Ukinuvši monarhiju¹, Daoud Khan je po preuzimanju vlasti članove ove stranke visoko pozicionirao, da bi ih s vremenom sve više ignorirao, što je potvrdio i osnivanjem vlastite stranke, Narodne revolucionarne stranke. Vladavinu Daouda Khana obilježilo je uspostavljanje bliskih veza sa Sovjetskim Savezom, uz čiju se pomoć nadao da će ovladati paštunskim područjima na sjeverozapadu Pakistana. Točka njihova razilaženja bila je u vanjskoj politici jer se Daoud opredijelio za politiku nesvrstanih zemalja, što Sovjetima nije odgovaralo. S druge strane, unutar Narodne demokratske partije, čiji se program zasnivao na marksističko-lenjinističkoj dogmi, postojale su dvije suprotstavljene frakcije. Ipak, nakon što je član jedne frakcije ubijen u travnju 1978., stranka se nakratko ujedinila te je upravo pod njezinim vodstvom i izvršen državni udar. Daoud i njegova cijela obitelj ubijeni su u palači 28. travnja, a dva dana nakon toga uspostavljena je civilna vlada i proglašena je Demokratska Republika Afganistan. Iako su Afganistanci s radošću dočekali promjenu vlasti, prvi potezi nove vlade u gospodarskom području teško su pogodili narod. U ruralnim dijelovima koji su funkcionirali u plemenskim zajednicama, agrarna reforma (oduzimanje zemlje bez naknade i daljnja raspodjela) potpomognuta ukidanjem tradicionalnog oblika kreditiranja, koje je u osnovi bilo lihvarenje, imala je znatne posljedice na poljoprivredu i poljoprivrednu proizvodnju. Reforme su provedene i glede zabrana prisilnih brakova, deislamizacije u korist propagiranja socijalizma, a uvedeno je opće obrazovanje i potpuna jednakost spolova, što je bitno poremetilo dotadašnje afganistanske vrijednosti. Unutarnja politička previranja nakon Saurske revolucije i duboke proturječnosti unutar stranke o načinu vladanja u Afganistanu, dovele su do sovjetske intervencije krajem 1979. godine, koja nije prošla glatko kako je to tada bio zamislio sovjetski vođa Leonid Brežnjev te je Sovjetski Savez bio izložen dugotrajnom gerilskom ratu.

Ubrzo nakon toga, dana 20. travnja 1980., Revolucionarno vijeće Demokratske Republike Afganistan, kao najviše tijelo državne vlasti, odlučilo je da do donošenja Ustava donese Temeljna načela Demokratske Republike Afganistan.² U okviru Glave I., koja nosi naslov Osnove društvenog, političkog i ekonomskog poretka, sukladno članku 1. Temeljnih načela, Demokratska Republika Afganistan definira se kao „neovisna, demokratska država koja pripada svim muslimanskim radnim ljudima Afganistana, od radnika, seljaka, nomada i inteligencije do ostalih trudbenika i cjelokupnih demokratskih i domoljubnih snaga iz svih narodnosti, plemena i rodova.“ Glava II. Temeljnih načela uređuje temeljna prava i obveze građana. Tako se člankom 27. uređuje pitanje državljanstva, člankom 28. jednakost svih građana pred zakonom, bez obzira na rasnu, nacionalnu, plemensku ili lingvističku pripadnost, zatim spol, prebivalište, vjeru, obrazovanje, roditeljstvo, imovinu i društveni položaj, dok se člankom 29. propisuje katalog zajamčenih prava. Glavom III. Načela uređen je položaj Loye Jirga, Vrhovnog vijeća Afganistana, najvišeg tijela državne vlasti, a Glavom IV. položaj Revolucionarnog vijeća, tijela koje je do izbora Loye Jirga djelovalo kao najviše tijelo vlasti. Glava V. propisuje ovlasti Vijeća ministara, Glava VI. lokalna tijela državne vlasti i uprave, Glava VII. uređuje položaj glavnog državnog odvjetnika, Glava IX. uređuje izgled zastave i grba i konačno u Glavi X. sadržane su završne odredbe.

Demokratska Republika Afganistan urušila se neposredno nakon raspada Sovjetskog Saveza, odnosno nakon Prvog afganistanskog građanskog rata, 1992. godine.