1. UVOD
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi¹ stupio je na snagu 16. svibnja 2026. te ima 89 članaka. Člankom 89. ZIDZJN-a propisano je da će članak 4., 5., 28. st. 4., koji je dodan člankom 6. ZIDZJN-a, članak 55. st. 1., 2. i 3. i članak 443. st. 2., toč. 13., koja je dodana člankom 83. ZIDZJN-a, stupiti na snagu 1. rujna 2026.

Iz navedenog proizlazi da će 1. rujna 2026. na snagu stupiti odredbe vezane uz: 1) promjenu vrijednosnih pragova na koje se ne primjenjuje Zakon o javnoj nabavi²; 2) odredbe o jednostavnoj nabavi, što uključuje i provedbu jednostavne nabave kroz modul jednostavne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (u nastavku teksta: EOJN RH) te pitanja pravne zaštite u jednostavnoj nabavi; 3) obvezu sektorskog naručitelja na unošenje plana nabave i njegovih kasnijih promjena u EOJN RH; 4) odredbe o digitalnom potpisivanju ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma kvalificiranim elektroničkim potpisom te 5) odredbe o prekršajnoj odgovornosti ukoliko naručitelj ne provede jednostavnu nabavu u modulu jednostavne nabave EOJN RH.

Također, za potpunu provedbu ZIDZJN-a potrebno je uskladiti i podzakonske akte pa je člankom 86. ZIDZJN-a propisano da će se u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ZIDZJN-a³ uskladiti Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave⁴, Pravilnik o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi⁵, Pravilnik o izobrazbi u području javne nabave⁶ te Pravilnik o javnoj nabavi u diplomatskim misijama i konzularnim uredima Republike Hrvatske u inozemstvu⁷.

Člankom 86. st. 3. ZIDZJN-a propisana je obveza naručitelja da u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ZIDZJN-a usklade opće akte kojima se uređuju pravila, uvjeti i postupci jednostavne nabave te planovi nabave s odredbama ZIDZJN-a.

U nastavku članka obrađujemo deset odabranih područja ZJN-a u kojima su napravljene važne izmjene.

2. VAŽNIJE ZAKONSKE IZMJENE
2.1. NEPRIHVATLJIVA PONUDA
Izmijenjen je članak 3. toč. 13. ZJN-a tako da je sada neprihvatljiva ponuda „svaka ponuda čija cijena prelazi procijenjenu vrijednost nabave, odnosno osigurana novčana sredstva naručitelja za nabavu ili ponuda ponuditelja koji ne ispunjava kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta i ponuda ponuditelja za kojeg se utvrdi da je u sukobu interesa sukladno odredbama članka 81. ovoga Zakona.“

S obzirom na to da iz definicije proizlazi da je neprihvatljiva ponuda i ona ponuda čija cijena prelazi procijenjenu vrijednost nabave, važno je naglasiti da je izmijenjen i članak 296. ZJN-a, kojim je sada propisano da je ponudu čija cijena prelazi procijenjenu vrijednost nabave, naručitelj također obvezan rangirati, osim ako je dokumentacijom o nabavi izričito propisano da se takva ponuda odbija kao neprihvatljiva. Ako se utvrdi sukob interesa ponuditelja koji je podnio ponudu, takva je ponuda neprihvatljiva i potrebno ju je odbiti.

Zato je u članku 254. st. 1. ZJN-a brisana toč. 5. kojom je bilo propisano da javni naručitelj može isključiti gospodarskog subjekta iz javne nabave ako se sukob interesa ne može ukloniti drugim, manje drastičnim mjerama. Dakle, sada se takav ponuditelj mora isključiti jer je takva ponuda neprihvatljiva. Stoga sukob interesa više ne može biti fakultativna osnova za isključenje gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave. U kontekstu definicije neprihvatljive ponude zbog sukoba interesa, važno je naglasiti da iz sadržaja ZIDZJN-a jasno proizlazi cilj eliminacije sukoba interesa iz postupka javne nabave. Sam sukob interesa, kako zbog svoje pravne definicije, tako i zbog dosadašnje javno nabavne prakse, nije uvijek jednostavno utvrditi te je često potreban i dodatan pravni angažman kako bi se izvršila pravna procjena predstavlja li određena povezanost sukob interesa ili ne.

2.2. SUKOB INTERESA
U članku 443. st. 1. dodana je nova toč. 13. pa je sada propisana prekršajna odgovornost, odnosno novčana kazna za naručitelja pravnu osobu u iznosu od 6.630,00 do 132.720,00 eura te za odgovornu osobu u iznosu od 1.320,00 do 6.630,00 eura⁸, ako sklopi ugovor o javnoj nabavi protivno odredbi članka 81. ZJN-a.

Izmjenama članka 81. ZJN-a detaljnije je uređen način postupanja u situacijama postojanja sukoba interesa kod predstavnika naručitelja. Predstavnik naručitelja kod kojeg nastupi sukob interesa dužan je bez odgode, a najkasnije dan nakon saznanja o toj činjenici izuzeti se iz postupka javne nabave i o tome obavijestiti čelnika naručitelja. Nakon toga čelnik naručitelja mora imenovati drugog predstavnika naručitelja te poduzeti mjere kojima se osigurava da prethodno sudjelovanje izuzete osobe nema štetan utjecaj na daljnji tijek postupka. U slučaju sukoba interesa predstavnika naručitelja iz članka 76. st. 2. toč. 1.⁹ i toč. 2. - 5.¹⁰ ZJN-a čije izuzimanje nije moguće ili se na taj način ne može otkloniti sukob interesa, a nakon odbijanja ponude ne preostane niti jedna valjana ponuda – poništit će se postupak javne nabave. U tom kontekstu dopunjen je članak 298. st. 1. ZJN-a novom toč. 10., koja se odnosi na situaciju kada je javni naručitelj obvezan poništiti postupak javne nabave, ako je to potrebno radi zaštite javnog interesa. U pravnom smislu, osim utvrđenog sukoba interesa, pojam „javnog interesa“ može se vrlo široko tumačiti, zbog čega će u daljnjoj praksi biti izazovno odrediti koje će se okolnosti moći podvesti pod zaštitu javnog interesa kao razlog¹¹ poništenja postupka javne nabave.

Također, u odnosu na sukob interesa je u članku 77. ZJN-a, brisan i st. 2. kojim je bilo propisano da „sukob interesa ne postoji ako je povezana osoba predstavnika naručitelja poslovne udjele, dionice odnosno druga prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno u kapitalu gospodarskog subjekta s više od 0,5 % stekla u razdoblju od najmanje dvije godine prije imenovanja odnosno stupanja na dužnost predstavnika naručitelja s kojim je povezana.“

Brisanjem navedene odredbe ZJN-a odustalo se od prethodno propisane iznimke prema kojoj je protek određenog razdoblja automatski isključivao postojanje sukoba interesa. Stoga činjenica da je član obitelji predstavnika naručitelja udjele stekao prije dvije ili više godina, sama po sebi ne znači da sukob interesa ne postoji.

2.3. PRAVNA ZAŠTITA
Povećan je rok za žalbu u postupcima javne nabave s deset na petnaest dana, ali samo vezano uz izjavljivanje žalbe u odnosu na sadržaj poziva na nadmetanje, dokumentaciju o nabavi, sadržaj ispravka poziva na nadmetanje, odnosno sadržaj izmjene dokumentacije o nabavi¹².

Međutim, unutar roka od petnaest dana za izjavljivanje žalbe u odnosu na nabrojeno, žalitelj je obvezan najkasnije tijekom desetog dana od dana objave citirane dokumentacije upozoriti naručitelja na konkretnu nezakonitost te ne smije izjaviti žalbu prije nego što istekne rok od tri dana od kada je naručitelj upozoren na konkretnu nezakonitost.

Žalitelju stoga realno može preostati dva dana za izjavljivanje žalbe. U složenim projektima poput javne nabave radova velike vrijednosti, doista nije isključeno da bi se upozorenje na nezakonitost podnosilo deseti dan. Naime, za analizu cjelokupne relevantne dokumentacije, pravnih pravila i sudske prakse te izradu samog dokumenta s prikazom nezakonitosti, potreban je značajan broj radnih sati, a pogotovo zato što se u rok od deset dana računaju i neradni dani. Jednu od važnijih novosti predstavlja i promjena članka 420. st. 2. ZJN-a tako: „U slučaju žalbe na sadržaj poziva na nadmetanje, dokumentaciju o nabavi, sadržaj ispravka poziva na nadmetanje odnosno sadržaj izmjene dokumentacije o nabavi, žalba obvezno sadržava i dokaz da je postupljeno sukladno članku 403.a stavku 1. ovoga Zakona.“ U protivnom, sukladno dopunjenom članku 425. st. 1. toč. 2. ZJN-a, ako žalitelj nije upozorio naručitelja na nezakonitost, žalba se odbacuje. Stoga, izrada upozorenja na nezakonitost nije samo pro forme dokument, već temelj za daljnji žalbeni postupak. Ipak, nije izričito propisano tko snosi žaliteljev trošak u slučaju angažmana stručne pravne pomoći za izradu upozorenja na nezakonitost te u slučaju prihvaćanja upozorenja i uklanjanja nezakonitosti.

Dodan je i novi članak 403.b, koji se odnosi na provedbu vještačenja u žalbenom postupku, što je razumno ako se uzme u obzir sve veća kompleksnost postupaka javne nabave iz različitih gospodarskih područja (IT, medicina, AI, općenito inovativna javna nabava). Glede navedenog, ističe se da je istom normom¹³ propisano da će Državna komisija nalaz i mišljenje vještaka dostaviti strankama žalbenog postupka koje imaju pravo očitovati se u roku koji ne može biti duži od pet dana. Ako se također uzmu u obzir neradni dani, koje u praksi često zahvaća navedeni rok, doista je riječ o kratkom roku za izradu očitovanja na nalaz i mišljenje vještaka koji je često presudan za postupak.

U odnosu na troškove žalbenog postupka, kada žalitelja zastupa punomoćnik odvjetnik, izmjenama nisu uvedene nove norme. Iz navedenog proizlazi da bi se i nadalje u žalbenim postupcima pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave, u slučaju uspješnosti žalbe, odvjetnički trošak sastava žalbe dosuđivao u iznosu od 125,00 eura + PDV¹⁴, sukladno Tbr. 22., 24., 46. i 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika¹⁵. Naime, navedeno je u skladu s Presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske¹⁶ kojom je ukinut Tbr. 25. Tarife¹⁷.

2.4. DOKAZIVANJE JEDNAKOVRIJEDNOSTI
O zakonodavnim izmjenama glede dokazivanja jednakovrijednosti u postupcima javne nabave, već smo pisali¹⁸, a u konačnici je doista izmijenjen članak 210. st. 3. ZJN-a tako da sada glasi: „(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, ponuditelj je dužan dokazati jednakovrijednost ponuđene robe, radova ili usluga.“

Moguće je kako će novo zakonodavno uređenje dovesti do situacija u praksi da ponuditelji neće uvijek biti sigurni koji dokaz jednakovrijednosti mogu podnijeti, a koji će biti prihvaćen od naručitelja. Pravni savjetnici, posebice u savjetovanju klijenata s poslovnim nastanom u inozemstvu, mogli bi se naći u situaciji da će zbog opreza savjetovati prilaganje više dokumenata kao dokaza jednakovrijednosti¹⁹ kako bi time eliminirali svaki rizik²⁰ neprihvaćanja takvog dokaza od naručitelja, pogotovo ako se uzme u obzir da naručitelj više nije obvezan u dokumentaciji o nabavi navesti kriterije mjerodavne za ocjenu jednakovrijednosti predmeta nabave.

2.5. OBVEZNO PROVOĐENJE ANALIZE TRŽIŠTA
Izmijenjen je članak 198. st. 1. ZJN-a tako da sada glasi: „(1) Prije pokretanja postupka javne nabave javni naručitelj obvezno provodi analizu tržišta u svrhu pripreme nabave i informiranja gospodarskih subjekata o svojim planovima i zahtjevima u vezi s nabavom.“ Dok je prije naručitelj mogao provoditi analizu tržišta, novim izmjenama to je postalo obvezno.

U odnosu na obveznu analizu tržišta, predlagatelj zakona naveo je da će se Pravilnikom o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi²¹ urediti „postupak analize tržišta korištenjem funkcionalnosti EOJN RH na način koji će omogućiti informacije o sudjelovanju u prethodno provedenim postupcima javne nabave, uspješnosti sudjelovanja, kao i informacije o statusu predmetnih ugovora biti jednostavno dostupne, što će olakšati primjenu fakultativnog razloga isključenja u praksi“.²² Bitna je u obveznoj provedbi analize tržišta analiza objavljenih ugovora u EOJN RH, a posebice izmjena ugovora. U tom smislu dodan je u članku 314. ZJN-a novi st. 2., kojim je propisano: „Izmjene ugovora o javnoj nabavi temeljem članaka 315., 318., 319. i 320. ovoga Zakona javni naručitelj obvezan je objaviti u EOJN RH u roku od 30 dana od dana izmjene ugovora.“

Analizom sadržaja izmijenjenih ugovora o javnoj nabavi u odnosu na iste ili slične vrste postupaka i predmete nabave, naručitelj ima veću mogućnost predvidjeti određene situacije u provedbi ugovora te već u dokumentaciji o nabavi propisati odredbe kojima se izbjegavaju neželjene pravne posljedice tijekom realizacije ugovora. Navedeno je važno za uspješnu provedbu svakog projekta javne nabave.

2.6. DIGITALNO POTPISIVANJE UGOVORA O JAVNOJ NABAVI ILI OKVIRNOG SPORAZUMA
Izmjenom članka 312. ZJN-a, u st. 1. propisano je da “ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen sukladno članku 307. stavcima 3. i 5. ovoga Zakona, ugovorne strane digitalno potpisuju kvalificiranim elektroničkim potpisom i razmjenjuju u roku od 30 dana od izvršnosti odluke o odabiru.“ U st. 2. određena je mogućnost javnog naručitelja da odredi dulji rok od propisanog u st. 1., dok je u st. 3. kao način razmjene određen sustav EOJN RH. Izmijenjena odredba zasigurno će dodatno doprinijeti poštovanju obveze potpisivanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma u zakonom propisanom roku, tim više što je razmjena navedenih pravnih poslova propisana putem EOJN RH, za što ostaje digitalni trag.

Uzimajući u obzir pojedine dvojbe iz prakse, ističemo da izmjenama nije obuhvaćen članak 307. st. 3. ZJN-a:„Smatra se da je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen na dan izvršnosti odluke o odabiru, osim u slučaju iz stavaka 4. i 5. ovoga članka”.

U korelaciji citiranog članka 312. ZJN-a s člankom 307. st. 3. ZJN-a, proizlazi da je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen na dan izvršnosti odluke o odabiru, a da stupa na snagu digitalnim potpisivanjem ugovora, u citiranom (naknadnom) zakonskom roku.

Člankom 443. st. 2. toč. 8. ZJN-a sada je propisana i prekršajna odgovornost za naručitelja ako u zakonskom roku ne potpiše ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum kvalificiranim elektroničkim potpisom i ne razmijeni ih kroz sustav EOJN RH.

2.7. PRIDRŽAVANJE OBVEZA IZ ČLANKA 4. ST. 4. ZJN-a
Dopunjen je članak 313. ZJN-a tako da naručitelj tijekom izvršenja ugovora ima pravo kontrolirati pridržavanje obveza iz članka 4. st. 4. ZJN-a, iako to nije bilo propisano dokumentacijom o nabavi. U tu svrhu naručitelj će moći zahtijevati dostavu dokaza o pridržavanju primjenjivih obveza u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava, uključujući kolektivne ugovore, obvezu isplate ugovorene plaće, kao i pridržavanje odredaba međunarodnog prava okoliša, socijalnog i radnog prava.

Važno je naglasiti da ponuditelji kao ugovorne strane moraju biti svjesni svojih obveza u slučaju korištenja prava naručitelja u skladu s navedenom zakonskom odredbom.

2.8. DOKAZIVANJE NEKAŽNJAVANOSTI
Kao jedan od dokaza da ne postoje osnove za isključenje gospodarskog subjekta, propisana je člankom 265. st. 1. toč. 1. ZJN-a posebna izjava. Takvom izjavom gospodarski subjekt potvrđuje da ne postoji pravomoćna osuda za kaznena djela nabrojena u članku 251. ZJN-a²³, kao ni pravomoćna odluka nadležnog tijela za tržišno natjecanje ili pravomoćna sudska odluka kojom je utvrđeno sudjelovanje u zabranjenom sporazumu u smislu propisa o zaštiti tržišnog natjecanja.

S obzirom na to da članak 251. ZJN-a sadržava doista opširan popis kaznenih djela, u praksi je izazovno utvrditi odgovarajuća kaznena djela u državi poslovnog nastana ili u bilo kojoj drugoj državi jer nekažnjavanost više nije vezana isključivo uz državljanstvo osoba ovlaštenih za zastupanje, odnosno poslovni nastan gospodarskog subjekta, već se isključenje veže uz nepostojanje pravomoćne presude generalno, neovisno o tome gdje je izrečena²⁴.

2.9. OPĆI AKTI NARUČITELJA O PROVOĐENJU JEDNOSTAVNE NABAVE
Novom regulativom, osim povišenih vrijednosnih pragova do kojih se ne primjenjuje ZJN²⁵, već se provodi jednostavna nabava, propisana je i obveza uređenja pravila, uvjeta i postupaka jednostavne nabave općim aktom naručitelja. Kako je uvodno navedeno, obveza usklađenja općih akata naručitelja propisana je do 16. kolovoza 2026.

Sukladno članku 15. st. 3. ZJN-a, opći akti naručitelja obvezno će morati sadržavati pravila vezana uz: 1) poštovanje načela javne nabave i sprječavanje, prepoznavanje i uklanjanje sukoba interesa; 2) osiguranje pravne zaštite gospodarskim subjektima putem prigovora čelniku tijela, odnosno odgovornoj osobi naručitelja za nabave čija je procijenjena vrijednost veća od 15.000,00 eura te 3) mogućnosti primjene elektroničkih sredstava komunikacije za nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili manja od 15.000,00 eura.

Naručitelj je sada obvezan opći akt te njegove izmjene i dopune učiniti dostupnima ne samo na svojim internetskim stranicama, nego i u EOJN RH, čime se dodatno jača transparentnost i u jednostavnoj nabavi.

Uzimajući u obzir prethodno navedeno, kao i činjenicu da za sada nisu objavljene jasne „smjernice“ o sadržaju pravilnika o jednostavnoj nabavi, njegova izrada predstavlja dodatan izazov za naručitelje. Naime, pravilnikom će biti potrebno obuhvatiti sva načela javne nabave, institut sukoba interesa, primjenu elektroničke komunikacije te detaljna procesna pravila pravne zaštite.

2.10. PRAVNA ZAŠTITA U JEDNOSTAVNOJ NABAVI – POSTOJI LI UPRAVNOSUDSKA ZAŠTITA?
Izmjenama i dopunama nije određena jasna procedura u slučaju podnošenja prigovora čelniku tijela, odnosno odgovornoj osobi naručitelja u jednostavnoj nabavi. Otvara se pitanje o postojanju daljnjeg puta djelotvorne pravne zaštite nakon odluke čelnika tijela, odnosno odgovorne osobe naručitelja. Također, otvaraju se i daljnja pravna pitanja: hoće li prigovor imati suspenzivan učinak na sklapanje ugovora, u kojoj mjeri mora odluka o prigovoru biti obrazložena, imaju li konkurenti pravo na uvid u ponude, koje pogreške dovode do poništenja postupka, kako se osigurava nepristranost čelnika tijela. Važno je naglasiti da je Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske²⁶ zauzet stav da se i u jednostavnoj nabavi zaštita prava i pravnih interesa pruža u upravnom i upravnosudskom postupku, a takav stav potvrđen je i presudom Upravnog suda u Osijeku²⁷.

Slijedom navedenog, doista ostaje otvoreno pitanje hoće li se nakon izmjena ZJN-a, kojima se po prvi put u jednostavnoj nabavi uvodi pravo prigovora čelniku tijela, odnosno odgovornoj osobi naručitelja, protiv njihove odluke moći aktivirati daljnja upravnosudska zaštita.

3. ZAKLJUČAK
ZIDZJN-om uvedene su važne promjene koje dodatno povećavaju pravnu i proceduralnu složenost sustava javne nabave. Posebno se ističe strože uređenje sukoba interesa, proširenje obveza naručitelja u fazi pripreme i izvršenja ugovora, digitalizacija postupaka te nova pravila pravne zaštite, uključujući i područje jednostavne nabave. Nove odredbe otvaraju brojna pitanja za praksu, osobito glede dokazivanja jednakovrijednosti, provedbe analize tržišta, dosega upravnosudske zaštite te tumačenja pojma javnog interesa. Istodobno, izmjene potvrđuju trend sve intenzivnije formalizacije i transparentnosti javne nabave, uz povećanu odgovornost naručitelja i gospodarskih subjekata.

Može se zaključiti da javna nabava nakon 16. svibnja 2026. zahtijeva još višu razinu specijaliziranog pravnog znanja i pravovremenog pravnog savjetovanja, kako bi se smanjili rizici nezakonitosti i osigurala učinkovita provedba postupaka javne nabave.

* Odvjetnica s priznatom specijalnosti u području europskog prava, starija partnerica u Odvjetničkom društvu Porobija & Špoljarić d.o.o. iz Varaždina, certificirani specijalist javne nabave.
1 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 48/26 – u nastavku teksta: ZIDZJN).
2 Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16, 114/22, 48/26 – u nastavku teksta: ZJN).
3 Do 16. kolovoza 2026.
4 Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (Nar. nov., br. 65/17, 75/20, 92/25).
5 Pravilnik o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi (Nar. nov., br. 101/17, 144/20, 30/23).
6 Pravilnik o izobrazbi u području javne nabave (Nar. nov., br. 154/23, 94/25, 48/26).
7 Pravilnik o javnoj nabavi u diplomatskim misijama i konzularnim uredima Republike Hrvatske u inozemstvu (Nar. nov., br. 69/17).
8 Članak 443. st. 3. ZJN-a.
9 Odnosi se na čelnika kao predstavnika naručitelja.
10 Odnosi se na člana upravnog, upravljačkog i nadzornog tijela naručitelja; člana stručnog povjerenstva za javnu nabavu; druge osobe koja je uključena u provedbu ili koja može utjecati na odlučivanje naručitelja u postupku javne nabave i osobe iz članka 76. st. 2. toč. 1., 2. i 3. ZJN-a kod pružatelja usluga nabave koji djeluju u ime naručitelja.
11 Postavlja se pitanje mogu li to možda biti i određeni kibernetički rizici, povreda tajnosti podataka i sl.
12 V. članke 406., 407. i 409. ZJN-a.
13 Članak 403.b ZJN-a.
14 Neovisno o vrijednosti nabave koja može dosezati i više milijuna eura.
15 Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Nar. nov., br. 138/23, 107/25 – u nastavku teksta: Tarifa).
16 Visoki upravni sud Republike Hrvatske: Usoz-55/2024-21 (Usoz-60/2024, Usoz-84/2024, Usoz-87/2025) od 18. srpnja 2025.; dostupno na: www.informator.hr (pristupljeno 27. 5. 2026.).
17 Odnosio se na troškove sastava žalbe u postupcima javne nabave.
18 R. Štaba: Odvjetnički pogled: utjecaj pojedinih predloženih izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi na položaj ponuditelja, Informator, br. 6917 od 8. prosinca 2025.
19 Ako bi ponuditelj kao klijent raspolagao takvim dokazima.
20 Time i odgovornost u slučaju neprihvaćanja dokaza.
21 V. bilj. 5.
22 Iz Nacrta konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, 162. sjednica Vlade RH 23. 4. 2026., str. 50.
23 Što sada uključuje i kazneno djelo neisplate plaće.
24 Proizlazi da bi se izjava o nekažnjavanju s ovjerenim potpisom de facto odnosila na „cijeli svijet“.
25 Prema članku 12. st. 1. ZJN-a, ZJN se ne primjenjuje na nabavu robe i usluga te provedbu projektnih natječaja procijenjene vrijednosti manje od 50.000,00 eura te radova procijenjene vrijednosti manje od 100.000,00 eura, kao ni na nabavu u diplomatskim misijama i konzularnim uredima Republike Hrvatske u inozemstvu za robe i usluga te provedbu projektnih natječaja procijenjene vrijednosti manje od 140.000,00 eura i radova procijenjene vrijednosti manje od 700.000,00 eura.
26 Ustavni sud Republike Hrvatske: U-III-214/2021 od 22. ožujka 2023.; dostupno na: www.informator.hr (pristupljeno 27. 5. 2026.).
27 Upravni sud u Osijeku: US I-1119/2024 od 8. svibnja 2025.; dostupno na: www.informator.hr (pristupljeno 27. 5. 2026.).