo. Na temelju odredbe članka 11. ZSM-a prema mlađem punoljetniku izrečena je i odgojna mjera pojačane brige i nadzora, time da su temeljem članka 11. st. 5. ZSM-a u vezi s člankom 9. st. 2. točkama 2., 3., 7. i 9. ZSM-a uz odgojnu mjeru pojačane brige i nadzora izrečene posebne obveze da prema vlastitim mogućnostima naknadi polovicu štete prouzročene kaznenim djelom tako da se uključi u pošumljavanje opožarenih površina prouzročenih požarima u trajanju 60 sati na rok od 3 mjeseca, da redovito pohađa školu, da se uključi u rad humanitarnih organizacija ili u poslove komunalnog ili ekološkog značenja u trajanju od 60 sati u razdoblju od 6 mjeseci i da se podvrgne postupku odvikavanja od droge. Na temelju odredbe članka 63. st. 1. KZ-a, u slučaju naknadnog izricanja maloljetničkog zatvora prema maloljetniku se u kaznu ima uračunati i vrijeme koje je proveo u pritvoru do 2. veljače 2010. do 2. studenog 2010. Na temelju odredbe članka 122. st. 4. Zakona o kaznenom postupku mlađi punoljetnik oslobođen je plaćanja troškova kaznenog postupka.

Općinski sud u Splitu je rješenjem broj: KM-17/16 od 5. prosinca 2017. maloljetnom J. J. temeljem članka 10. st. 2. toč. 8. i 11. ZSM-a izrekao odgojnu mjeru u obliku posebne obveze da se uključi u pojedinačni ili skupni rad u savjetovalištu za mlade i da se uključi u rad humanitarnih organizacija ili u poslove komunalnog ili ekološkog značenja u trajanju od 70 (sedamdeset) sati. Radilo se o kaznenom djelu protiv opće sigurnosti, dovođenjem u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom opisanom po članku 215. st. 1. KZ/11 jer je maloljetnik upaljačem koji je imao kod sebe zapalio vrećicu koja se nalazila u površinskom dijelu punog eko-kontejnera, pristajući da time ugrozi sigurnost stanara kuća udaljenih svega nekoliko metara te pristajući da se požar proširi i na okolne eko-kontejnere, kioske te vozila parkirana na gradskoj tržnici, do čega je i došlo jer je buktinja zahvatila još dva eko-kontejnera u vlasništvu M. K. d.o.o., kiosk obrta B. u vlasništvu A. Š. te kiosk obrta D. u vlasništvu I. Š., pri čemu je došlo do potpunog izgaranja prvog i djelomičnog izgaranja ostalih dvaju kontejnera, djelomičnog izgaranja vanjske jedinice klima-uređaja kioska obrta B. te izgaranja boje na kiosku obrta D., dok je žurnom intervencijom vatrogasaca spriječeno daljnje širenje požara na okolna vozila. Time je M. K. d.o.o. pričinio materijalnu štetu u visini od najmanje 100.000,00 kuna, A. Š. u visini od najmanje 3.000,00 kuna, a I. Š. u visini od najmanje 500,00 kuna.

Temeljem članka 89. ZSM-a i u vezi s člankom 158. st. 2. ZKP-a oštećenici su s postavljenim imovinskopravnim zahtjevom upućeni u građansku parnicu, a troškovi postupka pali su na teret državnog proračuna temeljem članka 89. stavka 1. ZSM-a.

Općinski sud u Virovitici je presudom broj: Kmp-19/2020 od 1. ožujka 2021. oglasio krivim mlađeg punoljetnika D. A., da bi počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti – dovođenjem u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, opisano i kažnjivo po članku 215. st. 1. u vezi s člankom 52. KZ/11, kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom, opisano u članku 139. st. 2. u vezi sa st. 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 139. st. 3. KZ/11 i kazneno djelo protiv imovine – oštećenjem tuđe stvari, opisano i kažnjivo po članku 235. st. 1. KZ/11, sve u vezi s člankom 51. KZ/11. Vezano uz kazneno djelo izazivanja požarom opasnosti za život ljudi i za imovinu većeg opsega, oglašen je krivim da je u cilju da zapali osobne automobile parkirane u obiteljskom dvorištu kuće i da ugrozi njihove živote i imovinu jer je u lošim odnosima s M. i D. F. te s ciljem da zapali osobni automobil vlasništvo M. R., koji je kao svjedok optužbe pozvan na ispitivanje u kaznenom predmetu, a koji je bio parkiran na udaljenosti od oko 1 metar od stambene zgrade u ulici A. S. kbr. 3 i ugrozi živote i imovinu stanara prolio benzin i zapalio osobne automobile.

Zahvaljujući brzoj vatrogasnoj intervenciju i gašenju požara vlasnika onemogućeno je širenje požara na obiteljsku kuću i stambenu zgradu. D. A. je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 3 (tri) godine te mu je temeljem članka 54. KZ/11 u izrečenu kaznu uračunato vrijeme oduzete slobode od 24. rujna 2017. do 29. siječnja 2018., 17. travnja 2020. i od 8. kolovoza 2020. do 7. rujna 2020. pa nadalje. Temeljem članka 189. st. 3. ZKP/08 D.A.-u su putem majke vraćeni privremeno oduzeti predmeti. Temeljem članka 148. st. 6. ZKP/08 mlađi punoljetnik oslobođen je od obveze da naknadi troškove kaznenog postupka, nagradu i nužne izdatke branitelja po službenoj dužnosti, te su oni pali na teret proračunskih sredstava suda. Iako je prethodno navedeno da se istražni zatvor prema maloljetnicima primjenjuje samo iznimno, vidljivo je iz ovih dostupnih primjera sudske prakse da je u većini slučajeva maloljetnicima i mlađim punoljetnicima za ovo kazneno djelo bio određen istražni zatvor, dok se u odnosu na sankcije one kreću od odgojnih mjera pa do maloljetničkog zatvora.

7. ZAKLJUČNO
Počinjenje kaznenih djela koja čine maloljetnici i mlađi punoljetnici često se pripisuje njihovoj mladosti i nezrelosti pa je cilj sankcija koje se izriču maloljetnicima pa i mlađim punoljetnicima više odgojan i rehabilitacijski: pružiti pomoć, nadzor, obrazovanje, nadoknadu šanse za pravilniji razvoj, a ne samo kažnjavanje. Međutim, kao što je vidljivo iz već istaknutih odluka, a koje su javnosti manje dostupne zbog zaštite identiteta maloljetnika i tajnosti postupka, štete koje su prouzročene njihovim protupravnim radnjama mogu biti iznimno visoke, pri čemu niti u jednoj presudi vezanoj uz kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom nije izrečena obveza naknade štete iako sud maloljetniku može kao posebnu obvezu naložiti da prema vlastitim mogućnostima popravi štetu nanesenu kaznenim djelom. To je i za očekivati, jer je uglavnom još uvijek riječ o osobama koje nemaju vlastita primanja ili imovinu. Zato je, kao uostalom i kod punoljetnih počinitelja kaznenih djela, potrebno djelovati preventivno, voditi računa o općoj svrsi kažnjavanja te kaznama utjecati na eventualne buduće počinitelje kaznenih djela da ih ne čine, a tek prilikom izricanja kazni konkretnim počiniteljima i o specijalnoj svrsi kažnjavanja.

*Sutkinja na Županijskom sudu u Velikoj Gorici.
1 Nar. nov., br. 84/11, 143/12, 148/13, 56/15 i 126/19 – u nastavku teksta: ZSM.
2 Nar. nov., br. 144/12, 125/11, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24, 136/25 – u nastavku teksta: KZ ili KZ/11.
3 Nar. nov., br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25, 13/26 – u nastavku teksta: ZKP.
4 Nar. nov., br. 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22, 16/23, 155/23, 36/24, 136/25.
5 Nar. nov., br. 76/14.