Tek stasalu državu kontinuirano su opterećivali pokušaji Španjolske da vrati Meksiko u svoj kolonijalni teritorij, kao i želje velikih sila da se domognu njegova teritorija (Francuzi su izvršili invaziju na Meksiko prvi put 1838., a drugi put 1860.). Međutim, ozbiljan udarac Meksiku zadala je američka invazija na Meksiko, koja je uslijedila nakon američke aneksije Teksasa, države koju je Meksiko unatoč sporazumima potpisanim u tu svrhu smatrao i dalje svojim teritorijem i koja je dijelom dovela do meksičko-američkog rata. Ratu su prethodili sukobi oko granice na rijeci Rio Grande, a krajem 1845., američki predsjednik Polk poslao je istraživačku i kartografsku ekspediciju u Kaliforniju, koja je polako pridobivala tamošnje stanovništvo na svoju stranu. Američki predsjednik ponudio je Meksikancima 25 milijuna dolara za granicu Rio Grande u Teksasu i meksičke provincije u Novom Meksiku, ali Meksiko u danim okolnostima nije bio ni sklon ni sposoban o tome pregovarati. Usprkos tome, javnost je bila čvrstog stava da bi prodaja teritorija SAD-u okaljala nacionalnu čast. Protivnici sukoba s Amerikancima smatrani su izdajnicima, a nakon što je na vlast došla nacionalistička vlada, javno je potvrdila pravo na Teksas. Američki Kongres odobrio je objavu rata u svibnju 1846., a Meksiko je prvo objavio da je u obrambenom ratu, da bi službeno objava rata bila u srpnju 1846. U srazu s puno jačim neprijateljem, nizom, od Amerikanaca okupiranih gradova te zbog kontinuiranih unutarnjih političkih podjela, Meksiko se nije mogao uspješno braniti, ali se, unatoč tome, nije predavao, što je bio razlog da se što prije stvore uvjeti za sklapanje sporazuma o miru.

Dana 2. veljače 1848., sklopljen je Sporazum iz Guadalupe Hidalga kojim je okončan meksičko-američki rat. Sporazumom je SAD-u dana nesporna kontrola nad Teksasom, uspostavljena je američko-meksička granica duž Rio Grandea te su Sjedinjenim Državama ustupljene današnje države Kalifornija, Nevada i Utah, veći dio Novog Meksika, Arizona i Colorado, preostali dijelovi Teksasa, Oklahome, Kansasa i Wyominga. Zauzvrat, Meksiko je primio 15 milijuna dolara, što bi danas iznosilo 545 milijuna dolara. Bio je to upola manji iznos od onoga koji je SAD nudio Meksiku prije rata. SAD je Sporazumom preuzeo na sebe obvezu vratiti dug u visini 3,28 milijuna (danas 118 milijuna) dolara dugova koje je meksička vlada dugovala američkim građanima, a veličina teritorija koju je Amerika stekla procijenjena je na 336.680.960 hektara te je predstavljala jednu trećinu teritorija Meksika od njegove neovisnosti, 1821.

Člankom V. Sporazuma određena je nova granica između SAD-a i Meksika, dok je člankom VIII. uređeno pitanje prava Meksikanaca koji su bili nastanjeni na teritorijima koji su pripadali Meksiku i koji ostaju unutar granica SAD-a. Prema tom članku, oni će biti slobodni nastaviti živjeti na tom području ili se mogu u bilo kojem trenutku preseliti u Meksiko, zadržavajući imovinu koju posjeduju, bez da će biti podvrgnuti bilo kakvom doprinosu, porezu ili drugom nametu. Oni koji žele ostati na navedenim teritorijima mogu zadržati titulu i prava meksičkih građana ili steći titulu i prava građana Sjedinjenih Država. No, Sporazum je propisao obvezu izbora u roku od godinu dana od datuma razmjene ratifikacija ovog ugovora - oni koji ostanu na navedenim teritorijima nakon isteka te godine, bez da su izjavili svoju namjeru da i dalje budu Meksikanci, smatrat će se da su odabrali postati građani Sjedinjenih Država. Člankom IX. određeno je da će Meksikanci koji na prethodno navedenim teritorijima ne sačuvaju status građana Meksika u skladu s člankom VIII. biti uključeni u savez Sjedinjenih Država i što je prije moguće, prema načelima saveznog ustava, uživati sva prava građana Sjedinjenih Država. U međuvremenu bit će im zajamčeno i zaštićeno uživanje njihove slobode, prava na imovinu i građanskih prava koja su im sada dodijeljena prema meksičkim zakonima.¹

Sporazum iz Guadalupe Hidalga doveo je do osnivanja Međunarodne komisije za granice i vode 1889. godine, radi održavanja granice i, prema novijim ugovorima, raspodjele riječnih voda između dviju nacija te osiguravanja kontrole poplava i sanitacije vode.

1 Izvor: https://sites.miamioh.edu/empire/files/2025/03/1848-Treaty-of-Guadalupe-Hidalgo.pdf