Na samitu je sudjelovalo 189 zemalja članica UN-a, a u diskusiji je sudjelovalo preko 150 svjetskih vođa. Samitom su predsjedali predsjednica Finske, Tarja Halonen i predsjednik Namibije, Sam Nujoma, a 6. rujna otvorio ga je glavni tajnik Ujedinjenih naroda, Kofi Annan. Nakon njega, počevši od američkog predsjednika Billa Clintona i ruskog predsjednika, Vladimira Putina koji su uputili apel za mir i razoružanje, na govornici su se svakih pet minuta izmjenjivala šezdest tri govornika iz različitih zemalja te su se nastupi nastavili i sljedećeg dana, 7. rujna, kada su se skupu između inih, obratili generalni tajnik Kineske komunističke partije, južnoafrički predsjednik, japanski premijer i dr. Posljednjeg dana samita, 8. rujna 2000., usvojena je Milenijska deklaracija. Deklaracija ima osam glava:

1. Vrijednosti i načela

2. Mir, sigurnost i razoružanje

3. Razvoj i iskorjenjivanje siromaštva

4. Zaštita našeg zajedničkog okoliša

5. Ljudska prava, demokracija i dobro upravljanje

6. Zaštita ranjivih skupina

7. Ispunjavanje posebnih potreba Afrike

8. Jačanje Ujedinjenih naroda. U Deklaraciji predsjednici država i vlada navode da su se na početku novog tisućljeća okupili u New Yorku kako bi potvrdili svoju vjeru u Ujedinjene narode i njihovu Povelju, kao nezamjenjive temelje za mirniji, napredniji i pravedniji svijet. U tom smjeru, temeljnim vrijednostima bitnim za međunarodne odnose u dvadeset prvom stoljeću smatraju se:

Sloboda: Muškarci i žene imaju pravo živjeti svoje živote i odgajati svoju djecu dostojanstveno, bez gladi i straha od nasilja, ugnjetavanja ili nepravde. Demokratsko i participativno upravljanje temeljeno na volji naroda najbolje osigurava ta prava.

Jednakost: Nijednom pojedincu i nijednoj naciji ne smije se uskratiti prilika za korištenje razvoja. Jednaka prava i mogućnosti žena i muškaraca moraju biti osigurane.

Solidarnost: Globalnim izazovima mora se upravljati na način koji pravedno raspoređuje troškove i terete u skladu s temeljnim načelima jednakosti i socijalne pravde. Oni koji pate ili imaju najmanje koristi zaslužuju pomoć od onih koji imaju najviše koristi.

Tolerancija: Ljudska bića moraju poštovati jedni druge, u svoj svojoj raznolikosti vjerovanja, kulture i jezika. Razlika unutar i između društava ne treba se ni bojati ni suzbijati, već ih treba njegovati kao dragocjeno bogatstvo čovječanstva. Kulturu mira i dijaloga među svim civilizacijama treba aktivno promicati.

Poštovanje prirode: Razboritost se mora pokazati u upravljanju svim živim vrstama i prirodnim resursima, u skladu s načelima održivog razvoja. Samo na taj način neizmjerna bogatstva koja nam je pružila priroda mogu se sačuvati i prenijeti našim potomcima. Trenutni neodrživi obrasci proizvodnje i potrošnje moraju se promijeniti u interesu naše buduće dobrobiti i dobrobiti naših potomaka.

Zajednička odgovornost: Odgovornost za upravljanje svjetskim gospodarskim i društvenim razvojem, kao i prijetnje međunarodnom miru i sigurnosti, moraju dijeliti narodi svijeta. Nakon usvajanja Deklaracije, identificirano je osam Milenijskih razvojnih ciljeva (eng. Millennium Development Goals, skraćeno: MDG): iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva i gladi; postizanje univerzalnog osnovnog obrazovanja; promicanje ravnopravnosti spolova i osnaživanje žena; smanjenje smrtnosti djece; poboljšanje zdravlja majki; borba protiv HIV-a/AIDS-a, malarije i drugih bolesti; osiguranje održivosti te razvijanje globalnog partnerstva za razvoj.

Na Milenijskom samitu u ime Republike Hrvatske sudjelovao je tadašnji predsjednik Republike, Stipe Mesić.