31.12.2025.

Vremeplov: Ustav Demokratske Kampućije – 5. siječnja 1976.

Povijest Kambodže obilježilo je razdoblje Demokratske Kampućije, države koja je na kambodžanskom tlu postojala između 1975. i 1979., pod vodstvom Crvenih Kmera, komunističke organizacije koju je predvodio njihov vođa, Pol Pot, nakon što su u kambodžanskom građanskom ratu svladali snage Lon Nola, premijera Kmerske Republike, kako se Kambodža nazivala prije toga.

Jačanju Crvenih Kmera bitno je pridonio princ Norodom Sihanouk, koji se s njima udružio nakon što ga je s vlasti, državnim udarom 1970., svrgnuo kambodžanski general Lon Nol. Potpora ruralnog stanovništva dovela je do toga da su Crveni Kmeri porazili Lon Nolove snage u brutalnom građanskom ratu (koji se paralelno odvijao uz Treći indokineski rat) i nakon pada glavnog grada, Phnom Penha, 17. travnja 1975., uspostavili svoju vlast. Iako se princ Sihanouk vratio iz egzila, dobio je tek simboličnu poziciju šefa države u okviru nove vlade Demokratske Kampućije1, jer su Crveni Kmeri imali sasvim drukčije planove. Razdoblje četverogodišnje vladavine Crvenih Kmera započelo je donošenjem Ustava Demokratske Kampućije, koji je usvojio Treći Nacionalni Kongres, 14. prosinca 1975., a koji je stupio na snagu 5. siječnja 1976. godine.

Polazeći od Preambule Ustava2, koja započinje riječima:

„Uzimajući u obzir pretežnu ulogu koju igraju ljudi, posebno radnici, siromašni seljaci, seljaci nižih srednjih slojeva i drugi radnici, na selu i u gradovima, koji čine više od 95 posto cijelog naroda Kampućije i koji su podnijeli najteži teret narodnooslobodilačkog rata, neprestano pristajući na najveće žrtve u životima, imovini i osjećajima za frontu, te bez oklijevanja šaljući svoju djecu i muževe da se bore u desetcima i stotinama tisuća na bojnom polju…“ Ustav Demokratske Kampućije ima XVI Glava te započinje glavom I., koja nosi naslov O državnoj administraciji, čiji 1. članak propisuje da je država Kampućija neovisna, jedinstvena, mirnodopska, neutralna, nesvrstana, suverena demokratska država s teritorijalnim integritetom. U Glavi II., O gospodarskoj administraciji, u članku 2. navodi se da su sva važna sredstva za proizvodnju kolektivno vlasništvo narodne Države i kolektivno vlasništvo komunalno organiziranog naroda. Stvari za svakodnevnu uporabu ostaju osobno vlasništvo pojedinca. U Glavi III., O kulturi, u članku 3., navodi se da je kultura Demokratske Kampućije nacionalna, popularna, napredna i korisna te služi zadacima obrane i izgradnje Kampućije, koja svakim danom postje sve prosperitetnija. U Glavi IV., O načelu upravljanja i rada, u članku 4., propisuje se da Demokratska Kampućija primjenjuje kolektivno načelo u upravljanju i radu. U daljnjim člancima navodi se da zakonodavna vlast pripada Skupštini radnika, seljaka i drugih predstavnika radnika, da se sastoji od 250 članova, od kojih su 150 predstavnici seljaka, 50 predstavnici radnika i drugih zaposlenika, a 50 čine predstavnici Revolucionarne vojske (članak 5.). Sudbenu vlast vrši narod. Narodni sudovi predstavljaju i jamče narodnu pravdu, štite narodne demokratske slobode i kažnjavaju bilo koji čin uperen protiv narodne Države ili čini kojim se krše zakoni narodne Države (članak 9.). U članku 10. navode se aktivnosti koje krše zakone narodne Države: sistematske neprijateljske ili destruktivne aktivnosti koje ugrožavaju narodnu Državu te će kao takve biti najstrože kažnjene, a ostale aktivnosti, osim prvih, tretirat će se sredstvima preodgoja u okviru državnih narodnih organizacija. Kada je riječ o pravima i obvezama svakog građanina Kampućije, oni imaju puno pravo uživati materijalni, moralni i kulturni život, koje se mora stalno poboljšavati. Svaki građanin ima potpuno osigurana sva sredstva za egzistenciju (članak 12.)

Doba Demokratske Kampućije3 obilježeno je masovnim ubojstvima, masakrima, etničkim i vjerskim progonima te mučenjima koje je imalo za posljedicu smanjenje četvrtine stanovništva.

Crveni Kmeri nastojali su Kambodžu pretvoriti u državu seljaka, u kojoj bi korupcija i „parazitizam“ života u gradovima bili potpuno iskorijenjeni. Komunalna organizacija naroda provedena je razdvajanjem obitelji i njihovim prisilnim slanjem na rad u polja. Demokratska Kampućija je de facto prestala postojati 1979. godine, nakon što je Vijetnam na nju izvršio invaziju i uspostavio Narodnu Republiku Kampućiju.

1 Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Demokratska_Kampu%C4%87ija
2 Izvor: https://en.wikisource.org/wiki/Constitution_of_Democratic_Kampuchea
3 Vidi Vremeplov u Informator br. 6597 od 21. listopada 2019.