Vremeplov
30.10.2026.
Vremeplov: Zakon o visokim učilištima – 2. studenoga 1993.
Dana 2. studenoga 1993. na snagu je stupio prvi Zakon o visokim učilištima (Narodne novine, br. 96/1993), u neovisnoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj, kojim je ponovno uspostavljen tzv. binarni visokoškolski sustav, sustav koji razdvaja sveučilišne i stručne studije, ukinute reformom obrazovanja iz osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Osim pitanja uređenja ustrojstva visokih učilišta, njihova osnivanja, izvedbe i vrednovanja, Zakon o visokim učilištima iz 1993. uredio je pitanja položaja studenata i nastavnika te znanstvenoistraživačkih instituta i knjižnica. Rad visokih učilišta sukladno Zakonu temelji se na načelu akademske samouprave i akademskih sloboda, koja se ogleda u slobodi znanstvenog, umjetničkog i tehnološkog istraživanja i stvaralaštva, utvrđivanju obrazovnih, znanstvenih, umjetničkih i stručnih programa, izboru nastavnika i čelnika, odlučivanju o kriterijima upisa studenata, utvrđivanju pravila studija i uređivanju unutarnjeg ustrojstva.
Visoka učilišta u RH prema ovom Zakonu su sveučilište, veleučilište, fakultet, umjetnička akademija i visoka škola. Fakultet i umjetnička akademija su visoka učilišta u sastavu sveučilišta, dok visoke škole mogu biti u sastavu veleučilišta ili izvan njega. Ako su u sastavu veleučilišta, riječ je o veleučilišnim školama. Zakon dopušta mogućnost osnivanja visokih učilišta od domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba, s tim da za obavljanje javne službe u visokoj naobrazbi Republika Hrvatska osniva javno sveučilište, javno veleučilište i javnu visoku školu.
Sukladno članku 18., Zakon uređuje načelno i pitanje položaja visokih vjerskih učilišta: visoka vjerska učilišta osnovana po općim aktima vjerskih zajednica imaju sva prava kao visoke škole ili fakulteti, ako ispunjavaju uvjete iz zakona, a ako ona djeluju kao fakulteti u sastavu nekog od javnih sveučilišta, njihov položaj uređuje se ugovorom između sveučilišta i osnivača učilišta.
Kad je riječ o studijima, Zakonom se propisuje da se visoka naobrazba stečena na sveučlišnim i stručnim studijima dijeli tako da sveučilišni studij osposobljava studenta za visokostručni ili umjetnički rad i priprema ga za znanstveni rad, dok stručni studij osposobljava studenta za visokostručni ili umjetnički rad (članak 24.). U tom smjeru, u sklopu sveučilišnog studija poslijediplomski znanstveni studij ustrojava se kao studij za stjecanje magisterija znanosti i doktorata znanosti, odnosno samo kao studij za stjecanje magisterija znanosti, što se utvrđuje nastavnim programom studija, u skladu sa statutom sveučilišta (članak 25.).
U okviru odredaba o ustrojstvu i djelokrugu studija, uređena su pitanja nastavnog programa, način ustrojavanja nastave, provjera znanja studenata uz ograničenje polaganja ispita. Četvrta provjera znanja provodi se pred nastavničkim vijećem i ako student nije položio, obvezan je u sljedećoj školskoj godini ponovo upisati taj predmet. Ako student i nakon ponovljenog upisa predmeta ne položi ispit na način utvrđen u stavku 1. ovoga članka, gubi pravo studiranja na tom visokom učilištu (članak 42.).
Kad je riječ o studentima i nastavnicima, pravo upisa na studij imaju pod jednakim uvjetima državljani Republike Hrvatske i pripadnici hrvatskog naroda s prebivalištem izvan Republike Hrvatske te strani državljani i osobe bez državljanstva trajno nastanjeni u Republici Hrvatskoj (članak 58.), dok se nastavnici biraju u znanstveno-nastavna i nastavna zvanja. Znanstveno-nastavna zvanja su: docent, izvanredni profesor i redovni profesor, a nastavna zvanja su: predavač, viši predavač i profesor visoke škole. U visokim učilištima u kojima se strani jezici studiraju kao glavni predmet studija nastavnici se biraju i u nastavna zvanja lektora i višeg lektora.
U odnosu na upravljanje visokim školama, i sveučilištem i veleučilištem upravlja upravno vijeće, a ostala tijela su rektor i sveučilišni senat, odnosno rektor i stručno vijeće u veleučilištu. U visokim školama izvan veleučilišta, visokom školom upravlja dekan, o stručnim pitanjima na visokoj školi odlučuje stručno vijeće visoke škole, a suglasnost na nastavne programe visoke škole daje Rektorski zbor. Zakon o visokim učilištima imao je devet izmjena i dopuna, a prestao je važiti donošenjem Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003. (Narodne novine, br. 123/2003).