16.10.2026.

Vremeplov: Deklaracija Narodnog Vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba – 19. listopada 1918.

Oporbene političke stranke u Trojednoj Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji održale su sastanak u Zagrebu, 2. i 3. ožujka 1918., na kojem su usvojile Zagrebačku rezoluciju, deklaraciju o potrebi političkog ujedinjenja Hrvata, Slovenaca i Srba koji su živjeli u Austro-Ugarskoj. Na tom sastanku osnovan je pripremni odbor zadužen za osnivanje Narodnog Vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba (u nastavku teksta: Narodno Vijeće SHS-a), čiji bi cilj bio provođenje Rezolucije.

Oporbene političke stranke u Trojednoj Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji održale su sastanak u Zagrebu, 2. i 3. ožujka 1918., na kojem su usvojile Zagrebačku rezoluciju, deklaraciju o potrebi političkog ujedinjenja Hrvata, Slovenaca i Srba koji su živjeli u Austro-Ugarskoj. Na tom sastanku osnovan je pripremni odbor zadužen za osnivanje Narodnog Vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba (u nastavku teksta: Narodno Vijeće SHS-a), čiji bi cilj bio provođenje Rezolucije.

Definirano kao političko tijelo koje predstavlja sve Slovence, Hrvate i Srbe s prostora Ugarske i Austrije, Narodno Vijeće SHS-a osnovano je 5. listopada 1918. s ciljem njihova ujedinjenja u nezavisnu državu, u skladu s demokratskim načelima. Nakon što je car i kralj Karlo I. i IV. 16. listopada 1918. objavio Manifest kojim je putem federalizacije carstva htio spriječiti njegov neminovan raspad, Narodno Vijeće SHS-a odbacilo ga je usvajanjem Deklaracije, 19. listopada 1918., sljedećeg sadržaja1:

„Narodno Vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba objavljuje iz svoje sjednice držane 17, 18 i 19 listopada ov. g. narodu Slovenaca, Hrvata i Srba, da od ovoga časa, opunomoćeno od svih narodnih stranaka i grupa, preuzima u svoje ruke vođenje narodne politike. Odsada ne će u općim narodnim pitanjima nijedna stranka ni grupa ni parlamentarna skupina više voditi nikakove politike ni zasebno stupiti u pregovore sa faktorima izvan naroda, nego će u svim pitanjima u buduće jedini predstavnik i odlučni činilac biti Narodno Vijeće. Narodno Vijeće vođeno velikim idejama narodnog samoodređenja i demokracije, koje su već i prije rata prožimale čitav naš narod, a koje su razvojem rata došle do pobjede u međunarodnoj politici, postavlja za riješenje narodnog našeg pitanja ove temeljne zahtijeve:

I. Tražimo ujedinjenje cjelokupnog našega naroda Slovenaca, Hrvata i Srba na čitavom njegovom etnografskom teritoriju, bez obzira na ma koje pokrajinske i državne granice, u kojima danas živi – u jednu jedinstveno potpuno suverenu državu uređenu na načelima političke, ekonomske demokracije, što u sebi sadržava dokidanje svih socijalnih i ekonomskih nepravda i nejednakosti.

II. Tražimo, da na budućoj mirovnoj međunarodnoj konferenciji bude naš narod jedinstveno zastupan po svojim naročitim izaslanicima.

III. Prama tome otklanja Narodno Vijeće osnovu rješenja našeg narodnog pitanja, sadržanu u austrijskom carskom manifestu od 16. ovog mjeseca, a isto tako i svaki budući prijedlog, koji bi išao za tim, da se naše narodno pitanje riješi djelomično i da mu se oduzme njegov međunarodni značaj.

IV. Narodno Vijeće drži, da će se jedino ostvarenjem ovih zahtjeva i načela zajamčiti trajni mir među narodima, a tim omogućiti savez naroda i opće razoružanje.

V. Narodno Vijeće izjavljuje, da će se prema općim načelima demokracije svim inim narodnim manjinama u državi Slovenaca, Hrvata i Srba osigurati slobodni razvoj, a susjednim državama u zaleđu omogućiti i osigurati trgovačko-prometni prilaz na more, a da to ne dira u našu teritorijalnu cjelokupnost i državnu suverenost.

Narodno Vijeće poziva cjelokupni naš narod jedne krvi i jezika, jedne duše i srca, da se za oživotvorenje ovih zahtjeva i načela založi s onom odanošću i samopregorom, koje ovo sudbonosno vrijeme traži. Okupimo se dakle svi u jedno veliko, neslomivo narodno kolo, kojemu je pred očima samo veliki ideal narodnog ujedinjenja, slobode i nezavisnosti, da se tim pokažemo dostojni velikog vremena u kom živimo, i velikih zadaća, koje smo na sebe preuzeli!

U Zagrebu, dana 19. listopada 1918.

Za predsjedništvo Narodnog Vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba

Dr. Antun Korošec, Dr. Antun Pavelić, Svetozar Pribičević“

Deset dana kasnije, tj. 29. listopada 1918., na poticaj Središnjeg odbora Vijeća, Sabor je donio odluku o raskidu državnopravnih odnosa s Monarhijom te je proglasio Državu Slovenaca, Hrvata i Srba.2

1 Štambuk - Škalić, M. i Matijević, Z. (2008.). Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu 1918. - 1919. (izabrani dokumenti). Fontes, 14 (-), 71 - 596., str. 163 - 164. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/29293, pristupljeno 12. 10. 2026.
2 Vidi Informator, br. 6546 od 29. listopada 2018. Vremeplov: Proglašenje Države Slovenaca, Hrvata i Srba.