U ovom članku autor analizira pitanje naknade štete zbog neosnovanog lišenja slobode, računanje zastoja zastarnog roka, pravnu narav dopisa Ministarstva pravosuđa kao razloga za prekid zastare, identitet spora između prethodnog administrativnog postupka i tužbe, kriterije odmjeravanja pravične novčane naknade, kao i pitanje dospijeća zateznih kamata, a ta pravna pitanja bila su raspravljana u presudi Županijskog suda u Osijeku, posl. br. Gž-1105/2025-2 od 1. prosinca 2025. Ovaj prikaz ne ograničava se na deskriptivnu analizu presude, nego nudi kritičku ocjenu zauzete pravne pozicije, propituje njezin pravni doseg te razmatra implikacije za buduću sudsku praksu i de lege ferenda prijedloge.