Podzakonski propisi
Detalji dokumenta
Donesen
Objavljen
3. OBRAZOVNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE
3.5. Obrazovanje nakon srednjeg koje nije ni više ni visoko
3.6. Više i visoko obrazovanje
4. MEĐUNARODNA STANDARDNA KLASIFIKACIJA OBRAZOVANJA
4.1. Povijest klasifikacije ISCED
4.2. Obuhvat klasifikacije ISCED ’971)
4.3. Struktura klasifikacije ISCED ’97
4.4. Svrha klasifikacije ISCED ž97
5. NACIONALNA STANDARDNA KLASIFIKACIJA OBRAZOVANJA (NSKO)
5.1. Razlozi uvođenja klasifikacije NSKO
5.3. Pravila razvrstavanja obrazovnih programa prema klasifikaciji NSKO
6.1. Prva varijabla – položaj obrazovanja
6.1.1.1. Struktura obrazovnog sustava i razine obrazovanja u klasifikaciji NSKO:
6.1.2.1. Usporedivost klasifikacija NSKO i ISCED ž97 u pogledu razina i podrazina obrazovanja
6.1.3. TRAJANJE OBRAZOVNIH PROGRAMA
6.1.4. USMJERENJE OBRAZOVNIH PROGRAMA
6.1.4.2. Pripremno strukovno i pripremno tehničko obrazovanje
6.1.4.3. Strukovno i tehničko obrazovanje
6.1.7. KRITERIJI RAZVRSTAVANJA OBRAZOVNIH PROGRAMA U RAZINE I PODRAZINE
6.1.7.1. Razina 0 – predškolsko obrazovanje
6.1.7.1.1. Kriteriji razvrstavanja obrazovnih programa u razinu 0
6.1.7.2. Razina 1 - niži razredi osnovne škole
6.1.7.2.1. Kriteriji razvrstavanja obrazovnih programa u razinu 1
6.1.7.3. Razina 2 – viši razredi osnovne škole
6.1.7.3.1. Kriteriji razvrstavanja obrazovnih programa u razinu 2
6.1.7.3.2. Podjela obrazovnih programa razine 2
6.1.7.3.2.1. Podrazina NSKO 2.1.
6.1.7.3.2.2. Podrazina NSKO 2.2.
6.1.7.3.2.3. Podrazina NSKO 2.3.
6.1.7.4. Razina 3 - srednje obrazovanje
6.1.7.4.1. Kriteriji razvrstavanja obrazovnih programa u razinu 3
6.1.7.4.2. Podjela obrazovnih programa razine 3
6.1.7.4.2.1. Podrazina NSKO 3.1.
6.1.7.4.2.2. Podrazina NSKO 3.2.
6.1.7.4.2.3. Podrazina NSKO 3.3.
6.1.7.5. Razina 4 – programi obrazovanja nakon srednjeg, koji nisu ni više ni visoko obrazovanje
6.1.7.5.1. Kriteriji razvrstavanja obrazovnih programa u razinu 4
6.1.7.5.2. Podjela obrazovnih programa razine 4
6.1.7.5.2.1. Podrazina NSKO 4.1.
6.1.7.5.2.2. Podrazina NSKO 4.2.
6.1.7.5.2.3. Podrazina NSKO 4.3.
6.1.7.6. Razina 5 – više i visoko dodiplomsko i poslijediplomsko obrazovanje
6.1.7.6.1. Kriteriji razvrstavanja obrazovnih programa u razinu 5
6.1.7.6.2. Podjela obrazovnih programa razine 5
6.1.7.6.2.1. Podrazina NSKO 5.1.
6.1.7.6.2.2. Podrazina NSKO 5.2.
6.1.7.6.3. Stupnjevi unutar podrazina NSKO 5.1. i NSKO 5.2.
6.1.7.6.3.1. Stupnjevi unutar podrazine NSKO 5.1.
6.1.7.6.3.1.1. Prvi stupanj podrazine NSKO 5.1.
6.1.7.6.3.1.2. Drugi stupanj podrazine NSKO 5.1.
6.1.7.6.3.1.3. Treći stupanj podrazine NSKO 5.1.
6.1.7.6.3.2. Stupnjevi unutar podrazine NSKO 5.2.
6.1.7.6.3.2.1. Prvi stupanj podrazine NSKO 5.2.
6.1.7.6.3.2.2. Drugi stupanj podrazine NSKO 5.2.
6.1.7.6.4. Razvrstavanje programa u razini 5 - pregled
6.1.7.7. Razina 6 - doktorat znanosti
6.1.7.7.1. Kriteriji razvrstavanja obrazovnih programa u razinu 6
6.2. Druga varijabla: obrazovne skupine
6.2.1. Usporedivost klasifikacija NSKO i ISCED ž97 u pogledu obrazovnih područja i skupina
6.2.2. Struktura druge varijable - pregled
6.2.3. Sustav obrazovnih područja, skupina i predmeta
7. SUSTAV ŠIFARA NACIONALNE KLASIFIKACIJE OBRAZOVANJA
7.1. Varijable koje određuju obrazovni program
7.2. Sustav šifara za prvu varijablu »položaj obrazovanja«
7.2.2. Druga znamenka - podrazina
7.2.3. Treća znamenka - trajanje obrazovnog programa u godinama unutar razine
7.2.4. Četvrta znamenka – usmjerenje obrazovnih programa
7.2.5. Peta znamenka - stupanj obrazovanja (samo na razini 5)
Metodologija nacionalne standardne klasifikacije obrazovanja
Pročišćeni tekst vrijedi od 28.11.2001.
Narodne novine
105/2001
PREDGOVOR
Za praćenje temeljnih karakteristika stanovništva potrebna je dobra statistička osnovica, i u tu svrhu razvijen je sustav metodologija. Njihov sastavni dio su i klasifikacije obilježja koja se prate. Klasifikacije moraju zadovoljiti potrebe nacionalne statistike, ali i omogućiti međunarodnu usporedivost, što znači da moraju biti sročene prema međunarodnim standardima i ujedno odgovarati nacionalnim potrebama.
UNESCO je 1997. prihvatio re...
1. UVOD
Obrazovanje je temelj svakoga društvenog razvitka. Ono je preduvjet za brz i kvalitetan razvoj društvenih odnosa, privređivanja i tržišta. Položaj svakog pojedinca unutar zajednice u kojoj živi kao i položaj te zajednice prema vanjskom svijetu određen je između ostalog razinom, načinom i sadržajem obrazovanja.
Da bi se stanje i razvoj obrazovanja mogli odgovarajuće pratiti na međunarodnom i nacionalnom nivou, potrebna je jedinstvena klasifikacija obrazovanja na nacionalnoj razini i ...
2. DEFINICIJE
Obrazovanje je organizirana i održiva komunikacija u svrhu učenja.
Komunikacija je odnos dviju ili više osoba, koji obuhvaća prijenos informacija. Komunikacija može biti izravna ili neizravna, usmena, pismena ili preko medija.
Učenje je svaki napredak u obaviještenosti, spoznaji, znanju, razumijevanju, sposobnosti i vještini.
Organizirana ...
3. OBRAZOVNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE
3.1. Struktura
Obrazovni sustav Republike Hrvatske organiziran je prema Zakonu o predškolskom odgoju i naobrazbi (»Narodne novine« br. 10/97), Zakonu o osnovnom školstvu
(»Narodne novine« br. 59/90), Zakonu o srednjem školstvu
(»Narodne novine« br. 19/92...
3.2. Predškolsko obrazovanje
Predškolsko obrazovanje obuhvaća populaciju djece od 3 godine života do polaska u osnovnu školu, dakle do 6 ili 7 godina života. Provodi se u dječjim vrtićima tijekom dnevnog boravka djece. Program predškolskog obrazovanja nazvan »predškola« namijenjen je djeci koja ne pohađaju vrtić kao priprema pred polazak u osnovnu školu. Programe predškolskog obrazovanja odobrava Ministarstvo prosvjete i športa. Predškolsko obrazovanje nije obvezatno.
3.3. Osnovno obrazovanje
Osnovno obrazovanje je obvezatno za svu djecu od 7 do 15 godina života. Traje osam godina i podijeljeno je na dva dijela od po četiri godine. Prve četiri godine nastava je razredna, tj. razred podučava razredni učitelj, a u druge četiri godine nastava je predmetna i izvode je predmetni nastavnici. Jedinstveni program osnovnog obrazovanja odobrava Ministarstvo prosvjete i športa.
3.4. Srednje obrazovanje
Srednje obrazovanje nastavlja se na osnovno i obično obuhvaća populaciju od 14 ili 15 do 18 ili 19 godina života. Namjena programa srednjeg obrazovanja može se općenito podijeliti u tri grupe. Prva grupa uključuje programe kojima je glavna svrha osposobljavanje za daljnji studij, odnosno za više i visoko obrazovanje. Druga grupa ima dvojnu namjenu, tj. osposobljavanje za daljnji studij, obično na nekim određenim visokim učilištima, ali i osposobljavanje za tržište rada. Trećoj grupi svrha ...
3.5. Obrazovanje nakon srednjeg koje nije ni više
ni visoko
Ovu grupu čine svi programi koji se nastavljaju na srednje obrazovanje, a svrha im je usavršavanje i osposobljavanje za zanimanja ili za nastavak školovanja na višem i visokom obrazovanju. Obuhvaća populaciju koja je završila neki program srednjeg obrazovanja, dakle stariju od 17 ili 18 godina. To su, dakle, programi za odrasle.
3.6. Više i visoko obrazovanje
Više i visoko obrazovanje obično obuhvaća populaciju od 18 ili 19 godina života (bez gornje granice), koja je s uspjehom završila one programe srednjeg obrazovanja koji omogućuju nastavak studija, tj. uključivanje u više i visoko obrazovanje. Više i visoko obrazovanje sadržava programe stručnog studija u trajanju od 2 do 4 godine, i programe sveučilišnog studija u trajanju od 4 do 6 godina. Osobe koje su uspješno završile dodiplomski studij mogu, ako ispunjavaju određene uvjete, nastaviti ...
4. MEĐUNARODNA STANDARDNA KLASIFIKACIJA OBRAZOVANJA
4.1. Povijest klasifikacije ISCED
UNESCO je uveo Međunarodnu standardnu klasifikaciju obrazovanja (International Standard Classification of Education - ISCED) kao instrument za prikupljanje i prikazivanje statističkih podataka o obrazovanju unutar pojedinih zemalja i na međunarodnoj razini. ISCED je bio odobren na 35. sjednici Međunarodne konferencije o obrazovanju u Ženevi 1975., a usvojen na 20. sjednici Generalne konferencije UNESCO-a u Parizu 1978. godine.
Iskustvo proizišlo iz skoro dvadesetogodišnje primjene o...
4.2. Obuhvat klasifikacije ISCED ’971)
ISCED ž97 obuhvaća sve obrazovne programe formalnog obrazovanja, tj. ukupan proces obrazovanja od onog u ranoj dobi do ulaska na tržište rada, kao i obrazovanje kroz život. Zato ISCED ž97 obuhvaća raznolike programe i vrste obrazovanja određene pojedinim nacionalnim sustavima obrazovanja. Njime nisu obuhvaćene raznolike komunikacije kojima svrha nije učenje, ni razni oblici učenja koji nisu organizirani. Treba napomenuti da svako obrazovanje uključuje učenje, ali svako učenje nije obrazova...
4.3. Struktura klasifikacije ISCED ’97
ISCED ’97 strukturiran je tako da omogući obuhvat ukupnog obrazovanja što se provodi u društvu, bez obzira na mjesto, način i subjekt njegova provođenja. Svaki je program klasificiran prema dvije ukrižene varijable. Prva varijabla jest položaj obrazovanja, a druga obrazovna skupina. Da bi sustav klasifikacije ISCED ’97 bio što prilagodljiviji raznolikosti obrazovnih sustava u svijetu, te su dvije varijable potpuno neza...
4.4. Svrha klasifikacije ISCED ž97
ISCED ’97 daje potpun i dosljedan statistički okvir za prikupljanje i prikazivanje podataka o obrazovanju na svjetskoj razini, jer omogućava međunarodnu usporedivost podataka. Primjena klasifikacije ISCED ’97 omogućuje transformaciju detaljnih nacionalnih statistika obrazovanja u agregirane kategorije koje su međunarodno usporedive. Cilj je klasifikacije da za svaki obrazovni program u svijetu odredi razinu i obrazovnu skupinu, te t...
5. NACIONALNA STANDARDNA KLASIFIKACIJA OBRAZOVANJA (NSKO)
Nacionalna standardna klasifikacija obrazovanja osniva se na pravilima, varijablama i tumačenjima koja vrijede za ISCED ’97. Svaki obrazovni program razvrstan prema NSKO ujedno je razvrstan i prema klasifikaciji ISCED ’97.
5.1. Razlozi uvođenja klasifikacije NSKO
Ujedinjeni narodi i njihove agencije UNESCO i UNICEF, te OECD i Europska unija, preko svoje statističke agencije EUROSTAT-a, prate, prikazuju i analiziraju podatke o obrazovanju za cijeli svijet, odnosno Europu. Pri tome koriste Međunarodnu standardnu klasifikaciju obrazovanja ISCED ’97. Budući da je Hrvatska kao slobodna i samostalna država članica UN-a i članica Vijeća Europe obvezna davati podatke o obrazovanju spomenutim agencijama, nužno je podatke o ob...
5.2. Svrha klasifikacije NSKO
Uvođenje klasifikacije NSKO ima svoj značaj i na nacionalnom i na međunarodnom nivou. Nacionalni značaj sastoji se u mogućnosti definiranja točnog mjesta pojedinih obrazovnih programa u nacionalnom obrazovnom sustavu. Svakom postojećem obrazovnom programu će se prema klasifikaciji NSKO dodijeliti jedinstvena šifra, po kojoj će uvijek biti prepoznatljiv bez obzira na različite nazive. Svakom budućem obrazovnom programu trebat će pri izdavanju dozvole za provođenje uvijek odrediti i ši...
5.3. Pravila razvrstavanja obrazovnih programa prema klasifikaciji NSKO
Svakom obrazovnom programu jednoznačno se određuje položaj obrazovanja i obrazovna skupina. Ove dvije varijable predstavljene su nezavisnim sustavom šifara, koji zajedno određuju šifru obrazovnog programa prema klasifikaciji NSKO. Prema sadašnjem stanju u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske i razvijenosti klasifikacije NSKO svakom obrazovnom programu pripada jedna šifra, ali više obrazovnih podskupina i predmeta, odnosno struka i smjerova studija, može imati istu NSKO šifru.
6. UKRIŽENE VARIJABLE
Obrazovni programi razvrstani su prema ukriženim varijablama »položaj obrazovanja« i »obrazovna skupina«. Svaki obrazovni program može biti razvrstan u samo jedno polje određeno ovim dvjema varijablama. Iako su varijable nezavisne, jasno je da ne postoje programi za sva polja koja mogu nastati ukriženjem svih kategorija varijabli »položaj obrazovanja« i »obrazovna skupina«.
6.1. Prva varijabla – položaj obrazovanja
Varijabla položaj obrazovanja složena je od više dimenzija pojedinog obrazovnog programa. Položaj obrazovanja određen je sa šest dimenzija. U okviru prve varijable svaka dimenzija predstavljena je jednom znamenkom. Za razliku od ukriženih varijabli koje su međusobno nezavisne, dimenzije unutar varijable položaj
obrazovanja u raznim su stupnjevima zavisnosti. U daljnjem tekstu one će biti detaljno razrađene za svaku dimenziju zasebno. Dimenzije varijable položaj obrazovanja jesu:
6.1.1. RAZINE OBRAZOVANJA
Dimenziji »razina obrazovanja« svrha je prikazati stupnjevitost obrazovnog sustava. Prva znamenka u šifarskom sustavu predstavlja razinu. Obrazovni sustav sastavljen je od nekoliko grupa programa, koji se u prvom redu razlikuju po složenosti sadržaja obrazovanja i stupnju znanja i vještina koji se zahtijevaju od polaznika. Iako ovaj način razvrstavanja obrazovnih programa ima karakter »ljestava«, taj se pojam ne smije shvatiti doslovno. Uvijek postoji mogućnost preskakanja pojedinih razina...
6.1.1.1. Struktura obrazovnog sustava i razine obrazovanja u klasifikaciji NSKO:
Klasifikacija NSKO predviđa sedam razina obrazovanja, koje su označene brojkama 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6. Obrazovni programi razvrstani su u klasifikaciji NSKO također u tih sedam razina obrazovanja.
Obrazovni sustav |
Razine obrazovanja |
||||||||||||||||
Ako je prva znamenka: |
onda druga znamenka može biti: |
||||||||||||||
...
7.2.3. Treća znamenka - trajanje obrazovnog programa u godinama unutar razine Treća znamenka predstavlja trajanje obrazovnog programa unutar određene razine, onako kako je definirano u odjeljku 6.1.3.
|