16.01.2026.

Vremeplov: Ustav Republike Mali – 12. siječnja 1992.

Republika Mali osma je po veličini afrička država. U 19. stoljeću postala je francuska kolonija, a svoju neovisnost je nakon federacije sa Senegalom stekla 1960. 

Za prvog predsjednika Malija1 izabran je tada Modibo Keita, koji se opredijelio za državu s jednostranačkim sustavom i socijalističkom orijentacijom. Suočen s gospodarskim poteškoćama, Keita je 1966. suspendirao ustav te je parlament zamijenio Nacionalnim komitetom za obranu revolucije, u kojemu je bila koncentrirana sva vlast. Keita je svrgnut s vlasti državnim udarom 1968., a pučisti su bili niži vojni časnici, čiji je cilj, prema jednima, bio zahtjev da odustane od socijalističke politike i zamijeni suradnike, dok je prema drugima bio održavanje slobodnih izbora. Kako god bilo, Keita se odbio povinovati pučistima. S obzirom na vrlo loše stanje gospodarstva, puč je u narodu dobro primljen. Pučisti su formirali Vojno povjerenstvo za nacionalno oslobođenje, na čije je čelo stao jedan od predvodnika puča, Moussa Traore, koji je obećao slobodne izbore i demokraciju. Nažalost, ništa od toga nije se dogodilo jer je Traore koncentrirao svu vlast u svojim rukama. Takvo stanje trajalo je sve do 1991., kada je izbio drugi puč, kojim je Traore sam bio svrgnut s vlasti. Predvodnik ovog puča, viši vojni časnik, Amadou Toumani Toure stao je na čelo Nacionalnog vijeća za pomirenje, tijela koje je trebalo privremeno vladati zemljom do provedbe ustavnog referenduma i predsjedničkih i parlamentarnih izbora, 1992.

Dana 12. siječnja 1992., na ustavnom referendumu 98 posto glasača odobrilo je Malijski ustav koji je oblikovala Nacionalna konferencija u kolovozu 1991.

U Preambuli Ustava2 navodi se:

„Suvereni narod Malija, osnažen svojim tradicijama herojske borbe, obvezuje se ostati vjeran idealima žrtava represije i mučenika koji su pali na bojnom polju za uspostavu vladavine prava i pluralističke demokracije,

- potvrđuju svoju predanost očuvanju i jačanju demokratskih stečevina Revolucije od 26. ožujka 1991.

- svečano se obvezuju braniti republikanski i sekularni oblik vlasti

- proglašavaju svoju odlučnost braniti prava žena i djece kao i kulturnu i jezičnu raznolikost nacionalne zajednice

- potvrđuju ponovno svoju odlučnost održati i učvrstiti nacionalno jedinstvo

- obvezuju se osigurati poboljšanje kvalitete života, zaštitu okoliša i kulturne baštine

- prihvaćaju Opću deklaraciju o ljudskim pravima od 10. prosinca 1948. i Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda od 27. lipnja 1981.

- ponovno potvrđuju svoju predanost postizanju afričkog jedinstva, promicanju mira, regionalne i međunarodne suradnje te olakšavanju mirnog rješavanja sporova između država iz poštovanja prema pravdi, jednakosti, slobodi i suverenitetu naroda.“

Ustav ima XVIII naslova, od kojih se Prvi naslov odnosi na Prava i dužnosti ljudskog dostojanstva, Drugi na Državu i suverenitet, Treći naslov odnosi se na predsjednika Republike, Četvrti na Kabinet (ministara), Peti na Nacionalnu skupštinu, itd. Prema Ustavu, Mali je neovisna, suverena, nedjeljiva, demokratska, sekularna i socijalna republika. Predsjednik je poglavar države i vrhovni zapovjednik oružanih snaga te se bira na pet godina, uz ograničenje na dva mandata. On postavlja predsjednika Vlade, koji je, pak, odgovoran Nacionalnoj skupštini. Sudbena vlast je neovisna o zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, a Mali ima i Ustavni sud, koji odlučuje o ustavnosti zakona i jamči temeljna prava pojedinca i javne slobode. Ustavni sud je regulatorno tijelo za funkcioniranje institucija i djelovanje javnih vlasti.

Godine 2012., zbog ustanka Tuarega, nomadskog berberskog plemena, koje je u više navrata dizalo ustanke s ciljem stjecanja neovisnosti područja koja su naseljavali, izvršen je treći državni udar u Maliju, a sve zbog nezadovoljstva s načinom rješavanja situacije s Tuarezima. Pučisti su pod zastavom Nacionalnog povjerenstva za obnovu demokacije i države suspendirali Ustav iz 1992., međutim taj je čin vrlo brzo nakon toga poništen. Nakon ovog puča, do danas su se dogodila još dva, 2020. i 2021., a u lipnju 2025. raspuštene su sve političke stranke, s tim da je prijelazni parlament odobrio Goitai (predsjedniku Malija od 2020.) petogodišnji predsjednički mandat, koji se može obnoviti bez izbora.

1 Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Mali
2 Izvor: https://web.archive.org/web/20170329163633/http://confinder.richmond.edu/admin/docs/Mali.pdf