Dana 1. ožujka u Washingtonu D. C. (SAD) predstavnici bosanskohercegovačkih Hrvata, Krešimir Zubak i Bošnjaka, Haris Silajdžić, koji je tada obnašao funkciju premijera Bosne i Hercegovine te ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, Mate Granić potpisali su Okvirni sporazum o stvaranju Federacije Bosne i Hercegovine, složili se oko preliminarnog sporazuma o konfederaciji između Federacije BiH i Republike Hrvatske i dogovorili uspostavu Prijelaznog odbora koji će poduzeti konkretne korake prema uspostavi federacije i konfederacije te koji je do 15. ožujka trebao pripremiti Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, Prethodni sporazum o Konfederaciji između Republike Hrvatske i predložene Federacije BiH, Sporazum o vojnom rasporedu na području predložene Federacije BiH i Prijelazne mjere za ubrzanje osnivanja Konfederacije i Federacije BiH, uključujući, gdje je to moguće, stvaranje državnog ustroja kako je naznačeno u Okvirnom sporazumu, kao i sve ostale mjere koje će se smatrati potrebnima.

Prema Okvirnom sporazumu za Federaciju, Bošnjaci i Hrvati kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima), kao i svi građani Republike Bosne i Hercegovine, u provođenju svojih suverenih prava uredit će unutarnju strukturu područja s većinskim bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom koja će se sastojati od federalnih jedinica s jednakim pravima i odgovornostima. Odluke o ustavnom statusu teritorija Republike Bosne i Hercegovine s većinskim srpskim stanovništvom donijet će se tijekom pregovora o mirnom rješenju na Međunarodnoj konferenciji za bivšu Jugoslaviju. Glede raspodjele odgovornosti određeni su isključivi poslovi središnje države, poslovi središnje države i županija te na kraju samih županija. U daljnjim odredbama uređena su pitanja strukture vlade federacije, proglašenje ustava i dr.

Dana 18. ožujka 1994., predsjednik Republike Hrvatske, Franjo Tuđman i predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Alija Izetbegović potpisali su u Washingtonu Preliminarni sporazum o uspostavi Konfederacije između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, Sporazum kojim se Federaciji Bosne i Hercegovine odobrava pristup Jadranskom moru preko teritorija Republike Hrvatske, Sporazum između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o odobravanju Hrvatskoj tranzita preko Federacije te Nacrt Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

Prije tekstova navedenih dokumenata, predsjednici obiju država naveli su sljedeće¹:

„Ovime potvrđujemo priloženi tekst „Preliminarnog sporazuma o uspostavi Konfederacije između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske” dogovorenog na sastanku Visokog prijelaznog odbora u Beču između 4. i 14. ožujka 1994. Preliminarni sporazum utvrđuje niz progresivnih koraka u gospodarskoj suradnji Federacije i Hrvatske, s ciljem uspostave Konfederacije. Uz Sporazum su priloženi sporazumi kojima se Federaciji daje neograničen pristup Jadranu i Hrvatskoj neograničen pristup preko Neuma. Uložit ćemo sve napore kako bismo postigli stupanje na snagu Preliminarnog sporazuma, u kontekstu sveukupnog rješenja u regiji.“

Preliminarni sporazum o uspostavi Konfederacije započinje sljedećim člancima:

„Članak 1.

Predviđa se uspostavljanje Konfederacije između Federacije i Hrvatske (u daljnjem tekstu “stranke”).

Članak 2.

Uspostavljanje Konfederacije neće promijeniti međunarodni identitet ili pravnu osobnost Hrvatske ili Federacije.

Članak 3.

(1) Stranke će osnovati Konfederativno vijeće radi koordinacije svojih politika i aktivnosti unutar Konfederacije. Svaka Stranka će imati jednak broj članova u Vijeću. Odluke Vijeća zahtijevaju odobrenje većine članova svake Stranke.

(2) Predsjednika Konfederativnog vijeća bira Vijeće na mandat od jedne godine, putem rotacije između članova Vijeća svake Stranke.“

Dana 30. ožujka 1994. godine, Ustavotvorna skupština Federacije Bosne i Hercegovine prihvatila je velikom većinom glasova Ustav Federacije BiH, kojim se uspostavlja Federacija Bosne i Hercegovine na teritoriju s većinskim bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom.

Posljedice bošnjačko-hrvatskog sukoba u Bosni i Hercegovini bile su porazne. Ratne zločine činile su obje strane, među kojima je poznat slučaj pokolja bošnjačkog stanovništva u Ahmićima i manje poznat slučaj pokolja hrvatskog stanovništva u Uzdolu².

1 Izvor: https://www.venice.coe.int/webforms/documents/?pdf=CDL(1994)028-e
2 Vidi: https://hr.wikipedia.org/wiki/Bo%C5%A1nja%C4%8Dko-hrvatski_sukob