Vremeplov
23.01.2026.
Vremeplov: Ustav Islamske Republike Afganistan – 26. siječnja 2004.
Građanski ratovi i sukobi u Afganistanu s kraja dvadesetog te tijekom prve četvrtine dvadeset prvog stoljeća bili su razorni za afganistansko društvo, koje danas živi na rubu siromaštva, opće nesigurnosti i vjerske netolerancije.
Nakon odlaska Sovjetskog Saveza (pobjedom Afganistanaca u oslobodilačkom ratu), 1989., započeo je Prvi građanski rat (1989. - 1992.), koji je za posljedicu imao raspad Republike Afganistan1 i stvaranje islamske države Afganistan pod okriljem nekoliko mudžahedinskih militantskih skupina. Njihova unutarnja neslaganja uvela su zemlju u Drugi građanski rat, u kojem su 1996., pobjedu odnijeli talibani, rigidna militantska skupina bogato financirana i podržavana iz Pakistana, koji su nakon toga formirali Islamski Emirat Afganistan te vladali Afganistanom do 2001. Američkom invazijom na Afganistan, 2001., talibani su bili prisiljeni povući se s vlasti, ali u svojoj borbi nisu posustali. Nakon dvadesetogodišnjih sukoba tijekom američke prisutnosti na afganistanskom tlu, na vlast su se ponovo vratili 2021. te su obnovili Islamski Emirat.
Nakon američke invazije 2001., Loja Džirga, tradicionalno afganistansko vijeće staraca i mudraca, omogućila je, 2002., formiranje privremene prijelazne vlade, poznate pod nazivom Tranzicijska islamska država Afganistan, a već sljedeće godine, u prosincu 2003., sukladno zahtjevu iz Bonskog sporazuma s mirovne konferencije o Afganistanu iz 2001., sastala se u Kabulu radi razmatranja prijedloga Ustava. O Prijedlogu Ustava, koji se velikim dijelom naslanjao na afganistanski ustav iz 1964., to je tijelo raspravljalo mjesec dana. Glavna rasprava vodila se oko pitanja sustava vladanja (parlamentarnog ili predsjedničkog), zatim koji će jezici (Dari ili Pashto) biti službeni jezici i hoće li drugi lokalni jezici biti priznati, a na dnevnom redu bila su i prava žena, slobodna tržišna ekonomija i sl. Koplja su se ipak najviše lomila oko pitanja sustava vladanja. Nakon što je Loja Džirga odobrila Ustav konsenzusom 4. siječnja 2004., predsjednik Afganistana potvrdio ga je 26. siječnja 2004. godine.
Preambula Ustava započinje pozivanjem Alaha kao najvećeg dobročinitelja, s čvrstom vjerom u njega i držeći se svete religije islama te završava time da je Ustav odobrila Loja Džirga putem izabranih predstavnika, u skladu s povijesnom, kulturnom i društvenom stvarnošću.
Ustav ima 162 članka. U Prvom poglavlju, koji nosi naslov Država, Afganistan se u članku 1. definira kao islamska republika, neovisna, unitarna i nedjeljiva država. U članku 2., sveta religija islam je religija Islamske Republike Afganistan, a sljedbenici drugih vjera bit će u skladu sa zakonom slobodni prakticirati svoju vjeru. U članku 4., osim toga što nacionalni suverenitet pripada narodu, naciju Afganistana čine pojedinci koji imaju afganistansko državljanstvo, a nacija se sastoji od Paštuna, Hazara, Uzbekistanaca, Turkmenistanaca i dr. plemena. Drugo poglavlje uređuje prava i dužnosti građana, dok Treće poglavlje nosi naslov Predsjednik. Sukladno članku 62., predsjednik može biti muslimanski građanin Afganistana, čiji su roditelji Afganistanci, ne smije biti građanin druge države, mora imati najmanje 40 godina, ne smije biti osuđivan za zločine protiv čovječnosti, kazneno djelo ili da mu je sud oduzeo građanska prava te da prije nije bio predsjednik više od dva puta. Zakonodavna vlast uređena je u Petom poglavlju. Nacionalna skupština sastoji se od dva tijela: Doma naroda ili Volesi Džirga i Doma starješina ili Mešrano Džirga. Volesi Džirga ima 250 poslanika biranih neposrednim glasovanjem, od kojih najmanje 64 trebaju biti žene. Šesto poglavlje uređuje položaj Loje Džirge, koja predstavlja najvišu manifestaciju volje naroda, a sastoji se od članova Nacionalne skupštine, predsjednika provincija, kao i okružnih skupština. Ministri te predsjednik i članovi Vrhovnog suda, kao i glavni državni odvjetnik sudjeluju u radu Loje Džirge, bez prava glasa. Vladu čine predsjednik, dva potpredsjednika i 25 ministara koje imenuje predsjednik države, ali koje mora odobriti Volesi Džirga. Sudbenu vlast čini Stera Mahkama, Vrhovni sud, koji imenuje predsjednik na deset godina.
Osvojivši vlast 2021., talibani su ukinuli Islamsku Republiku, čime su ukinuli i Ustav iz 2004. godine. U kolovozu 2022. javnost je obaviještena da je vrhovni vođa Hibatullah Akhundzada ukinuo Ustav po vlastitom ovlaštenju.
1 Vidi Informator, br. 6885 od 28. travnja 2025. – Vremeplov: Temeljna načela Demokratske Republike Afganistan.