Njima je, između ostalog, uređeno sljedeće:

Amandmanom LXIV., u nazivu Ustava i njegovim odredbama, riječ “Socijalistička” ispred riječi “Republika Hrvatska” je brisana, a Amandmanom LXV. dopunjen je članak 1. Ustava, kojim se Republika Hrvatska definira kao nositelj političkog i gospodarskog suvereniteta.

Amandmanom LXVI. definirani su grb i zastava Republike Hrvatske: grb je povijesni hrvatski grb, osnovica kojeg se sastoji od 25 crvenih i bijelih polja, a zastava Republike Hrvatske sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s povijesnim hrvatskim grbom u sredini.

Amandman LXVII. uređuje pitanje oblika vlasništva: ono se ustanovljuje zakonom, svi su oblici vlasništva ravnopravni i imaju jednaku zaštitu. Nositelji prava vlasništva su fizičke i pravne osobe, a građanima se jamči pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu, dok strana osoba može stjecati pravo vlasništva uz uvjete utvrđene zakonom. Amandman uređuje i pitanje pretvorbe društvenog vlasništva u privatno i druge oblike vlasništva, koji se obavljaju uz uvjete i na način propisan zakonom.

Amandman LXVIII. izričito propisuje da je u Republici Hrvatskoj u službenoj uporabi latiničko pismo, s tim da se uz obvezatnu uporabu latiničkog pisma u upravnim jedinicama s većinskim dijelom pučanstva koje koristi ćirilicu ili drugo pismo jamči i službena uporaba tih pisama. Način službene uporabe ćiriličnog ili drugog pisma, uz latiničko, uređuje se zakonom.

Amandman LXX. uređuje pitanje izvršenja zakona od organa društveno-političkih zajednica. Radi osiguranja izvršavanja zakona, drugih propisa i općih akata, republički organi uprave imaju pravo i dužnost davati obvezatne upute organima uprave užih društveno-političkih zajednica koji te akte neposredno izvršavaju.

Amandman LXXI. regulira Predsjedništvo RH: njega čine predsjednik Republike i šest članova koji imaju funkciju potpredsjednika, Amandman LXXII. predviđa ustanovljenje ministarstava i drugih republičkih organa uprave za obavljanje poslova državne uprave iz nadležnosti Republike, dok se, primjerice, Amandmanom LXXIV., između inih, brišu samoupravne interesne zajednice ili zamjenjuju riječima društveni fond ili drugi oblik organiziranja.

O motivima donošenja Ustavnih amandmana, njihovoj važnosti i odjecima u javnosti pisali su Sanja Barić i Budislav Vukas, u članku „Nove koncepcije državne suverenosti i organizacije vlasti u srpanjskim ustavnim amandmanima iz 1990. – uz tridesetu godišnjicu Ustava RH“¹, koji u zaključnim napomenama navode:

„U kontekstu procesa demokratizacije hrvatskog ustavnog i pravnog sustava, otpočetog općim zbivanjima u istočnoj Europi, srpanjski amandmani, iako normativno ne odveć opsežni, ipak imaju svoju važnost za hrvatsku pravnu povijesti i ustavni razvitak. Oni okončavaju demokratizaciju ustavnog modela prethodnog sustava, a u zajedništvu s veljačkim amandmanima, najavljuju opću ustavnu reformu. Ovi amandmani dakako upućuju tek na osnovne pravce daljnje izgradnje hrvatskog pravnog sustava, stvaraju preduvjete građansko-demokratskog društva, slobodnog poduzetništva i jasno poručuju da je prethodni socijalistički sustav potrošen, prevladan i odbačen. S gledišta hrvatske državnosti i njezina položaja u jugoslavenskoj državi, njihova je važnost znatna jer su dodatno ojačali i definirali Hrvatsku kao suverenu državu, a time je i većinska volja hrvatskoga naroda izražena na prvim višestranačkim izborima bila ustavnopravno regulirana. U pogledu institucionalnog sustava Republike Hrvatske ovi su amandmani, kao i oni veljački, tek otvorili mogućnost njegove demokratizacije te simbolički postavili temelje budućeg demokratskog oblikovanja i djelovanja. Institucionalna struktura istinske ustavne demokracije bit će uspostavljena tek božićnim Ustavom, a potom i dograđivana u kasnijim desetljećima.“

1 Izvor: Barić, S. i Vukas, ml., B. (2020). NOVE KONCEPCIJE DRŽAVNE SUVERENOSTI I ORGANIZACIJE VLASTI U SRPANJSKIM USTAVNIM AMANDMANIMA IZ 1990. – UZ TRIDESETU GODIŠNJICU USTAVA RH. Pravni vjesnik, 36 (3-4), 9-24. https://doi.org/10.25234/pv/10948, pristupljeno 12. srpnja 2026.