Vremeplov
15.05.2026.
Vremeplov: Prvi referendum o suverenosti kanadske pokrajine Quebec – 20. svibnja 1980.
Quebec je druga po veličini kanadska pokrajina, koja je u sastav Kanade ušla temeljem Zakona o britanskoj Sjevernoj Americi iz 1867., kojim su bili definirani odnosi i ovlast federalne vlade i pokrajinskih vlada.
Pokret za neovisnost Quebeca počinje se razvijati šezdesetih godina prošlog stoljeća stupanjem na scenu ekstremističke skupine Fronta za oslobođenje Quebeca, a 1968. osnovana je Quebečka stranka, koja je 1976. dobila pokrajinske izbore. Pokrajinska vlada učinila je važne korake na priznavanju quebečkih specifičnosti. Već sljedeće godine na snagu je stupio tzv. Zakon 101, odnosno Povelja o francuskom jeziku, čiji je cilj bio da francuski postane „normalni i svakodnevni jezik u radu, instrukcijama, komunikacijama, privredi i poslovanju“ i da se osigura pravo na jezik frankofonskih Quebečana. Ta Povelja zajedno s Quebečkom Poveljom o ljudskim pravima i slobodama te Građanskim zakonikom Quebeca čini kohezijski okvir quebečkog društva.
Dana 1. studenog 1979.1 vlada Quebeca objavila je ustavni prijedlog pod nazivom „Quebec-Kanada: Novi dogovor. Prijedlog vlade Quebeca za novo partnerstvo između jednakih: Suverenitet-Udruživanje.
Nakon te objave pokrenute su aktivnosti o samom referendumskom pitanju. U Quebečkoj stranci isticala se potreba o jednostavnom pitanju za cijeli prijedlog, a pokrajinski premijer Lévesque smatrao je da bi vlada Quebeca trebala imati položaj pravnog zastupnika, jer bi suverenitet-udruživanje nužno zahtijevao pregovore s vladom Kanade i u kojem bi slučaju onda bila potrebna ratifikacija njezine konačne odluke. Rasprava se vodila i oko toga može li referendumsko pitanje imati više od jedne rečenice te je kompromis pronađen u korištenju točke-zareza u rečenici.
Referendumsko pitanje objavljeno je 20. prosinca 1979. te je glasilo:
„Vlada Quebeca javno je objavila svoj prijedlog za pregovore o novom sporazumu s ostatkom Kanade, temeljenom na jednakosti naroda; ovaj sporazum omogućio bi Quebecu da stekne isključivu ovlast donošenja zakona, naplate poreza i uspostavljanja odnosa s inozemstvom - drugim riječima, suverenitet - a istovremeno da s Kanadom održava ekonomsku povezanost, uključujući zajedničku valutu; svaka promjena političkog statusa koja proizlazi iz ovih pregovora bit će provedena samo uz odobrenje naroda putem još jednog referenduma; pod tim uvjetima, dajete li Vladi Quebeca mandat za pregovore o predloženom sporazumu između Quebeca i Kanade?“
Nakon što je Levesque u travnju 1980. najavio održavanje referenduma 20. svibnja 1980., premijer savezne vlade, Pierre Elliot Trudeau najavio je da vlada Kanade ni pod kojim okolnostima neće pregovarati o suverenitetu i udruživanju, jer je smatrao da je pitanje previše nejasno te da nije posve sigurno da kanadska vlada ima ovlast to učiniti. Stoga bilo kakav rezultat „za“ neće omogućiti proglašenje neovisnosti, dok nasuprot tome, rezultat u korist „ne“ dovest će do ustavne promjene. Naime, Trudeau je najavio da će glas „ne“ protumačiti kao mandat za obnovu federalizma i promjenu ustava po cijenu gubitka vlasti ako to obećanje ne ispuni. Svjestan da je pitanje „glomazno“, Levesque je pak smatrao da je ono transparentno i lako razumljivo.
Kampanja se podijelila na povjerenstva koja su promovirala glasovanje za referendumsko pitanje i protiv njega. Kontroverzu u kampanji činila je činjenica da se savezna kanadska vlada samostalno uključila u referendum unatoč odredbama pokrajinskog Zakona o referendumu koji je kampanju ograničavao na već navedena povjerenstva. Vladini su političari, očekivano, strašili glasače nepovoljnim posljedicama mogućega pozitivnog rezultata, ekonomskom nesigurnošću, ugrožavanjem mirovina i povećanjem cijena nafte i plina.
Na referendumsko pitanje 59,56 % glasača odgovorilo je negativno, a 40,44 % pozitivno2, što je značilo da Quebečani nisu bili spremni na samostalnost. Vidno pogođen porazom, Levesque se obratio glasačima riječima da je negativan rezultat shvatio kao poruku glasača „do sljedećeg puta“ te je ističući nemoralnost vladina uključivanja u kampanju naveo da se rezultat mora prihvatiti i da na toj istoj vladi postoji odgovornost promijeniti ustav. Do promjena je došlo 1982., usvajanjem Ustavnog zakona, 1982.3
1 Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/1980_Quebec_referendum
2 Vidjeti Referndum o suverenosti-udruživanju Quebeka iz 1980: https://www.electionsquebec.qc.ca/en/results-and-statistics/referendum-on-the-1980-sovereignty-association-proposal-for-quebec/
3 Vidi Informator, br. 6727 od 18. travnja 2022., Vremeplov: Proklamacija kanadskog Ustavnog zakona 1982.