SABOR: rasprava o Prijedlogu Zakona o sustavu državne uprave

Saborski zastupnici raspravljaju u četvrtak o Prijedlogu Zakona o sustavu državne uprave kojim se, kako tvrde predlagatelji, Ministarstvo uprave, želi depolitizirati, profesionalizirati, decentralizirati i racionalizirati državnu upravu, zbog čega se planira ukinuti 20 tijela državne uprave odnosno smanjiti broja tijela državne uprave s 52 na 32, a stvaraju se i uvjeti za povjeravanjem poslova ureda državne uprave na razini najbližoj građanima - županijama.

Zakonskim prijedlogom državna uprava se približava građanima i digitalizira, istaknuo je u ime predlagatelja državni tajnik Ministarstva uprave Darko Nekić.
Predlaže se da u upravnim organizacijama unutar ministarstava, umjesto dosadašnjih pomoćnika ministara, upravljaju ravnatelji uprava kao rukovodeći državni službenici. Na taj će se način smanjiti broj državnih dužnosnika za 96, što uz profesionalizaciju državne uprave predstavlja i uštedu novca u državnom proračunu. Time se provodi i depolitizacija državne uprave jer će se osobe na navedena radna mjesta imenovati na temelju javnog natječaja.
U odnosu na dosadašnje uređenje, pored općih pravila o ustrojavanju i djelokrugu tijela državne uprave te utvrđivanja okvira za povjeravanje poslova državne uprave, utvrđuju se svrha sustava državne uprave - osiguranje zakonitog, svrhovitog, djelotvornog i učinkovitog obavljanja poslova državne uprave - opća pravila za utvrđivanje stvarne i mjesne nadležnosti i rješavanje sukoba nadležnosti te načela međusobne suradnje, jednostavnosti i razmjernosti u obavljaju poslova državne uprave.
Poslovi državne uprave tim se zakonom sistematiziraju u opće kategorije: provedba državne politike, neposredna provedba Zakona, inspekcijski nadzor, upravni nadzor te drugi upravni i stručni poslovi. U odnosu na dosadašnje uređenje, u zasebnu kategoriju provedbe državne politike izdvojeni su poslovi državne uprave koji Vladi RH omogućavaju obavljanje ovlasti utvrđenih Ustavom te ih stoga obavljaju isključivo tijela državne uprave.
Uz ostalo, razrađena su i jasnije strukturirana opća pravila za provedbu upravnog nadzora, a opća pravila za provedbu inspekcijskog nadzora terminološki su usklađena s kaznenim i prekršajnim zakonodavstvom.
Zakonom se razrađuju i opća pravila za povjeravanje poslova državne uprave jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnim osobama s javnim ovlastima. Budući da pojedini posebni zakoni već sadrže takve odredbe te da je takvo uređenje nužno za provedbu pravne stečevine Europske unije u području regulacije tržišta javnih usluga od općeg gospodarskog interesa, ovim Zakonom dopušta se povjeravanje provedbe inspekcijskog nadzora pravnim osobama s javnim ovlastima, ako je to nužno za provedbu pravno obvezujućih akata Europske unije.
Josip Borić (klub HDZ-a) istaknuo kako će se Zakonom "posložiti" sustav državne uprave, a to je ujedno i sastavni dio Vladinog programa reforme javne uprave te najavio da bi na snagu trebao stupiti 1. lipnja ove godine.

Pusić: Ne vidi se kakav model državne uprave predlagatelj želi 

Pobrojao je kako u Hrvatskoj imamo 20 ministarstava, 5 središnjih državnih ureda, 7 državnih ureda i ured državne uprave te dodao kako će zakonski prijedlog podržati uz manje sugestije. 
Krešo Beljak (klub HSS-a) najavio je kako neće podržati donošenje zakona u predloženom obliku, već će ga pokušati popraviti amandmanima, ocijenivši kako se Zakonom neće postići depolitizacija, kako je najavljeno. Naglasio je kako su najdecentraliziranije zemlje ujedno i najrazvijenije,a Hrvatska je trenutno najcentraliziranija, a donedavno je to bila Grčka i to je najveća kočnica razvija društva.
Županije u srednjevjekovnom smislu su potpuno nepotrebne, smatra Beljak upozorivši kako je u ministarstvima zaposlen (pre)velik broj ljudi što je neodrživo na duge staze.
Tulio Demetlika (klub IDS, PGS, RI) upozorio je kako se zakonskim rješenjem dio poslova povjerava županijama, ali uz nedostatan novac pa je apelirao da im se uz nadležnosti osiguraju i prihodi. 
Vesna Pusić (klub Glas - HSU) rekla je kako iz zakonskog prijedloga ne može iščitati kakav model državne uprave predlagatelj želi i stoga, rekla je - ako ga odbijemo, ne znamo što smo odbili, a ako ga prihvatimo ne znamo što smo prihvatili. Prijedlog je neujednačen pa se ne može govoriti o reformskom Zakonu, smatra Pusić.


(HINA, 11. 4. 2019.)



Najčitanije

magazine

Novi broj tjednika Informator

Broj 6580-6581 od 24. 06. 2019.

Pogledaj teme broja

Savjetovanja